Atos 23

ghn (GHN) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ego ko za dogoro tari vatogazaria i Paula ria pa kauniseli, beto ari za gua vei, <<Ka viza tavitiqu! Qa vaokoto valeania pa monana leana ara za na qua roiti lao tana Tamaza, ko za kamu tu pa rane pa ngenari,>> za gua.
1 Paulo, fitando os olhos nos membros do conselho, disse: Irmãos, eu tenho procedido diante de Deus com toda a boa consciência ate o dia de hoje...
2 Nari za garunuria tu i Hananisi, na kuta iama lavata, ria kaki qari turu kekeria i Paula ko mu poaria na ngujuna za gudi.
2 Mas Ananias, sumo sacerdote, mandou aos que estavam ao seu lado que lhe batessem na boca.
3 Nari za paranga lao tana i Paula, <<Mina poarigo tugu na Tamaza ao, ao na babana lulasana za tapedi vakeka pa peguruna! Qu nyumu pituziu ara pa zonana na Vavanau ti Mosese ao, ba qu tori majai tu ao za na Vavanau ura qu varigarununi ko ma tapoara ara!>> za gua i Paula.
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá também a ti, hipócrita! Tu estás aí assentado para julgar-me segundo a lei, e contra a lei mandas que eu seja ferido?
4 Nari ria kaki qari turu kekeria za ari qari gua vei, <<Qokolo, ko aza tugu na kuta iama lavata tana Tamaza za qu poja zazaea zana!>> qari guni.
4 Os assistentes disseram: Tu injurias o sumo sacerdote de Deus.
5 Nari za paranga i Paula, <<Ka viza tavitiqu, qake gilagilai ara za na kuta iama lavata aza. Ura ari tu za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na tinoni matamata tadiria na mua butubutu tinoni za muke poja vikevikeria,> za gua,>> za gudi ria.
5 Respondeu Paulo: Não sabia, irmãos, que é o sumo sacerdote. Pois está escrito: Não falarás mal do príncipe do teu povo {Ex 22,28}.
6 Ego ko totonai za dogoro gigalaria i Paula za ria pa varikamu aza za maka pukuna za ria na Sadusisi goto ria maka goto pukuna za ria na Parese, nari za velavela votu tadiria na kauniseli aza, ari za gua vei, <<Ka viza tavitiqu! Ara za maka Parese, beto ko na tuna tugu maka Parese. Na veveina gu na qua rangerange pala ria qari uke za mari turu mule qa gua za qa korapa tapituni ara pani!>> za gudi ria.
6 Paulo sabia que uma parte do Sinédrio era de saduceus e a outra de fariseus e disse em alta voz.: Irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseus. Por causa da minha esperança na ressurreição dos mortos é que sou julgado.
7 Aza tugu za paranga vei zara i Paula, nari za qari varitoke valeleadia gu makadi ria na Parese beto na Sadusisi, ko za tapikataori za na varikamu tinoni.
7 Ao dizer ele estas palavras, houve uma discussão entre os fariseus e os saduceus, e dividiu-se a assembléia.
8 (Ura ria na Sadusisi za qari pojai za kepore na turumule pa uke, kepore na mateana beto kepore na ongongu qari gua. Goto ria na Parese za qari ule votuni za koledia tugu za doruna ari qari gua.)
8 {Pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus admitem uma e outra coisa.}
9 Ko za lavata tu lalaonana za na varivelavela tadiria, ko qari turu pa varikorapaidi ria kaki Parese qari varivagigalaini na Vavanau ko qari varigua vaneqineqi pa paranga, beto za ari qari gua vei, <<Kepore za maka sela tabe batia tana tinoni ani! Keta pu maka ongongu babi maka mateana tu za parangia aza!>> qari gua.
9 Originou-se, então, grande vozearia. Levantaram-se alguns escribas dos fariseus e contestaram ruidosamente: Não achamos mal algum neste homem. {Quem sabe} se não lhe falou algum espírito ou um anjo...
10 Ego ko za lavata jola za na varivelavela varigua tadiria ko za matagutuni na kuta matamata tadiria na tinoni varipera za keta mari koti vikevikeria ria i Paula za gua. Ko za garunuria ria nana tinoni varipera ko qari gore saputu teku varijoa pa varikamu i Paula ko qari toka zaeni pa ia suvesuverena tadiria na tinoni varipera.
10 A discussão fazia-se sempre mais violenta. O tribuno temeu que Paulo fosse despedaçado por eles e mandou aos soldados que descessem, o tirassem do meio deles e o levassem para a cidadela.
