Atos 16
ghn (GHN) vs NVI
1 Ego ko za lao kamu pa Debe beto pa Lisitara i Paula. Ko na suverena tugu ketakoi za maka tinoni tana Bangara na izongona i Timote. Na tuna marene maka reko Jiu neqina tugu pa rangerange aza, goto na tamana za na tinoni Qiriki.
1 Chegou a Derbe e depois a Listra, onde vivia um discípulo chamado Timóteo. Sua mãe era uma judia convertida e seu pai era grego.
2 Ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara pa Lisitara beto pa Ikonioni qari dogoro rangea i Timote.
2 Os irmãos de Listra e Icônio davam bom testemunho dele.
3 Za nyorogua tokai i Paula aza, ko za tekua ko za pobea ura qari koledia ria na tinoni Jiu pa guguzu ria, ko qari gilagilaidia ria doru za na tamana i Timote za na tinoni Qiriki tu.
3 Paulo, querendo levá-lo na viagem, circuncidou-o por causa dos judeus que viviam naquela região, pois todos sabiam que seu pai era grego.
4 Ego ko pa doruna na guguguzu qari laoria, za qari vakarovo vadi tugu ria na tinoni karovodi ria na vinaturu qari vanyumuria ria na tinoni tagarunudi beto na tinoni matamata pa Jerusalema.
4 Nas cidades por onde passavam, transmitiam as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém, para que fossem obedecidas.
5 Ko ria na ekelesia za qari tavaneqi pa rangerange, beto ko qari kubo tugu lalaodia na varituti rane gu ria.
5 Assim as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número cada dia.
6 Ego ko qari taloi ko qari rerege vei pa ia pa Piruqia beto pa Qelesia ria, ura za suquturia na Ongu Tabuna ko marike lao vavakatoni na nongoro za pa Esia za gudi.
6 Paulo e seus companheiros viajaram pela região da Frígia e da Galácia, tendo sido impedidos pelo Espírito Santo de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Totonai qari kamu pa Muzia nari za qari podekia ko mari luge lao pa Bitini qari gua, ba zake vamalumuria na Ongonguna i Jisu ria.
7 Quando chegaram à fronteira da Mísia, tentaram entrar na Bitínia, mas o Espírito de Jesus os impediu.
8 Ko qari jola pale za pa Muzia, ko qari gore kamu za pa Toroasi.
8 Então, contornaram a Mísia e desceram a Trôade.
9 Ego ko na bongina za votu ti Paula za maka dogodogoro. Maka tinoni pa Masidonia za turu ko za tepa vitivitigia i Paula, ari za guni vei, <<Mu karovo lame pa Masidonia, ko mu lame tokadigami gami!>> za gua.
9 Durante a noite Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia estava em pé e lhe suplicava: "Passe à Macedônia e ajude-nos".
10 Aza tugu za batia i Paula za na dogodogoro ani nari za gami qaqiri gu gami ko mami lao gu pa Masidonia gami gua. Gami gilagila valeania za na Tamaza tugu za kukugami gami ko mami lao vavakatoni na nongoro leana tadiria ketakoi gami gua.
10 Depois que Paulo teve essa visão, preparamo-nos imediatamente para partir para a Macedônia, concluindo que Deus nos tinha chamado para lhes pregar o evangelho.
11 Ego ko gami taloi pa guguzu Toroasi nari za gami toka vatuvizi lao pa nuza Samoterake, ko za rane na kota nari za gami lao paro pa Niapolisi.
11 Partindo de Trôade, navegamos diretamente para Samotrácia e, no dia seguinte, para Neápolis.
12 Na kokomami ketakoi za gami zolozo lao pa Pilipae, aza maka guguzu qari suveria ria na tinoni Romu beto ko maka guguzu poreveveina tugu pa pikata guguzu pa Masidonia. Ko gami suveremami mae tu ka viza rane ketakoi gami.
12 Dali partimos para Filipos, na Macedônia, que é colônia romana e a principal cidade daquele distrito. Ali ficamos vários dias.
13 Ko pa rane Minyere za gami votu lao pa keketai guguzu pa tavalaina na ovuku ketakoi gami roverove veini palu maka ia varivarikamu varavarana za gami gua. Ko gami lao nyumu ko gami kole vavavakato lao tadiria na reko qari lame varikamu ketakoi.
13 No sábado saímos da cidade e fomos para a beira do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com as mulheres que se haviam reunido ali.
14 Ego ko maka ria na reko na izongona i Lidia, na reko pa Tuatera ko nana roiti za vavaidi na poko kala davala, za kole vainongoro ketakoi. Na reko aza za na neqina nana rangerange tana Tamaza, ko na Bangara za revangia na bulona aza ko za vataberia ria na paranga za pojaria i Paula.
14 Uma das que ouviam era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, vendedora de tecido de púrpura, da cidade de Tiatira. O Senhor abriu seu coração para atender à mensagem de Paulo.
