Atos 13

ghn (GHN) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Ego pa ekelesia pa Anitioki za koledia ria kaki tinoni korokorotai beto na tinoni varivagigalai. Kaki ria ari Banabasi, i Simione aza qari kukukuni na Tinoni Kuduru, i Lukasi na tinoni Saerini, i Manaeni aza na tapauzuna pa ruma ti Herodi na bangara, beto i Saula.
1 E na igreja que estava em Antioquia havia alguns profetas e doutores, a saber: Barnabé e Simeão chamado Níger, e Lúcio, cireneu, e Manaém, que fora criado com Herodes o tetrarca, e Saulo.
2 Totonai qari kole nabuluni ria za na Bangara beto qari tabutabu ganigani, nari za ari za gua vei za na Ongu Tabuna, <<Ego mu mijata kale vaniziu ari Banabasi beto i Saula, ko mari roitini za na roiti qa udukudi ara ko mari roitini,>> za gua aza.
2 E, servindo eles ao Senhor, e jejuando, disse o Espírito Santo: Apartai-me a Barnabé e a Saulo para a obra a que os tenho chamado.
3 Ko pa liguna qari madi tabutabu ganigani beto na kole varavara, za qari vaopodi na limadi ari kori, beto za qari garunu vakeniria.
3 Então, jejuando e orando, e pondo sobre eles as mãos, os despediram.
4 Ego ko totonai za garunuria na Ongu Tabuna ari Banabasi i Saula, nari za qari gore pa Seleukeia, ko koko ketakoi za qari toka karovo lao pa nuza Saeparasi.
4 E assim estes, enviados pelo Espírito Santo, desceram a Selêucia e dali navegaram para Chipre.
5 Ko tonai qari lao paro pa guguzu Salamisi, nari za qari taraeni pa ruma varivarikamuna tadiria na tinoni Jiu ketakoi za na paranga tana Tamaza. Qari tokatokaidia tugu ari kori i Jone Maka, aza maka dia tinoni varitokai.
5 E, chegados a Salamina, anunciavam a palavra de Deus nas sinagogas dos judeus; e tinham também a João como cooperador.
6 Ko qari karovia ria za na nuza Saeparasi tinganai qari lao kamu pa maka guguzu, na izongona pa Paposi. Ketakoi qari gozoria za maka tinoni Jiu za kolenana nana potana varivagabarana beto na tinoni korokorotai sekesekena, na izongona i Bajisu,
6 E, havendo atravessado a ilha até Pafos, acharam um certo judeu mágico, falso profeta, chamado Barjesus,
7 beto ko za suvesuvere tavitia aza za na qavuna i Seraqiasi Paula, na tinoni lugena pa roverove. Ko za kukuria na qavuna ari Banabasi i Paula, ura za nyorogua nongoria aza za na paranga tana Tamaza.
7 O qual estava com o procônsul Sérgio Paulo, homem prudente. Este, chamando a si Barnabé e Saulo, procurava muito ouvir a palavra de Deus.
8 Ba za raja kolokolosoria i Bajisu na tinoni kolenana potana varivagabara ani ari kori (Na pelukuna pa paranga Qiriki na izongona aza i Elimasi), ko mi vagabala vapirua za na qavuna ko mike vazozotoa za na nongoro tadi ari kori za gua.
8 Mas resistia-lhes Elimas, o encantador (porque assim se interpreta o seu nome), procurando apartar da fé o procônsul.
9 Ba i Saula (aza na izongona i Paula) za tapugeleni na Ongu Tabuna, za dogoro tari vatogazia aza,
9 Todavia Saulo, que também se chama Paulo, cheio do Espírito Santo, e fixando os olhos nele,
10 beto ari za guni vei, <<Za pugeligo doru nyonyorava beto na sekeseke ikikeredi ao, na tuna na bangaradi na tomete! Qu kanaria doru tuvizi beto doru totozo mu vakeqoria na zona tuvizidi tana Bangara qu gua ao!
10 Disse: Ó filho do diabo, cheio de todo o engano e de toda a malícia, inimigo de toda a justiça, não cessarás de perturbar os retos caminhos do Senhor?
11 Ba koviria na neqi tana Bangara mi raja pa tamu ko munake izongo bati podekia na tapo pa iapeki totozo kakazana ao,>> za gua i Paula. Ko pa totozo tugu aza za gera rodomo gu za na matana aza, ko za kole qaqo lao lameria ria na tinoni ko mari arua na limana ko mari titai za gua.
11 Eis aí, pois, agora contra ti a mão do Senhor, e ficarás cego, sem ver o sol por algum tempo. E no mesmo instante a escuridão e as trevas caíram sobre ele e, andando à roda, buscava a quem o guiasse pela mão.
12 Totonai za batia na qavuna za vei zara, nari za vazozoto aza, ura za gabara vitivitigini aza za na varivagigalaina na Bangara.