11 Ego na bongina aza za turu pa kekerena i Paula za na Bangara, ko ari za gua vei, <<Mu varene! Ura maka moqaza podeke vei tugu qu tori ule vaneqineqiniziu tu pa Jerusalema, nari za pala pa Romu ba muna vavakatoniziu mutugu ara,>> za guni.
11 Na noite seguinte, apareceu-lhe o Senhor e lhe disse: Coragem! Deste testemunho de mim em Jerusalém, assim importa também que o dês em Roma.
12 Ego ko totonai za rane na kota nari za ria kaki tinoni Jiu qari vanyumua za na kukitina i Paula. Qari maulu taridiria makadi za marike tekuteku na buku koi vei tu mari na vai vaukea i Paula qari gua.
12 Quando amanheceu, coligaram-se alguns judeus e juraram com imprecações não comer nem beber nada, enquanto não matassem Paulo.
13 Ko ari ka madengavulu jola tinoni za qari makarai varivaegoni na kukitina i Paula ani.
13 Eram mais de quarenta as pessoas que fizeram essa conjuração.
14 Ko qari lao za tadiria na kuta iama beto na tinoni matamata tadiria na Jiu, ko ari qari gudi vei, <<Gami tori maulu taridigami tu makamami gami ko mamike izongo meai maka ganigani tinganai mami vaukea mae tu i Paula.
14 Foram apresentar-se aos sumos sacerdotes e aos cidadãos, dizendo: Juramos solenemente nada comer enquanto não matarmos Paulo.
15 Ko koviria gamu beto na kauniseli za mu vanongoria na kuta matamata tadiria na tinoni varipera ko mi toka lagereni tadigamu i Paula, kale mi vei gamu korapa nyorogua nyaqo votuvotu valeanania za na veveina aza. Goto gami za mami ovo adonia aza, ko totonai mina oqoro lao kamugamu aza za mami vaukea i Paula,>> qari gua.
15 Vós, pois, ide com o conselho requerer do tribuno que o conduza à vossa presença, como se houvésseis de investigar com mais precisão a sua causa; e nós estamos prontos para matá-lo durante o trajeto.
16 Ba maka tuna marene na luluna reko i Paula za nongoro poai za na roquroqu mari ngui golomia i Paula qari gua ria, ko za lao kamu za pa ia suvesuverena tadiria na tinoni varipera ko za peki ule vani i Paula.
16 Mas um filho da irmã de Paulo, inteirado da cilada, dirigiu-se à cidadela e o comunicou a Paulo.
17 Nari za kuku tekua i Paula za maka tinoni matamata gogoto ko ari za guni vei, <<Na koburu marene ani za mu toka laoni tana kuta matamata, ura kolenana za maka za mina lao pojani aza,>> za guni.
17 Este chamou a si um dos centuriões e disse-lhe: Leva este moço ao tribuno, porque tem alguma coisa a lhe transmitir.
18 Nari za tokai tugu maka matamata aza ko za lao kamu tana kuta matamata nari za ari za guni vei, <<Na tinoni tapiuna i Paula za kuku tekuziu beto za garunuziu ko ma toka lameni pana tamu za na marene ani, ura kolenana maka za mina pojanigo aza za gua,>> za gua aza.
18 Ele o introduziu à presença do tribuno e lhe disse: O preso Paulo rogou-me que trouxesse este moço à tua presença, porque tem alguma coisa a dizer-te.
19 Nari za aru tamania na kuta matamata za na limana na koburu marene aza ko za toka keni kaleni, beto za nanazia, <<Na za qu nyorogua pojaniziu ara ao?>> za gua.
19 O tribuno, tomando-o pela mão, retirou-se com ele à parte e perguntou: Que tens a dizer-me?
20 Nari za paranga za na marene, <<Ria na tinoni Jiu za qari tori varivaegoni tu ko mari tepago ko uka muna toka goreni tadiria na kauniseli i Paula, ko mina dogoro vei qari korapa nyorogua nyaqo votuvotu valeania za na veveina aza qari gua.
20 Respondeu-lhe ele: Os judeus têm combinado rogar-te amanhã que apresentes Paulo ao Grande Conselho, como se houvessem de inquirir dele alguma coisa com mais precisão.
21 Ko ao keta mu loposodi ria. Ura jola madengavulu tinonidi tugu ria za qari korapa nyumu golomo adonia aza. Ria na tinoni ari za qari maulu taridi makadi ko marike tekuteku na buku tinganai ko mari vaia mae tu i Paula qari gua. Ko koviria qari korapa vanaqiti gu, ko qari lokani gu za tonai muna vaegoa na dia tepa ao,>> za gua za na marene aza.
