Atos 20
ghn (GHN) vs VC
1 Ego ko pa liguna za jola za na korakora tadiria na tinoni pa Episasi, nari za kuku varikamudi i Paula ria na tinoni tana Bangara ko za juka vaneqiria, beto za paranga loloiria beto za taloi lao pa Masidonia aza.
1 Depois que cessou o tumulto, Paulo convocou os discípulos. Fez-lhes uma exortação, despediu-se e pôs-se a caminho para ir à Macedônia.
2 Ko za reregeria aza ria na guguzu ketakoi ko za vaneqineqiria pa nana paranga ria, beto za jola lao pa Qirisi
2 Percorreu aquela região, exortou os discípulos com muitas palavras e chegou à Grécia,
3 ko kue popu za suvere ketakoi aza. Ko za korapa tugu vatana toka lao pa Siria za gua aza nari za nongoroni za ria na tinoni Jiu qari kukitini aza, nari za rovea za mi mule vei tu ropi pa Masidonia za gua.
3 onde se deteve por três meses. Como os judeus lhe armassem ciladas no momento em que ia embarcar para a Síria, tomou a resolução de voltar pela Macedônia.
4 Ko ria ari ria na tinoni qari tutia i Paula: i Sopatorosi na tuna marene i Pirazi, na tinoni pa Berea; ari Arizitakosi i Sekudosi, kori tinoni Tesalonika; i Qaiosi, na tinoni Debe; i Timote; beto ari Tukikosi i Toropimosi, kori tinoni Esia.
4 Acompanharam-no Sópatro de Beréia, filho de Pirro, e os tessalonicenses Aristarco e Segundo, Gaio de Derbe, Timóteo, Tíquico e Trófimo, da Ásia.
5 Ria ari za qari lao momoe adonogami pa Toroasi.
5 Estes foram na frente e esperaram-nos em Trôade.
6 Goto gami za pa liguna na vavolo Bereti Nake Kovuruna za gami toka taloi pa Pilipae, ko za jola tu ka lima rane beto gami lao kamu pa Toroasi. Ko ketakoi gami suvere ka vitu rane.
6 Nós outros, só depois da festa de Páscoa é que navegamos de Filipos. E, cinco dias depois, fomos ter com eles em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 Ego pa rane momoe pa vuiki totonai gami varikamu tekuteku baere, za kole tarae tadiria i Paula. Ko za nyoroguani mina toka keni gu na volavolaza za gua aza ko za dori vakakazia tu aza za na tinarae ko za kamua tu na korapai bongi.
7 No primeiro dia da semana, estando nós reunidos para partir o pão, Paulo, que havia de viajar no dia seguinte, conversava com os discípulos e prolongou a palestra até a meia-noite.
8 Qari kubo jola ria na juke qari toa pa lose pa nulu ketakoi gami varikamu gami.
8 Havia muitas lâmpadas no quarto, onde nos achávamos reunidos.
9 Ego ko za korapa tugu nyumu nana pa vuida ketakoi za maka koburu marene koregana, na izongona i Iutikasi, za korapa nyumu dokidokinana. Ko totonai za kakaza tugu lalaonana za na paranga ti Paula, za puta muma gu za na tinoni ani ko za lotu koko pa vinaue sape pa nulu ko za gore tu dugalani pa pezo. Ko qari teku vaiolia qari gua za tori uke tu.
9 Acontece que um moço, chamado Êutico, que estava sentado numa janela, foi tomado de profundo sono, enquanto Paulo ia prolongando seu discurso. Vencido pelo sono, caiu do terceiro andar abaixo, e foi levantado morto.
10 Nari za gore i Paula ko za opo taria za na tinina aza ko za ovulu tekua, beto ari za gua vei, <<Muke takulanga, za korapa toanana ani!>> za gua.
10 Paulo desceu, debruçou-se sobre ele, tomou-o nos braços e disse: Não vos perturbeis, porque a sua alma está nele.
11 Beto za keza zae soga pa lose pa nulu i Paula, ko za kipakipai za na bereti ko qari tekuteku. Pa liguna na tekuteku za kole gu paranga aza ko tinganai za rane kabere, beto za toka keninana aza.
11 Então subiu, partiu o pão, comeu falou-lhes largamente até o romper do dia. Depois partiu.
12 Goto ria na tinoni qari toka kenini na toana za na koburu marene korega za lotu, beto qari dori tavamanoto ria na tinoni ketakoi.
