Atos 19

ghn (GHN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ego ko totonai za korapa pa Koriniti i Apolosi, za rerege zolozo karovo i Paula ko za lao gore kamu pa Episasi. Ko ketakoi za gozororia aza za kaki tinoni tana Bangara,
1 Enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo viajou pelas regiões do interior até chegar a Éfeso, no litoral, onde encontrou alguns discípulos.
2 ko za nanazaria, <<Ae vei gamu tori tekua tu gamu za na Ongu Tabuna toto vei gamu vazozoto?>> za gudi.
2 Ele lhes perguntou: “Vocês receberam o Espírito Santo quando creram?”. “Não”, responderam eles. “Nem sequer ouvimos que existe o Espírito Santo.”
3 Nari ari za gudi vei i Paula ria, <<Ko na paputaiso za gu za gamu tapaputaisoni gamu?>> za gua.
3 “Então que batismo vocês receberam?”, perguntou ele. “O batismo de João”, responderam.
4 Nari za paranga i Paula, <<I Jone za varipaputaisoni za na paputaiso za uleni qari gabala ria na tinoni, beto za pojadi ria na tinoni ko mari vazozotoa aza za korapa tuti ligu lame aza za gua, ko i Jisu aza za guni aza,>> za gudi.
4 Paulo disse: “João batizava com o batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que viria depois, isto é, em Jesus”.
5 Ko totonai qari nongoria zara za gua vei aza, nari za qari tapaputaiso ria pa izongona na Bangara i Jisu.
5 Assim que ouviram isso, foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Beto za vaopodi na limana i Paula ria, nari za goreria na Ongu Tabuna ria, ko qari okoto parangani na paranga gotona beto qari ule votuni ria za na paranga tana Tamaza.
6 Paulo lhes impôs as mãos e o Espírito Santo veio sobre eles, e falaram em línguas e profetizaram.
7 Ko ka manogori ria doru tinoni ria.
7 Eram ao todo uns doze homens.
8 Ego ko pa korapana kue popu za lalao paranga vareneni i Paula pa ruma varivarikamuna za na Bangara, ko za tale valeleanaria ria na tinoni beto za ule vakabekabere vadi za na veveina na binangara tana Tamaza.
8 Em seguida, Paulo foi à sinagoga e ali pregou corajosamente durante três meses, argumentando de modo convincente sobre o reino de Deus.
9 Ba ria kaki za qari vapatua na bulodi ko qari daidia zozoto vainongoro, beto ko qari poja tarini paranga ikikeredi pa moedi ria na varikamu tinoni za na veveina na Zona tana Bangara. Nari za loi paledi i Paula ria, goto za teku kaledi gu ria na tinoni tana Bangara ko na varituti rane gu za kole vagigalairia pa lose varivagigalaina ti Turanozi.
9 Mas alguns deles se mostraram endurecidos, rejeitaram a mensagem e falaram publicamente contra o Caminho. Paulo, então, deixou a sinagoga e levou consigo os discípulos, passando a realizar discussões diárias na escola de Tirano.
10 Ko na kori aoro za kole roiti vei ari i Paula, ko ria doru qari suvere pa ia pa Esia za qari nongoria za na paranga tana Bangara, ria na Jiu beto na karovodi tugu vei.
10 Isso continuou durante os dois anos seguintes, e gente de toda a província da Ásia, tanto judeus como gregos, ouviu a palavra do Senhor.
11 Ego ko ria na roiti varivagabaradi qarike tabatabata za roitidi na Tamaza pa roiti ti Paula.
11 Deus concedeu a Paulo o poder de realizar milagres extraordinários.
12 Ko ria qari mo za ria tu na nana taolo subisubina beto nana poko roiti ba qari pogozo keni vadi tugu, ko qari taloi pa tinidi ria na tinoni ria na mo beto ko ria na ongu ikikeredi za qari taiju vavotu paledi.