15 Ko pa liguna za tapaputaiso aza beto ria doru pa nana tatamana, nari za ruti vitivitigigami aza, ari za gua vei, <<Vei muna tori dogoro vazozoto veiniziu maka tinoni qa rangea tugu na Tamaza ara, nari za mu lame suvere mae tugu pa ruma taqu,>> za gudigami. Ko zake vabokagami ko gami vazotoa gu.
15 Tendo sido batizada, bem como os de sua casa, ela nos convidou, dizendo: "Se os senhores me consideram uma crente no Senhor, venham ficar em minha casa". E nos convenceu.
16 Ego maka rane za totonai gami korapa rerege lao pa ia varavarana gami, za gozorogami maka pinauzu reko za kolea na ongu ikikerena. Pana korokorotai za roroitidi na reko aza za vaizizongoria ria nana bangara.
16 Certo dia, indo nós para o lugar de oração, encontramos uma escrava que tinha um espírito pelo qual predizia o futuro. Ela ganhava muito dinheiro para os seus senhores com adivinhações.
17 Za tututia aza i Paula beto gami ko za kole kukukudigami, ari za gua vei, <<Ria ka viza tinoni ari za na nabulu tana Tamaza ululuna jola. Qari korapa taraeni ria tadigamu za na zonana vei beto mina taalo na tinoni,>> za gua.
17 Essa moça seguia a Paulo e a nós, gritando: "Estes homens são servos do Deus Altíssimo e lhes anunciam o caminho da salvação".
18 Ko na dori zoku rane za kole roiti vei zara tadigami aza. Nari za ikeria i Paula za vei aza, ko za balinga lao za tana ongu ikikerena ani, ko ari za guni vei, <<Qa pojanigo ara pa izongona i Jisu Karisito ao ko mu votu keni tana reko zana!>> za guni. Nari pa totozo tugu aza za votu keni za na ongu ikikerena aza.
18 Ela continuou fazendo isso por muitos dias. Finalmente, Paulo ficou indignado, voltou-se e disse ao espírito: "Em nome de Jesus Cristo eu lhe ordeno que saia dela! " No mesmo instante o espírito a deixou.
19 Ego ko totonai qari batia ria na bangara tana reko pinauzu aza za beto gu za na zona qari izizongoni, nari za qari lao aru tamanaria ari Paula i Saelasi ko qari ragata laodi pa ia makemaketina pa moedi ria na tinoni matamata.
19 Percebendo que a sua esperança de lucro tinha se acabado, os donos da escrava agarraram Paulo e Silas e os arrastaram para a praça principal, diante das autoridades.
20 Ko qari toka laodi pa moedi ria na matamata pa guguzu aza ari kori, ko ari qari gudi vei, <<Ria na tinoni ari za qari korapa aru vikevikeria na suvesuvere tadigita pa guguzu ani! Ria na tinoni Jiu za ari,
20 E, levando-os aos magistrados, disseram: "Estes homens são judeus e estão perturbando a nossa cidade,
21 ko qari varivagigalaidi ria na uana qarike tavamalumu ko tana teku vakarovoria babi tana roitidi gita, ura gita za na tinoni Romu tu!>> garigua.
21 propagando costumes que a nós, romanos, não é permitido aceitar nem praticar".
22 Ego qari somana gu pa rajadi ari kori ria na minete tinoni, beto ria na matamata pa guguzu aza za qari bako rikarikata pale za na poko tadi ari kori, beto za qari garunuria na tinoni ko qari majamajaria ari kori.
22 A multidão ajuntou-se contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que se lhes tirassem as roupas e fossem açoitados.
23 Pa liguna qari maja vapalepalekaria za qari gona lugedi pa ruma varipiuna, beto za qari pojani za na tinoni kopu ko mi kopu valeadi qari guni.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu instrução para vigiá-los com cuidado.
24 Nari za teku vakarovia na tinoni kopu ani za na garunu, ko za gona lugedi pa leona zozoto na ruma varipiuna beto za vasolapa vangabutu vamaurudi na lomoto suvege mamatadi za na nenedi.
24 Tendo recebido tais ordens, ele os lançou no cárcere interior e lhes prendeu os pés no tronco.
25 Ego ko padapada na korapai bongi za ari Paula i Saelasi za qari kole varavara na kera vatarazaeadia na Tamaza, ko ria na tinoni tapiudi za qari kole tugu nongonongorodia tadi ari kori.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas estavam orando e cantando hinos a Deus; os outros presos os ouviam.
26 Ego beto za jou vasiboro gu za maka nunu lavata, ko za jojou za na kokovana na ruma varipiuna. Pana totozo tugu aza za qari okoto tarevanga ria doru atakamana, beto ko qari tavizu lotu betodia ria na seni pa limadi ria na tinoni qari tapiu.
26 De repente, houve um terremoto tão violento que os alicerces da prisão foram abalados. Imediatamente todas as portas se abriram, e as correntes de todos se soltaram.
27 Nari za iqolo za gua za na tinoni kopu za batiria qari tori tarevanga tu ria na atakamanana na ruma varipiuna, nari za lobusu tekua gu za nana benete ko mi sobe vauke muleni makana za gua. Ura za rovea aza za palu qari tori uku keni beto dia tu ria doru tinoni tapiudi za gua.