12 Quanto ao moço, levaram-no dali vivo, cheios de consolação.
13 Ego ko gami za gami toka lao momoe pa Azozi, ko ketakoi tu za mami surania i Paula gami gua. Ura za tori pojadigami tu za gami mami zae lao momoe goto aza za mina zolozo karovo lao ketakoi za gudigami.
13 Nós nos tínhamos adiantado e navegado para Assos, para ali recebermos Paulo. Ele mesmo assim o havia disposto, preferindo fazer a viagem a pé.
14 Ko tonai za lame gozorogami pa Azozi, nari za gami surania aza ko gami jola lao pa Mitulene.
14 Reuniu-se a nós em Assos, e nós o tomamos a bordo e fomos a Mitilene.
15 Ko ketakoi gami ipumaka beto za gami toka ko gami lao paro pa maka kalena pa Kiosi. Ko ketakoi gami ipumaka mutu beto za gami toka karovo lao za pa nuza Samosi, ko gami ipumaka mutu pa Samosi beto za gami toka lao paro pa guguzu pa Miletosi.
15 Continuando dali, sempre por mar, chegamos no dia seguinte defronte de Quios. No outro dia, chegamos a Samos, e um dia depois estávamos em Mileto.
16 Ura na roquroqu ti Paula za mamike paro pa Episasi, ura keta mami gona pale goboro totozo pa Esia za gua. Ura za siqarai ko vei bi boka za bi tori suvere tu pa Jerusalema beto bi kamua za na rane Penitikositi za gua.
16 Paulo havia determinado não ir a Éfeso, para não se demorar na Ásia, pois se apressava para celebrar, se possível em Jerusalém, o dia de Pentecostes.
17 Ego ko pa Miletosi za valao nongoro pa Episasi i Paula ko za valameria ria na tinoni matamata pa ekelesia ketakoi.
17 Mas de Mileto mandou a Éfeso chamar os anciãos da igreja.
18 Ko totonai qari lame kamu tana, za parangaria, ari za gudi vei, <<Gamu tori gilagila valeaniamiu tugu gamu za ae za vevei na suvesuvere taqu totonai qa suvere tavitigamu gamu, podalai tugu na rane momoe qa tete pa Esia ara.
18 Quando chegaram, e estando todos reunidos, disse-lhes: Vós sabeis de que modo sempre me tenho comportado para convosco, desde o primeiro dia em que entrei na Ásia.
19 Pana uana vapekai beto pa oni kolo mata qa nabuluni ara za na Bangara, beto qa gozororia tugu ara ria na tapata qari valameria ria na tinoni Jiu qari kukitiniziu.
19 Servi ao Senhor com toda a humildade, com lágrimas e no meio das provações que me sobrevieram pelas ciladas dos judeus.
20 Gamu gilagilaimiu tugu gamu za qake golomia ara za maka zakazava vei mina boka tokadigamu, goto qa ule vadigamu beto qa vagigalaidigamu pa varikamu tinoni beto pa okokoto miu ruma.
20 Vós sabeis como não tenho negligenciado, como não tenho ocultado coisa alguma que vos podia ser útil. Preguei e vos instruí publicamente e dentro de vossas casas.
21 Qa poja vaneqineqidigamu ara za ria na Jiu beto ria na tinoni Qiriki tugu vei ko mari gabala lao tana Tamaza beto ko mari vazozotoa za na nada Bangara i Jisu qa gua.
21 Preguei aos judeus e aos gentios a conversão a Deus e a fé em nosso Senhor Jesus.
22 Ko koviria qa tatoka tana Ongu Tabuna ara ko qa korapa gore pa Jerusalema, ba qake gilagilai ara za na za mina raja lame taqu.
22 Agora, constrangido pelo Espírito, vou a Jerusalém, ignorando a que ali me espera.
23 Goto aza gu vei qa gilagilai za pa doru guguzu qa laoria, za na Ongu Tabuna za poja vaneqineqiniziu za na tapiu beto na tapata gu za qari korapa adonoziu pa ia aza za guniziu.
23 Só sei que, de cidade em cidade, o Espírito Santo me assegura que me esperam em Jerusalém cadeias e perseguições.
24 Ba qake izongo roqu vaporeveveinaia ara za na qua toa makaqu, goto aza gu za poreveveina taqu za make nganyanganyani goto ma vaokotia gu za na roiti ninabulu za vaniziu na Bangara i Jisu, ko ma ule vaneqineqini ara za na nongoro leana na variroqu varialona tana Tamaza.
24 Mas nada disso temo, nem faço caso da minha vida, contanto que termine a minha carreira e o ministério da palavra que recebi do Senhor Jesus, para dar testemunho ao Evangelho da graça de Deus.