21 Mas tu não creias, porque mais de quarenta homens dentre eles lhe armam traição. Juraram solenemente nada comer, nem beber, enquanto não o matarem. Eles já estão preparados e só esperam a tua permissão.
22 Ego ko za naqua na kuta matamata za na marene ani ko minake vavakato vani mule maka goto tinoni aza vei za kamu vanongoria aza aza za guni, beto za garunu vamule kenia.
22 Então o tribuno despediu o moço, ordenando-lhe que a ninguém dissesse que o havia avisado.
23 Ego beto za kukuria na kuta matamata tadiria na tinoni varipera za kori nana tinoni matamata gogoto, ko ari za poja veidi, <<Mu vatanaria kori gogoto solodia, ka vitungavuluputa tinoni varipera pa hose, beto kori gogoto tinoni aru opere. Mari vatana ko marina taloi keni na sia koloko ngena bongi, ko mari keni tu kamu pa Sizaria ria.
23 Depois disso, chamou ele dois centuriões e disse-lhes: Preparai duzentos soldados, setenta cavaleiros e duzentos lanceiros para irem a Cesaréia à terceira hora da noite.
24 Muna vatanaria tugu vei za kaki hose ko mina tasurana vakamu valeana tu ti Pilikisi na qavuna i Paula,>> za gudi.
24 Aprontai também cavalgaduras para Paulo, que tendes de levar com toda a segurança ao governador Félix.
25 Ego beto za kutia na kuta matamata za maka leta, ari za paranga vei.
25 E ele escreveu uma carta nestes termos:
26 <<Ara Kolodiasi Lusiasi.
26 Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix, saúde!
27 Na tinoni ani za qari aru tamania ria na tinoni Jiu ko mari vai vaukea qari gua. Nari qa tokaria lao ara ria na qua tinoni varipera ko qa teku vasarea, ura qa gilagilai za maka tinoni tapauzuna tugu tana qavuna pa Romu aza.
27 Esse homem foi preso pelos judeus e estava a ponto de ser morto por eles, quando eu, sobrevindo com a tropa, o livrei, ao saber que era romano.
28 Qa nyorogua gilagila valeania tugu ara za na ginuana vei beto qari jutua aza, ko qa toka goreni pa dia kauniseli.
28 Então, querendo saber a causa por que o acusavam, levei-o ao Grande Conselho.
29 Ko qa bati votuni za na veveina gu kaki dia varigua pa kalena na dia Vavanau za qari jutuni aza, goto kepore za maka zakazava za roitini vei bi pada tavaukeni babi tapiuni aza.
29 Soube que era acusado sobre questões da lei deles, sem haver nele delito algum que merecesse morte ou prisão.
30 Beto ko totonai qa nongoroni qari kukitini aza, nari za qake adono goto qa garunu vatuvizi vagorea gu tamu. Ria qari jutua aza za qa tori pojadi tu ko mari pogozo lao vavotua pa tamu aza vei qari jutuni aza qa gudi,>> za gua.
30 Mas, como tivesse chegado a mim a notícia das traições que maquinavam contra ele, envio-o com urgência a ti, intimando também aos acusadores que recorram a ti. Adeus.
31 Ego qari roitini tugu ria na solodia aza qari tagarununi, ko qari toka bongi goreni pa guguzu pa Anitipatirisi i Paula.
31 Os soldados, conforme lhes fora ordenado, tomaram Paulo e o levaram de noite a Antipátride.
32 Totonai za rane na soga na kota nari za qari loiria ria qari zae pa hose ko qari toka jola kenini i Paula, goto ria doru solodia za qari gabala muledia pa dia ia suvesuverena pa Jerusalema.
32 No dia seguinte, voltaram para a guarnição, deixando que os soldados da cavalaria o escoltassem.
33 Goto ria qari jola keni za qari kamu tu pa Sizaria, ko qari lao vakarovia tana qavuna za na leta, beto za qari loi vasuveria tana i Paula.
33 À sua chegada a Cesaréia, entregaram ao governador a carta e apresentaram-lhe também Paulo.
34 Ego ko za tiroa na qavuna za na leta, beto za nanazani aza pae pikata guguzu na koko lame veina i Paula. Totonai za nongoro tekua na qavuna na lame veina pa Silisia aza,
34 Ele, depois de lê-la e perguntar de que província ele era, sabendo que era da Cilícia, disse:
35 nari ari za guni vei, <<Pala mana nongorigo ao totonai mari kamu ria na tinoni qari jutugo,>> za gua. Beto za garunuria ria na nana tinoni kopu ko qari dogoro kopuni pa ruma tana qavuna i Paula.
35 Ouvir-te-ei quando chegarem teus acusadores. Mandou, então, que Paulo fosse guardado no pretório de Herodes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.