Atos 21
ghn (GHN) vs ARA
1 Ego ko gami paranga loloiria gami ria beto za gami toka karovo vatuvizi lao pa nuza Kosi. Ko gami ipumaka mae tu pa Kosi beto za gami toka lao kamu za pa nuza Rodesi, beto koko ketakoi za gami lao paro pa guguzu Patara.
1 Depois de nos apartarmos, fizemo-nos à vela e, correndo em direitura, chegamos a Cós; no dia seguinte, a Rodes, e dali, a Pátara.
2 Ko ketakoi gami kamua za maka vaka mi korapa toka lao pa Poinikia za gua, ko gami zae ketakoi ko gami toka keni.
2 Achando um navio que ia para a Fenícia, embarcamos nele, seguindo viagem.
3 Gami korapa lalaomami za gami batia za na nuza Saeparasi, beto za gami vakole veini pa kale merimami za na nuza aza ko gami gona lao vei pa Siria. Beto za gami lao paro pa Turosi, ura ketakoi za vagoreria na zakazava za suranaria za na vaka.
3 Quando Chipre já estava à vista, deixando-a à esquerda, navegamos para a Síria e chegamos a Tiro; pois o navio devia ser descarregado ali.
4 Pa guguzu aza gami batiria za kaki tinoni tana Bangara, ko gami suvere tu tadiria ka vitu rane gami. Ko pa neqi tana Ongu Tabuna za qari pojani ria na tinoni tana Bangara ketakoi i Paula ko mike zae pa Jerusalema qari guni.
4 Encontrando os discípulos, permanecemos lá durante sete dias; e eles, movidos pelo Espírito, recomendavam a Paulo que não fosse a Jerusalém.
5 Ba totonai za okoto za na mami totozo suvere tadiria, nari za gami taloi kenimami. Qari tutigami ria doru reko beto na koburu ko qari tutigami tugu votu pa peguruna na guguzu. Ko gami gore opo sori tungutungu pa nole ko gami varavara,
5 Passados aqueles dias, tendo-nos retirado, prosseguimos viagem, acompanhados por todos, cada um com sua mulher e filhos, até fora da cidade; ajoelhados na praia, oramos.
6 beto za gami okoto variparanga loloi. Beto za gami zaemami pa vaka gami, goto ria za qari muledia pa dia ruma.
6 E, despedindo-nos uns dos outros, então, embarcamos; e eles voltaram para casa.
7 Ego ko gami jokaia gami za na mami rerege koko pa Turosi ko gami lao paro pa Tolemaisi. Ketakoi gami gozoro qeraqeradi ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara ko gami suvere tavitiria mae tu maka rane.
7 Quanto a nós, concluindo a viagem de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos, passando um dia com eles.
8 Pa liguna gami ipumaka za gami taloi gore pa Sizaria ko gami gore kamu pa ruma ti Pilipi, aza na tinoni za tataraeni na nongoro leana beto ko maka tugu ari ka vitu tinoni varitokai qari mijataria pa Jerusalema. Ko pa ruma tana za gami suvere.
8 No dia seguinte, partimos e fomos para Cesareia; e, entrando na casa de Filipe, o evangelista, que era um dos sete, ficamos com ele.
9 Ko na tinoni ani za ka made ria na tuna reko koregadi qari kolekole ulule votuni ria za na paranga tana Tamaza.
9 Tinha este quatro filhas donzelas, que profetizavam.
10 Ko gami tori korapa tu suveremami ka viza rane ketakoi gami nari za gore lagere koko vei pa Jiudia za maka tinoni korokorotai na izongona i Aqabasi.
10 Demorando-nos ali alguns dias, desceu da Judeia um profeta chamado Ágabo;
11 Ko za lame tugu tadigami ko za tekua aza za na beleti ti Paula ko za pikoni na nenena na limana makana, beto za ari za gua vei, <<Ari za gua vei za na Ongu Tabuna, <Na tinoni za izongia na beleti ani za pala mari piu veini tugu ari ria na tinoni Jiu pa Jerusalema, beto mari valao vadi ria na tinoni karovodi aza,> za gua,>> za gua aza.