12 Então o procônsul, vendo o que havia acontecido, creu, maravilhado da doutrina do Senhor.
13 Ego beto za toka pa Paposi i Paula beto ko ria qari tutia aza, ko qari lao paro pa Peqa, maka guguzu pa Pamipilia. Ko ketakoi za loiria i Jone Maka, ko za gabala mulenana pa Jerusalema.
13 E, partindo de Pafos, Paulo e os que estavam com ele chegaram a Perge, da Panfília. Mas João, apartando-se deles, voltou para Jerusalém.
14 Ego ko qari taloi pa Peqa za qari jola lao kamu za pa Anitioki pa pikata guguzu pa Pisidia, ko pa rane Minyere za qari lao somana luge nyumu pa ruma varivarikamuna.
14 E eles, saindo de Perge, chegaram a Antioquia, da Pisídia, e, entrando na sinagoga, num dia de sábado, assentaram-se;
15 Ko pa liguna za tatiro votu za na Vavanau ti Mosese beto na kutikuti tadiria na tinoni korokorotai, nari za ari qari gua lao tadiria ria na tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, <<Ka viza tavitimami, vei mina kolenana maka miu paranga varivaneqi lao tadiria na tinoni za gamu, nari za boka paranga,>> qari gudi.
15 E, depois da lição da lei e dos profetas, lhes mandaram dizer os principais da sinagoga: Homens irmãos, se tendes alguma palavra de consolação para o povo, falai.
16 Nari za soqolo turu i Paula ko za vamokomokodi na limana, beto za ari za gudi vei ria, <<Gamu ka viza tinoni Izireli beto gamu na tinoni karovomiu gamu pangagani na Tamaza, mu vainongoro lame!
16 E, levantando-se Paulo, e pedindo silêncio com a mão, disse: Homens israelitas, e os que temeis a Deus, ouvi:
17 Na Tamaza tadiria na tinoni Izireli ani za mijataria ria na tamada pa moa ko za roitidi maka butubutu tinoni lavata aza ria totonai qari suvere vei na tinoni gotodi pa Ijipi, beto za toka votudi aza pa nana neqi lavatana.
17 O Deus deste povo de Israel escolheu a nossos pais, e exaltou o povo, sendo eles estrangeiros na terra do Egito; e com braço poderoso os tirou dela;
18 Ko ae tu qari sela vei ria, ba ka madengavuluputa aoro za kole kopudi aza pa qega ria.
18 E suportou os seus costumes no deserto por espaço de quase quarenta anos.
19 Pa liguna za piararia aza ari ka vitu puku tinoni pa Kenani, nari za vadi ria na nana tinoni ko qari izongia za na pezo tadiria na goto butubutu aza.
19 E, destruindo a sete nações na terra de Canaã, deu-lhes por sorte a terra deles.
20 Ko ria doru ginugua ari za qari taroiti pa korapana ka made gogoto limangavuluputa aoro.
20 E, depois disto, por quase quatrocentos e cinqüenta anos, lhes deu juízes, até ao profeta Samuel.
21 Beto za qari tepai ria za maka bangara, ko za vadi na Tamaza i Saula, na tuna i Kisi pa butubutu ti Benijimani. Ko ka madengavuluputa aoro za kole bangara aza,
21 E depois pediram um rei, e Deus lhes deu por quarenta anos, a Saul filho de Cis, homem da tribo de Benjamim.
22 beto pa liguna aza za vaturu vadi i Devita ko za bangara. Ko tana za ari za paranga vei za na Tamaza, <Qa tori dogoro gilagilai tu ara i Devita, na tuna i Jese, aza na tinoni za tutia na buloqu ara, ko aza pala mina roitidi ria vei qa nyorogudi ara,> za gua.
22 E, quando este foi retirado, levantou-lhes como rei a Davi, ao qual também deu testemunho, e disse: Achei a Davi, filho de Jessé, homem conforme o meu coração, que executará toda a minha vontade.
23 Ko pa tutina i Devita za valamea na Tamaza tadiria na tinoni Izireli, aza vei za tori tavataringutinguti vakole tu, za na inaalo i Jisu.
23 Da descendência deste, conforme a promessa, levantou Deus a Jesus para Salvador de Israel;
24 Totonai za oqoro lame aza za i Jone za tori taraeni mae tu tadiria doru tinoni Izireli za na veveina mari gabala loi paledi na dia sela ko mari tapaputaiso ria na tinoni.
24 Tendo primeiramente João, antes da vinda dele, pregado a todo o povo de Israel o batismo de arrependimento.
25 Totonai mi vaokotia nana roiti ninabulu za gua i Jone, nari za ari za paranga vei aza, <I zei gamu rove veiniziu ara za gamu? Nake ara aza gamu korapa adonia gamu mina lame! Goto za korapa tu tuti ligu lameziu ara aza ara nake padaqu ko mana ruvata vagorea na sadolo pa nenena,> za gua i Jone.
25 Mas João, quando completava a carreira, disse: Quem pensais vós que eu sou? Eu não sou o Cristo; mas eis que após mim vem aquele a quem não sou digno de desatar as alparcas dos pés.