12 Quando lenços ou aventais usados por ele eram colocados sobre enfermos, estes eram curados de suas doenças e deles saíam espíritos malignos.
13 Ko ria kaki tinoni Jiu, ria qari lekoleko ijiju paledi na tomete ikikeredi, za qari podekia tugu kuku taridi na izongona na Bangara i Jisu ria na tinoni za koleria na ongu ikikeredi. Ko ari qari paraparanga vei, <<Qa iju paledigamu ara pa izongona i Jisu aza za taraeni i Paula za gamu,>> qari gua.
13 Alguns judeus viajavam pelas cidades expulsando espíritos malignos. Tentavam usar o nome do Senhor Jesus, dizendo: “Ordeno que saia em nome de Jesus, a quem Paulo anuncia!”.
14 Ko ari ka vitu tuna marene i Sikeva, maka kuta iama tadiria na tinoni Jiu, za qari roiti vei aza.
14 Os homens que faziam isso eram os sete filhos de Ceva, um dos principais sacerdotes.
15 Ba za oeria na ongu ikerena ria, ari za gudi vei, <<I Jisu za qa gilagilaiqua beto ko i Paula ba qa gigaliaqua tugu, goto gamu za i zei za gamu?>> za gudi.
15 Certa ocasião, o espírito maligno respondeu: “Eu conheço Jesus e conheço Paulo, mas quem são vocês?”.
16 Ko za tuararia na tinoni za kolea na ongu ikerena ria rari, ko zake vangongoria ko za vakilasa valeleanaria, ko na galegale gadogadodi na palepalekadi za qari uku votu pa ruma aza ko qari oqai na taba.
16 O homem possuído pelo espírito maligno saltou em cima deles e os atacou com tanta violência que fugiram da casa, despidos e feridos.
17 Ko tonai qari nongoria ria doru tinoni Jiu na tinoni karovodi na suveredi pa Episasi aza, za qari matagutu vitivitigi ria doru ko qari valavatia ria za na izongona na Bangara i Jisu.
17 A notícia do ocorrido se espalhou rapidamente por toda a cidade de Éfeso, tanto entre judeus como entre gregos, e sobre eles veio um temor reverente, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Kubodi ria qari tori vazozoto tu za qari lame vavaja uledi ria na dia roiti.
18 Muitos dos que creram confessaram suas obras pecaminosas.
19 Na motadi tugu ria za poredia potana ikikeredi za qari okoto pogozo varikamudi ria na dia buka potana, ko qari vurungu paledi pa moedi ria doru tinoni. Ko na nguti varikamuna na vaidi doru buka ria za ka limangavuluputa vuro poata siliva.
19 Vários deles, que haviam praticado feitiçaria, trouxeram seus livros de encantamentos e os queimaram publicamente. O valor dos livros totalizou cinquenta mil moedas de prata.
20 Ko pa roiti neqina vei ari tana Bangara, za rerege za na paranga tana Bangara beto ko qari mota tugu lalaodia ria qari vazozotoa na Bangara.
20 Assim, a mensagem a respeito do Senhor se espalhou amplamente e teve efeito poderoso.
21 Ego ko pa ligudi qari jola na zakazava ari, za roquroqu valeanianana i Paula za mina rerege vei pa Masidonia beto pa Akaia beto za mina gore pa Jerusalema za gua. Ura za pojainana aza za pa liguna mana kamu ketakoi za beto pa Romu tugu vei za mana batia ara za gua.
21 Depois disso, Paulo se sentiu impelido pelo Espírito a passar pela Macedônia e a Acaia antes de ir a Jerusalém. “E, de lá, devo prosseguir para Roma!”, disse ele.
22 Ko pa liguna za garunu momoe laodi pa Masidonia ari kori nana tinoni varitokai, ari Timote i Erasitasi, za aza makana za suvere jola mae tu iapeki totozo pa pikata guguzu pa Esia.
22 Então, enviou adiante dele à Macedônia dois assistentes, Timóteo e Erasto, e permaneceu um pouco mais na província da Ásia.