25 Ko koviria qa gilagila valeaniaqua ara za munake izongo bati sogai na izumataqu ara za gamu doru qa rerege taraeni tadigamu na binangara tana Tamaza.
25 Sei agora que não tornareis a ver a minha face, todos vós, por entre os quais andei pregando o Reino de Deus.
26 Ko zara za vei za ma ule valeana vadigamu pa ngenari pa rane ani ara za gamu: Ara mana talegazani za na toa tadiria doru mari muma.
26 Portanto, hoje eu protesto diante de vós que sou inocente do sangue de todos,
27 Ura kepore maka za ba aru muleni ara, goto qa ule vadigamu za doru nyorogua tana Tamaza.
27 porque nada omiti no anúncio que vos fiz dos desígnios de Deus.
28 Ko mu kopu muledigamu makamiu vei tugu ria doru sipi qari kole pa miu kopu. Na Ongu Tabuna tu za vatinoni kopugamu za gamu ko muna dogoro kopuni za na ekelesia tana Tamaza, aza na ekelesia pa orunguna tu na Tuna Makai za pajuku tekuni aza.
28 Cuidai de vós mesmos e de todo o rebanho sobre o qual o Espírito Santo vos constituiu bispos, para pastorear a Igreja de Deus, que ele adquiriu com o seu próprio sangue.
29 Ara qa gilagilaiqua za pa liguna mana taloi keni ara za pala mari kamu tadigamu ria na tinoni varivagigalai sekesekedi qari vei na manugu mademade nenedi pirudi, ko pala mari luge ngangaguluria ria na puku tinoni gamu kopudi.
29 Sei que depois da minha partida se introduzirão entre vós lobos cruéis, que não pouparão o rebanho.
30 Beto pala pa varikorapaimiu gu gamu mari turu ria kaki tinoni mari varivagigalai vapiru ko mari toka vapirupiruria ria na tinoni tana Bangara.
30 Mesmo dentre vós surgirão homens que hão de proferir doutrinas perversas, com o intento de arrebatarem após si os discípulos.
31 Ko za vei za mu suvere gelegele za gamu beto mu roqu vakoititia za kue aoro za qake koroto na rane na bongi za qa vavanaugamu ara taviti kolo mataqu za gamu doru.
31 Vigiai! Lembrai-vos, portanto, de que por três anos não cessei, noite e dia, de admoestar, com lágrimas, a cada um de vós.
32 Ko koviria ara qa vakole laogamu pana tana Tamaza beto pa nana nongorona na variroqu varialona za gamu. Ko na nongoro aza za mina ovulugamu beto mina boka vatekudigamu na mana za vanaqitia na Tamaza ko mina vadi ria na nana tinoni aza.
32 Agora eu vos encomendo a Deus e à palavra da sua graça, àquele que é poderoso para edificar e dar a herança com os santificados.
33 Kepore za na qolo na siliva babi na poko tana maka tinoni ba dogoro roroni ara.
33 De ninguém cobicei prata, nem ouro, nem vestes.
34 Gamu makamiu gamu gilagilaimiu za na limaqu ari qari roiti ko qari vatoaziu ara beto ria na tinoni qari tututiziu.
34 Vós mesmos sabeis: estas mãos proveram às minhas necessidades e às dos meus companheiros.
35 Ria doru maka za qa vadogorodigamu za tana pavu taleni gita beto za pala tana boka tokadi ria qari munyala. Mu roqu vakoititiria ria na paranga tana Bangara i Jisu tonai ari za gua vei, <Na variia za na mana za lavata jolania na tekunana na tinoni,> za gua,>> za gua i Paula.
35 Em tudo vos tenho mostrado que assim, trabalhando, convém acudir os fracos e lembrar-se das palavras do Senhor Jesus, porquanto ele mesmo disse: É maior felicidade dar que receber!
36 Ko totonai za beto paranga i Paula, za opo gore sori tungutungu tavitiria ria ko za varavara.
36 A essas palavras, ele se pôs de joelhos a orar.
37 Qari lukana uui beto ria doru beto qari borua beto qari aoa ria i Paula.
37 Derramaram-se em lágrimas e lançaram-se ao pescoço de Paulo para abraçá-lo,
38 Aza qari takulanga vitivitigini ria za na paranga za pojaria aza na veveina pala marike izongo bati sogai ria za na izumatana aza za gudi. Ego beto za qari tutia ko qari keni loia pa vaka.
38 aflitos, sobretudo pela palavra que tinha dito: Já não vereis a minha face. Em seguida, acompanharam-no até o navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.