11 e, vindo ter conosco, tomando o cinto de Paulo, ligando com ele os próprios pés e mãos, declarou: Isto diz o Espírito Santo: Assim os judeus, em Jerusalém, farão ao dono deste cinto e o entregarão nas mãos dos gentios.
12 Ko totonai gami nongororia gami ria na paranga ari, nari za gami tepa vitivitigia gami beto ria tugu na suveredi ketakoi vei i Paula, ko mike zae pa Jerusalema gamiguni aza.
12 Quando ouvimos estas palavras, tanto nós como os daquele lugar, rogamos a Paulo que não subisse a Jerusalém.
13 Ba ari tu za oe vei i Paula, <<Na za gamu korapa roitini za gamu ko gamu korapa lukana beto mu vatakulangia na buloqu ara gamu gua? Ara za qa vanaqiti ko mana gozoria za nake makana gu na tapiu, goto na uke tugu vei pa Jerusalema pa izongona na Bangara i Jisu,>> za gua.
13 Então, ele respondeu: Que fazeis chorando e quebrantando-me o coração? Pois estou pronto não só para ser preso, mas até para morrer em Jerusalém pelo nome do Senhor Jesus.
14 Ko gamike boka vagabalia gami za na roquna aza, ko gamike pojai mule maka za, goto ari gu gami gua vei, <<Leana, na nyorogua tana Bangara mi gore votu,>> gami gua gu.
14 Como, porém, não o persuadimos, conformados, dissemos: Faça-se a vontade do Senhor!
15 Ego ko liguna qari jola ria na rane gami suvere pa Sizaria, nari za gami qaqiri ko gami taloi zae pa Jerusalema.
15 Passados aqueles dias, tendo feito os preparativos, subimos para Jerusalém;
16 Ko kaki ria na tinoni tana Bangara pa Sizaria za qari tutigami tugu gami, ko qari toka laodigami pa ruma ti Manazoni. Maka tinoni pa Saeparasi aza, beto ko maka tinoni tugu tana Bangara na tori dori zovaina tu aza.
16 e alguns dos discípulos também vieram de Cesareia conosco, trazendo consigo Mnasom, natural de Chipre, velho discípulo, com quem nos deveríamos hospedar.
17 Ego ko totonai gami kamu pa Jerusalema gami, za ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara ketakoi qari vatoga valeanagami.
17 Tendo nós chegado a Jerusalém, os irmãos nos receberam com alegria.
18 Ko za rane tu na kota za i Paula za tutigami ko gami lao gozoria i Jekopi, beto ko ria doru tinoni matamata ba qari kamu tugu.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco encontrar-se com Tiago, e todos os presbíteros se reuniram.
19 Ego ko za beto gozoro qeraqeradi, nari za vavakato kilipuputu vadi i Paula ria vei za roitidi na Tamaza tadiria na tinoni karovodi pa nana roiti ninabulu aza.
19 E, tendo-os saudado, contou minuciosamente o que Deus fizera entre os gentios por seu ministério.
20 Totonai qari nongoria na vavakato tana nari za qari vatarazaea na Tamaza, beto ari qari guni vei i Paula, <<Koi, tavitimami, qu tori gilagilaimua tugu ao za na kubo vuro ria na tinoni Jiu qari tori vazozoto tu, beto ko qari korapa tugu ngalingalini ria doru za na kopuna na Vavanau ti Mosese.
20 Ouvindo-o, deram eles glória a Deus e lhe disseram: Bem vês, irmão, quantas dezenas de milhares há entre os judeus que creram, e todos são zelosos da lei;
21 Beto ko kaki nongoro goborodi qari tori tekua tu na veveimu ao. Ko ao za qu vagigalairia ria doru tinoni Jiu qari suvere varisomanai tadiria na tinoni karovodi ko mari loi pale ria za na Vavanau ti Mosese beto ko marike poberia ria na tudi marene beto ko marike tutiria mule kaki uana tadigita qu gudi qari gua.
21 e foram informados a teu respeito que ensinas todos os judeus entre os gentios a apostatarem de Moisés, dizendo-lhes que não devem circuncidar os filhos, nem andar segundo os costumes da lei.
