Atos 9
ghn (GHN) vs NVT
1 Ego ko i Saula za kole singo manginidi za nana paranga varivamatagutu ko mina vaukeria ria na sepele tana Bangara za gua. Ko za lao aza tana kuta iama lavata,
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 ko za teparia ria na leta mari lao tadiria pa ruma varikamudi pa Damasikasi, ko vei mina bati poaria ria qari tutia na Zona tana Bangara, nari za mina piuria, marene na reko, ko mina toka muledi pa Jerusalema za gua.
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Ego ko pa nana rerege lao ko za tata kamua pa Damasikasi aza, za malara votu lame vasiboro pa noka za maka kabere ko za gona varilivutai lao tana.
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Nari za lotu gore pa pezo aza, beto za nongoria za maka mamalaingi ari za gua vei, <<Saula! Saula! Ae za vei ko qu komitiziu ara ao?>> za gua.
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 Nari za oe lao aza, <<I zei ao, Bangara?>> za gua.
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 Ba mu turu, ko mu luge lao pa guguzu pa Damasikasi, ko ketakoi tu pala mina taule vanigo aza muna roitini ao>> za gua.
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Ko ria na tinoni qari somana tutia i Saula za qari turu ke vagala gu koledia. Qari nongoriadia tugu za na mamalaingi, ba qarike batia na tinonina.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Beto za turu pa pezo i Saula, ko mi vaiqolia za na matana za gua, ba zake boka batabata. Ko qari arua gu na limana beto qari tita laoni pa Damasikasi aza.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Ko kue rane zake batabata, zake tekuteku na buku aza.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Ego ko na suverena tugu pa Damasikasi za maka sepele, na izongona i Hananisi. Ko na Bangara za paranga tana pa dogodogoro, <<Hananisi!>> za guni.
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Nari za paranga lao tana za na Bangara, <<Mu turu, ko mu lao pa zona na izongona Tuvizi, ko mu nyaqoa pa ruma ti Jiudasi za maka tinoni pa Tasosi, na izongona i Saula. Ura za korapa varavara aza,
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 ko za tori batia tu aza pa dogodogoro za maka tinoni na izongona i Hananisi za luge ko za vaoponi na limana aza ko mi batabata soga za gua,>> za gua.
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 Nari za oe lao i Hananisi, <<Bangara, qa tori nongoroni tu tadiria kubo tinoni ara na veveina za na tinoni ani, ko na kubo ngangangulu za tori roitidi tu tadiria na tinoni tamu pa Jerusalema ani.
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 Ko koviria za teku neqi tadiria na kuta iama aza, ko mina piu tekuria ria doru qari vatarazaego ao,>> za gua.
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 Nari za paranga lao tana za na Bangara, <<Mu lao gu, ura ani za na tinoni tamijatana taqu ko mina pogozo laoni na izongoqu tadiria na tinoni karovodi, tadiria na bangabangara, beto ko tadiria na tinoni Izireli.
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 Ura ara mana vabatini ria na vitigi mina gozoro taleni na izongoqu ara aza,>> za gua za na Bangara.
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Nari za taloi lao i Hananisi, ko za lao tugu kamua za na ruma za suveria i Saula, ko za vaoponi na limana aza. Beto ari za guni vei, <<Saula, taiqu, na Bangara, aza i Jisu za votu tamu totonai qu korapa lamelamemua ao pa zona, za garunuziu ara, ko ao mu boka batabata soga beto ko mu tavapugeleni na Ongu Tabuna za gua,>> za gua.
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Pana totozo tugu aza za lotu pa matana i Saula za maka za za vei na kadena na igana, ko za batabata soga aza. Beto za turu ko za tapaputaiso aza,
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 beto pa liguna za tekuteku nari za neqi soga za na tinina.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Ego beto nake zovaina za podalai tarae velavelani gu i Saula pa doru ruma varivarikamuna i Jisu, ko i Jisu tugu za na Tuna na Tamaza za gua.
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Ko ria doru qari nongoria aza za qari gabara beto, ko ari qari gua vei, <<Qokolo, ani tugu za na tinoni za komiti vikevikereria ria pa Jerusalema, ria qari vatarazaea nizongona tugu na Bangara ani! Ko na kuta lame tana pani za mina piu tekuria ria na tinoni vevei ria ko mina toka mule laodi tadiria na kuta iama za gua!>> qari gua.
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Ba zake mako gore za na neqina na tarae ti Saula, ko za varuraria ria na tinoni Jiu qari suvere pa Damasikasi beto za vilasa vakabekabere vadi za i Jisu za na Karisito za gudi.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Ego qari jola kubo rane, nari za qari varikamu ria na Jiu ko qari kuoni ko mari vaukea aza qari gua.