23 Ego ko pa totozo tugu aza za pidoko votu za maka varigua nake leleo na veveina na Zona tana Bangara.
23 Por essa época, houve enorme tumulto em Éfeso por causa do Caminho.
24 Maka tinoni na izongona i Demetiriasi za maka tinoni roiti patu siliva. Ko pa patu siliva za roiti tuti veini na zelepade madina tana tamaza reko Atemisi aza, za dori vaizizongoria ria nana tinoni roiti.
24 Começou com Demétrio, ourives que fabricava modelos de prata do templo da deusa grega Ártemis e que empregava muitos artífices.
25 Ko za kuku varikamudi aza ria na nana tinoni roiti beto ria kaki tinoni mule qari tapatianani na zakazava vei zara, ko ari za gudi vei, <<Ka viza tinoni! Gamu tori gilagilaimiu tu gamu za pa roiti tugu ani za votu za na izizongo tadigita!
25 Ele os reuniu a outros que trabalhavam em ofícios semelhantes e disse: “Senhores, vocês sabem que nossa prosperidade vem deste empreendimento.
26 Beto ko gamu tori batiamiu tu na nongoriamiu tu gamu za nake pa Episasi makana goto doru kota pa Esia i Paula ani za tori toka vapiruria tu ria na mota tinoni, ura za pojadi za nake tamaza ria na zakazava qari taroiti pa lima zara za gudi.
26 Mas, como vocês viram e ouviram, esse sujeito, Paulo, convenceu muita gente de que deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade. Fez isso não apenas aqui em Éfeso, mas em toda a província.
27 Ko nake makana gu na tapoja vikevikerena na roiti tadigita za na tapata tana gozoria gita, goto na zelepade tana tamaza reko lavata i Atemisi za pala minake taroqu vaporeveveina tugu vei. Ko na vinalavata tana aza aza vei qari vatarazaea ria doru pa Esia za koviria ba mina lumunana zozoto,>> za gudi.
27 Claro que não me refiro apenas à perda do respeito público por nossa atividade. Também me preocupa que o templo da grande deusa Ártemis perca sua influência e que esta deusa magnífica, adorada em toda a província da Ásia e ao redor do mundo, seja destituída de seu grande prestígio!”.
28 Ko totonai qari nongoria ria na tinoni zara za gua vei aza, nari za pugeleria na korakora ko qari irangia ria za na kota, ari qari gua vei, <<Na lavatana jola i Atemisi tadiria pa Episasi!>> qari gua.
28 Ao ouvir isso, ficaram furiosos e começaram a gritar: “Grande é Ártemis dos efésios!”.
29 Ko za pugelia na viuveo za na guguzu lavata pa Episasi. Qari aru tamanaria ari Qaiosi i Arizitakosi, kori tinoni Masidonia qari rererege tavitia i Paula, ko qari makarai ragata sasuru laodi pa ia varivarikamuna lavata pa guguzu aza.
29 Em pouco tempo, a cidade toda estava uma confusão. O povo correu para o anfiteatro, arrastando os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de viagem de Paulo.
30 Nari za nyorogua votu lao pa moena na varikamu tinoni i Paula, ba ria na tinoni tana Bangara ketakoi qari vanogotoia.
30 Ele também quis entrar, mas os discípulos não permitiram.
31 Beto ko kaki ria na qavuna pa pikata ia pa Esia, ria na baere tugu ti Paula, ba qari valaoa tugu za na dia paranga ti Paula ko minake votu lao tabata pa ia varivarikamuna qari guni.
31 Alguns amigos de Paulo, oficiais da província, também lhe enviaram um recado no qual suplicaram que não arriscasse a vida entrando no anfiteatro.
32 Ria kaki za maka zakazava za qari kole kuku velavelani, goto ria kaki za na goto zakazava tu. Ko qari okoto varivarura betodia ria na minete tinoni qari varikamu, goto ria kaki za qarike izongo gilagilai tugu na za za qari varikamuni ria.