22 Ko na za tana roitini? Ura pala iapeki gu mari nongoroni za na kamumu ao.
22 Que se há de fazer, pois? Certamente saberão da tua chegada.
23 Leana, mu roitini gu aza mami pojanigo gami ani. Ari ari ka made tinoni qari tori mauludi tu makadi.
23 Faze, portanto, o que te vamos dizer: estão entre nós quatro homens que, voluntariamente, aceitaram voto;
24 Ria ari za mu tokaria ao ko mu somana tavitiria beto muna tabara vadi tugu vei za na dia vulavulaza valioso, beto za mari ngabutu vadadalua na batudi ria. Zara mu roiti vei ao ko ria doru mari gilagilai za doru nongoro veveimu ao qari nongororia za na galegale sekesekedi gu, goto ao makamu ba qu kopuni tugu za na Vavanau ti Mosese.
24 toma-os, purifica-te com eles e faze a despesa necessária para que raspem a cabeça; e saberão todos que não é verdade o que se diz a teu respeito; e que, pelo contrário, andas também, tu mesmo, guardando a lei.
25 Goto na veveidi ria na tinoni karovodi qari tori vazozoto tu za gami tori garunu lao vadi tu na leta ko gami ule vadi za na mijamijata tadigita ko marike tekuria za na masadi na manugu qari tavavavui tari lao vadi na beku, marike tekua na orungu beto marike tekuria na masadi na manugu qarike tavanyoa pale na orungudi, beto ko marike toani na toa lulasana gamigudi,>> qari gua.
25 Quanto aos gentios que creram, já lhes transmitimos decisões para que se abstenham das coisas sacrificadas a ídolos, do sangue, da carne de animais sufocados e das relações sexuais ilícitas.
26 Ko za rane soga na kota nari za tokaria i Paula ari ka made ko za somana vulavulaza valioso aza. Beto za luge lao pa kakabarena na zelepade ko za vakaberia za na totozo mina okoto na totozo tana vulavulaza valioso, totonai mina okoto taroiti vadi na vavavui vulavulaza ria doru za gua.
26 Então, Paulo, tomando aqueles homens, no dia seguinte, tendo-se purificado com eles, entrou no templo, acertando o cumprimento dos dias da purificação, até que se fizesse a oferta em favor de cada um deles.
27 Ego totonai za tata okoto za na vitu rane vulavulaza, nari za ria na tinoni Jiu pa Esia qari batia pa kakabarena zelepade i Paula. Ko qari paranga juka vatagigiriria ria na minete tinoni doruna ko qari aru tamana tekua i Paula.
27 Quando já estavam por findar os sete dias, os judeus vindos da Ásia, tendo visto Paulo no templo, alvoroçaram todo o povo e o agarraram,
28 Beto qari kuku velavela ria, <<Gamu na tinoni Izireli o! Mae tokadigami! Ani za na tinoni za rerege betoa doru kota ko za kole varivagigalaidi za na tinoni Izireli, na Vavanau ti Mosese beto na kakabarena zelepade ani za qari kepore veveidi za gua. Ko koviria za toka lugedi na tinoni karovodi mule za pa ia ani, ko za vagoboria za na ia ani!>> qari gua.
28 gritando: Israelitas, socorro! Este é o homem que por toda parte ensina todos a serem contra o povo, contra a lei e contra este lugar; ainda mais, introduziu até gregos no templo e profanou este recinto sagrado.
29 (Na ginuana qari paranga vei zara za ura perangaina qari bati tavitini aza pa Jerusalema i Toropimosi na tinoni Episasi, ko qari rovea za toka valugea tugu i Paula pa kakabarena na zelepade aza qari gua.)
29 Pois, antes, tinham visto Trófimo, o efésio, em sua companhia na cidade e julgavam que Paulo o introduzira no templo.
30 Ego ko za tagigiri gu za na guguzu Jerusalema doruna, ko qari abutu varikamu beto ria doru tinoni ko qari aru tamania i Paula, beto qari ragata votuni pa peguruna na kakabarena zelepade. Ko aza tugu qari votu ria za qari pate gu za na atakamanadi na kakabarena zelepade.