27 O carcereiro acordou e, vendo abertas as portas da prisão, desembainhou sua espada para se matar, porque pensava que os presos tivessem fugido.
28 Ba za velavela laoa i Paula aza, ari za gua vei, <<Ei! Muke koti vikerigo makamu, ura gami doru za gami korapa gu ari!>> za guni.
28 Mas Paulo gritou: "Não faça isso! Estamos todos aqui! "
29 Nari za tepa tekuria za na juke, ko za abutu luge lao gona todongo neqeneqereni pa moedi ari Paula i Saelasi.
29 O carcereiro pediu luz, entrou correndo e, trêmulo, prostrou-se diante de Paulo e Silas.
30 Beto za toka votudi ari kori, ko ari za gudi vei, <<Kori bangara, na za za mana roitini ara beto mana taalo?>> za gua.
30 Então levou-os para fora e perguntou: "Senhores, que devo fazer para ser salvo? "
31 Nari ari qari guni vei ari kori aza, <<Mu vazozotoa na Bangara i Jisu beto muna taalo, ao beto na mua tatamana tugu vei,>> qari guni.
31 Eles responderam: "Creia no Senhor Jesus, e serão salvos, você e os de sua casa".
32 Ego beto za qari vavakato vani ari kori na paranga tana Bangara aza beto vei tugu ria pa nana ruma.
32 E pregaram a palavra de Deus, a ele e a todos os de sua casa.
33 Ko na totozona tugu aza na bongi aza za tokaria na tinoni kopu aza ari kori ko za lao valiosodi pie za na palekadi. Ko pa totozo tugu aza za tapaputaiso aza beto vei tugu ria doru pa nana tatamana.
33 Naquela mesma hora da noite o carcereiro lavou as feridas deles; em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Beto za vatogaria aza pa nana ruma ari Paula i Saelasi, ko za vatana vadi na tekutekuna. Ko za qera vitivitigi aza beto vei tugu ria pa nana tatamana, ura qari vazozotoa ria za na Tamaza.
34 Então os levou para a sua casa, serviu-lhes uma refeição e com todos os de sua casa alegrou-se muito por haver crido em Deus.
35 Ego ko za volavolaza rane na kota nari za qari garunuria ria na tinoni matamata pa guguzu aza ria na pulisi, ari qari gudi vei, <<Mu loi vakeniria ari kori tinoni zara,>> qari gudi.
35 Quando amanheceu, os magistrados mandaram os seus soldados ao carcereiro com esta ordem: "Solte estes homens".
36 Nari za vakarovia ti Paula na tinoni kopu pa ruma varipiuna ria na paranga ari, ari za gua vei, <<Kori qokolo, qari tori valame paranga tu ria na tinoni matamata pa guguzu, ko muna boka tavakeni za gamu kori qari gua. Ko koviria muna boka votu keni valeanamiu gu za gamu kori,>> za gudi.
36 O carcereiro disse a Paulo: "Os magistrados deram ordens para que você e Silas sejam libertados. Agora podem sair. Vão em paz".
37 Ba za paranga lao tadiria na pulisi i Paula, ari za gua vei, <<Kepore maka sela babi roitini gami kori ba qari majagami pa moedi na varikamu tinoni. Zara qari veidigami gami kori, ba gami kori ba na tinoni tapauzumami tugu tana qavuna Romu. Ko ae za vei za koviria mari peki vavotu keni golomogami qari gua? Mami vei zake gua! Goto ria tu na tinoni matamata pa guguzu ani za mari lame makadi, ko mari lame vavotugami,>> za gua i Paula.
37 Mas Paulo disse aos soldados: "Sendo nós cidadãos romanos, eles nos açoitaram publicamente sem processo formal e nos lançaram na prisão. E agora querem livrar-se de nós secretamente? Não! Venham eles mesmos e nos libertem".
38 Ego ko qari mule vavakatodi tadiria na matamata pa guguzu ria na pulisi ria na zakazava ari. Ko qari matagutu ria totonai qari nongoroni za ari kori ba na tinoni tapauzudi tugu tana qavuna pa Romu,
38 Os soldados relataram isso aos magistrados, os quais, ouvindo que Paulo e Silas eram romanos, ficaram atemorizados.
39 ko qari lao peki paranga vamomozo makadi tadi ari kori. Beto za qari toka votudi ko qari tepa vitivitigiria ko mari iolo votu pa guguzu aza ari kori qari gudi.
39 Vieram para se desculpar diante deles e, conduzindo-os para fora da prisão, pediram-lhes que saíssem da cidade.
40 Ego ko qari taloi pa ruma varipiuna ari Paula i Saelasi, ko qari lao pa ruma ti Lidia. Ketakoi qari gozororia ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara, ko qari sori vaneqineqiria pa dia paranga ria beto za qari taloi keni.
40 Depois de saírem da prisão, Paulo e Silas foram à casa de Lídia, onde se encontraram com os irmãos e os encorajaram. E então partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.