32 Lá dentro, em polvorosa, o povo todo gritava, e cada um dizia uma coisa. Na verdade, a maioria nem sabia por que estava ali.
33 Ria kaki pa varikamu za qari rovea za palu i Alekezada mina tagoreni za na varikamu ani qari gua, ura qari toka zae vaturua pa momoe ria na tinoni Jiu aza. Ko za alaka zaeni na limana i Alekezada ko mi podalai paranga toketoke suqutuni makana za gua.
33 Entre a multidão, os judeus empurraram Alexandre para a frente e ordenaram que explicasse a situação. Ele fez sinal pedindo silêncio e tentou falar.
34 Ba totonai qari dogoro gigalia ria na varikamu tinoni za na tinoni Jiu aza, nari za qari makarai ovuluria gu za na mamalaingidi ria qari varikamu ko qari makarai iranga velavelai ria za na padana kori aoa tu, ari qari kole iranga vei, <<Na lavatana jola i Atemisi tadiria pa Episasi!>> qari gua.
34 No entanto, quando a multidão percebeu que ele era judeu, começou a gritar novamente e continuou por cerca de duas horas: “Grande é Ártemis dos efésios!”.
35 Ego ko za zovai tu beto za boka vanogotoria na tinoni za kopudi na vinaturu pa guguzu aza ria na tinoni, ko ari za gudi vei, <<Ka viza tinoni pa Episasi! Ria doru tinoni qari tori gilagila betoadia tu za na guguzu Episasi gu za kopuni za na zelepade tana tamaza lavata i Atemisi beto ko aza na patu tabuna lavata za lotu lagere vei pa noka!
35 Por fim, o escrivão da cidade conseguiu acalmar a multidão e disse: “Cidadãos de Éfeso, todos sabem que Éfeso é a guardiã do templo da grande Ártemis, cuja imagem caiu do céu para nós.
36 Kepore maka tinoni mina vasekeria za ari, ko mu nogoto beto muke nenekeni na roiti zake leana.
36 Portanto, sendo este um fato inegável, acalmem-se e não façam nada precipitadamente.
37 Ari kori tinoni gamu toka lamedi pani za qarike izongo iko zakazava pa leona na nada zelepade beto qarike izongo poja vikevikeria tugu vei za na nada tamaza.
37 Vocês trouxeram estes homens aqui, mas eles não roubaram nada do templo nem disseram coisa alguma contra nossa deusa.
38 Goto i Demetiriasi beto ria na nana tinoni roiti za vei mina koledia ginugua mari jutuni na tinoni, nari za qari korapa suveredia ria tinoni varituti beto ko koledia ria na ia ketakoi qari varikamu varituti, ko ketakoi tu za mari varipogozo lao varitale ria.
38 “Se Demétrio e seus artífices têm alguma queixa contra eles, os tribunais estão abertos e há oficiais disponíveis para ouvir o caso. Que façam acusações formais.
39 Goto vei kaki goto zakazava mule tu za bu nyoroguani gamu, nari za pa varikamu tuvizina tu ko pa zona momozona tu mina tapopo valeana aza.
39 E, se há outras queixas que desejam apresentar, elas podem ser resolvidas em assembleia, conforme a lei.
40 Goto aza na ginugua za podo pa ngenari pa rane ani za pala tana tajutu taleni taqe vakeporeria ria na tinoni matamata za gita, ura kepore na kutana ko tanake boka talegazani gita za na varikamu goborona ani,>> za gudi.
40 Corremos o perigo de ser acusados de provocar desordem, pois não há motivo para este tumulto. E, se exigirem de nós uma explicação, não teremos o que dizer”.
41 Ko pa liguna za poja veidi zara, beto za pojadi ria qari varikamu ko qari okoto taloloi kenidia.
41 Então os despediu, e a multidão se dispersou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.