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 Ba qari vavakato vani ria kaki tinoni i Saula za na veveina qari kuoni. Qari kole kopu tokatokaia ria ria na atakamanadi na toba pa guguzu na rane na bongi, ko mari vaukea aza qari gua.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Ba qari titai ria na nana sepele maka bongi i Saula, ko qari vavotu veini pa maka tapururuna na tobana na guguzu, beto qari vasikulu gorea pa maka mane.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Ego tonai za kamu pa Jerusalema i Saula, nari za kole podekia ko bi somana tavitiria ria na tinoni tana Bangara ketakoi za gua, ba qari kole matagutuni ria aza, ura qarike vazozotoa ria za maka tinoni tana Bangara aza.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Nari za aru tekua i Banabasi aza ko za toka laoni tadiria na tinoni tagarunudi aza, beto ko za vakabere vadi i Banabasi aza vei i Saula za batia i Jisu pa zona beto ko i Jisu za paranga tana. Beto ko za vavakato vadi mutugu aza aza vei za tarae vaneqineqini i Saula pa Damasikasi za na izongona i Jisu.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Ego ko za somana tavitiria ria na tinoni tana Bangara i Saula, ko za boka rerege votu luge pa Jerusalema, beto za kole tarae vaneqineqini aza za na izongona na Bangara.
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Za parangaria beto za varigua tugu vei tadiria na tinoni Jiu qari parangani na paranga Qiriki, nari qari podekia ko mari vaukea tugu qari guni ria aza.
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Ba totonai qari nongoro vaia ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara za vei aza, nari za qari toka goreni pa Sizaria i Saula beto qari garunu vakenia pa Tasosi.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Ego ko pa totozo aza za suvere pa bule za na ekelesia doruna pa Jiudia, pa Qalili, beto pa Sameria. Ko za iolo beto za toa zae pa pangagana na Bangara beto pa varivaneqi tana Ongu Tabuna, ko za pidoko zae za na ekelesia.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Ego za kamua maka totozo za kole rerege lao doru kota ovikiria ria na guguzu i Pita, nari za gore kamuria ria na tinoni tana Tamaza pa Luda.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Ko ketakoi za gozoria aza za maka tinoni na izongona i Iniasi, za kole laonana gu pa lovu ka vesu aoro, ura za uke kale na tinina.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Nari za paranga lao tana i Pita, <<Iniasi, za tori salanigo tu i Jisu Karisito ao! Mu tatakole ko mu aru valeania na mua lovu,>> za guni. Nari zake oriavo tugu tatakolena aza.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 Totonai qari batia ria doru tinoni qari suvere pa Luda beto pa Saroni za tasalana vei i Iniasi, nari za qari gabala lao tana Bangara ria.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Ego na suverena pa guguzu pa Jopa za maka reko za somana vazozotoa na Bangara, na izongona i Tabita. (Na izongona aza pa paranga Qiriki i Dokasi.) Zoku roiti leadi beto na variia tokadi ria na tinoni varivasevidi za roroitidi aza.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Ko pa totozo aza za kamua na mo aza ko za uke, ko qari vatanaia na kobukobu tinina beto za qari zae vakolea pa lose pa nulu.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 Ego pa Jopa za zake zou pa Luda, ko totonai qari nongoroni ria na tinoni tana Bangara za i Pita za korapa gu pa Luda, nari za qari garunu valaoria ari kori tinoni, ko qari tepa vitivitigia i Pita, <<Muke veidigami, mu siqarai lame tadigami pa Jopa!>> qari guni.
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Nari za taloi i Pita ko za tutiria ari kori. Totonai za kamu aza nari za qari toka zaeni pa lose pa nulu. Qari turu varilivutaini ria doru nabonaboko i Pita, ko qari kole lukana, beto qari vabatini aza ria na pokogojodoruru beto kaki goto poko mule za pitiria i Dokasi totonai za korapa suvere tavitirianana.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Ego za iju votudi pa lose i Pita ria doru beto za nyumu sori tungutungu ko za varavara, beto za balinga mule pa kobukobu tinina na reko ko ari za gua vei, <<Tabita, mu tatakole!>> za guni. Nari za vaiqoloria za na matana, ko tonai za batia i Pita nari za tatakole aza.
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Za alaka laoni na limana i Pita, ko za bako vaturua. Beto za kukuria ria na tinoni tana Tamaza beto ria na boko nabonaboko ko za loi lao vadi na tori toa mulena tu aza.
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 Ego ko na nongorona aza za rerege doru kota pa guguzu pa Jopa ko ria zoku tinoni za qari vazozotoa na Bangara.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Beto za suverenana mae tu kubo rane pa Jopa i Pita tana maka tinoni za roroitidi na kopo manugu, na izongona i Saimone.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.