30 Agitou-se toda a cidade, havendo concorrência do povo; e, agarrando a Paulo, arrastaram-no para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 Ko totonai qari korapa mari vaukea ria qari guni i Paula, nari za zae kamu tana kuta matamata tadiria na tinoni varipera tadiria na tinoni Romu za na nongorona na varivelavela lavata za podo pa guguzu Jerusalema doruna qari guni.
31 Procurando eles matá-lo, chegou ao conhecimento do comandante da força que toda a Jerusalém estava amotinada.
32 Nari zake pekipeki mutugu goto za tekuria gu na tinoni matamata gogoto ani ria kaki tiolata tadiria na tinoni varipera beto vei tugu ria kaki tinoni varipera, ko qari abutu gore gu za tadiria na minete tinoni. Ko totonai qari batia ria na tinoni za na kuta matamata tadiria na tinoni varipera beto ria na tinoni varipera za tokaria, nari za qari nogoto majamajai i Paula.
32 Então, este, levando logo soldados e centuriões, correu para o meio do povo. Ao verem chegar o comandante e os soldados, cessaram de espancar Paulo.
33 Ego beto za lao kamu na kuta matamata ko za aru tamania i Paula, beto za garunuria ria na nana tinoni ko qari pikoni kori seni i Paula. Beto za kole nanazani za i zei za na tinoni ani beto na za za roitini aza.
33 Aproximando-se o comandante, apoderou-se de Paulo e ordenou que fosse acorrentado com duas cadeias, perguntando quem era e o que havia feito.
34 Ria kaki tinoni pa varikamu za qari velavelani maka za, goto ria kaki za qari velavelani goto za tu. Zake boka gilagilai na kuta matamata tadiria na tinoni varipera za na kutana zozoto na dia velavela ura za mota za na velavela. Ko za garunuria gu ria na nana tinoni varipera, ko mari toka kezani pa ia suvesuverena tadiria na tinoni varipera za gudi.
34 Na multidão, uns gritavam de um modo; outros, de outro; não podendo ele, porém, saber a verdade por causa do tumulto, ordenou que Paulo fosse recolhido à fortaleza.
35 Totonai za kamu pa kezakezana nari za qari pogozia tu ria na tinoni varipera i Paula, ura za viva jola za na tagigiri tadiria na minete tinoni,
35 Ao chegar às escadas, foi preciso que os soldados o carregassem, por causa da violência da multidão,
36 ko na minete tinoni za qari velavela tututi, ari qari gua vei, <<Vauke paleni aza!>> qari gua.
36 pois a massa de povo o seguia gritando: Mata-o!
37 Ego ko qari tata toka lugeni pa leo ia suvesuverena tadiria na tinoni varipera, nari za za paranga laoia i Paula za na kuta matamata tadiria na tinoni varipera, <<Ae vei mana boka parangaigo mae ara ao?>> za guni.
37 E, quando Paulo ia sendo recolhido à fortaleza, disse ao comandante: É-me permitido dizer-te alguma coisa? Respondeu ele: Sabes o grego?
38 Eo ko nake ao mae za na tinoni Ijipi pa viza zana za varipera lao tana qavuna tana Romu beto ko za toka laodi pa qega ari ka made vuro tinoni varivuke!>> za gua.
38 Não és tu, porventura, o egípcio que, há tempos, sublevou e conduziu ao deserto quatro mil sicários?
39 Nari za paranga i Paula, <<Ara za maka tinoni Jiu pa guguzu pa Tasosi pa ia pa Silisia, ko na tinoniqu zozoto pa guguzu poreveveina aza ara. Qa tepago, mu vamalumuziu mae ko ma parangaria ria na tinoni ari,>> za gua.
39 Respondeu-lhe Paulo: Eu sou judeu, natural de Tarso, cidade não insignificante da Cilícia; e rogo-te que me permitas falar ao povo.
40 Ko tonai za vani na vinamalumu na kuta matamata tadiria na tinoni varipera aza, nari za turu pa kezakezana i Paula ko za alaka vamokomokodi na limana ria na tinoni. Ko tonai qari nogoto beto ria doru, nari za paranga lao pa paranga Aramaiki aza.
40 Obtida a permissão, Paulo, em pé na escada, fez com a mão sinal ao povo. Fez-se grande silêncio, e ele falou em língua hebraica, dizendo:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.