26 Ka viza tavitiqu, gamu na tutina i Ebarahami beto gamu na tinoni karovomiu gamu pangagani na Tamaza pa varikorapaimiu ari! Na nongorona na inaalo ani za tagarunu lame tadigita.
26 Homens irmãos, filhos da geração de Abraão, e os que dentre vós temem a Deus, a vós vos é enviada a palavra desta salvação.
27 Ura ria na tinoni qari suvere pa Jerusalema beto ko ria na dia tinoni matamata za qarike boka dogoro gilagilaia ria aza, ko tonai qari pitu vaukea ria aza nari za qari vagore votua gu ria ria na korokorotai tadiria na tinoni korokorotai qari tatiro doru rane Minyere.
27 Por não terem conhecido a este, os que habitavam em Jerusalém, e os seus príncipes, condenaram-no, cumprindo assim as vozes dos profetas que se lêem todos os sábados.
28 Kepore tu za maka ginugua za sela bari batia tana, ba qari tepa jujukia i Paelati ko mi vauke paleni qari gua.
28 E, embora não achassem alguma causa de morte, pediram a Pilatos que ele fosse morto.
29 Ko totonai qari vagore votu betoria ria ria doru korokorotai qari takuti na veveina aza, nari za qari teku vagorea pa korosi za na kobukobu tinina ko qari lao vakolea pa bevi.
29 E, havendo eles cumprido todas as coisas que dele estavam escritas, tirando-o do madeiro, o puseram na sepultura;
30 Ba na Tamaza za vaturu mulea pa uke aza.
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos.
31 Beto za tabatabata zoku rane tadiria qari koko tututia pa Qalili ko qari zae pa Jerusalema aza. Ko koviria ria tugu za qari vavakatoni na veveina aza tadiria na tinoni.
31 E ele por muitos dias foi visto pelos que subiram com ele da Galiléia a Jerusalém, e são suas testemunhas para com o povo.
32 Ko gami ari za gami vavakatoni tadigamu za na nongoro leana ani, aza za tori taringutinguti vakoleni tu na Tamaza tadiria na tamada pa moa.
32 E nós vos anunciamos que a promessa que foi feita aos pais, Deus a cumpriu a nós, seus filhos, ressuscitando a Jesus;
33 Ko na taringutinguti ani za tori vagore votua tu na Tamaza tadigita totonai za vaturu mulea i Jisu. Ko za tavagore votu aza vei za takuti pa vinaori Kera Vatarazae, ari za gua vei,
33 Como também está escrito no salmo segundo: Meu filho és tu, hoje te gerei.
34 Ko na veveina za vaturu mulea pa uke ko minake boka nyabo za na tinina aza, za ari za gua vei za na Tamaza,
34 E que o ressuscitaria dentre os mortos, para nunca mais tornar à corrupção, disse-o assim: As santas e fiéis bênçãos de Davi vos darei.
35 Pana maka goto ia mule za ari za gua vei aza,
35 Por isso também em outro salmo diz: Não permitirás que o teu santo veja corrupção.
36 I Devita za totonai za vaokotia aza za na nana ninabuluna na nyorogua tana Tamaza pa nana totozo, za uke ko za tagolomo tavitiria ria na tamada pa moa, ko za nyabo tugu na tinina aza.
36 Porque, na verdade, tendo Davi no seu tempo servido conforme a vontade de Deus, dormiu, foi posto junto de seus pais e viu a corrupção.
37 Ba aza za vaturu mulea na Tamaza za zake izongo nyabo na tinina.
37 Mas aquele a quem Deus ressuscitou nenhuma corrupção viu.
38 Ko koviria mu gilagilai gamu, ka viza tavitimami, za pa korapana gu na tinoni ani za tatarae tadigamu za na taleozona na sela.
38 Seja-vos, pois, notório, homens irmàos, que por este se vos anuncia a remissão dos pecados.
39 Beto ko pa doru tinajutu gamuke boka taruvatani gamu pa Vavanau ti Mosese, za ria mari vazozotoa aza za mari taruvata.
39 E de tudo o que, pela lei de Moisés, não pudestes ser justificados, por ele é justificado todo aquele que crê.
40 Ko mu kopu muledigamu ko marike taroiti tadigamu aza vei qari parangadi ria na tinoni korokorotai,
40 Vede, pois, que não venha sobre vós o que está dito nos profetas:
41 <Dotu, gamu na tinoni vavaledemiu ko!
41 Vede, ó desprezadores, e espantai-vos e desaparecei;porque opero uma obra em vossos dias,ora tal que não crereis, se alguém vo-la contar.
42 Ego ko totonai qari korapa taloi keni ari Paula i Banabasi, za qari tepa sogaria ria na tinoni ketakoi ari kori ko mari mule mutugu vavakatoni tadiria na rane Minyere liguligu ria na zakazava ari qari gua.
42 E, saídos os judeus da sinagoga, os gentios rogaram que no sábado seguinte lhes fossem ditas as mesmas coisas.
43 Totonai qari taloi pa ruma varivarikamuna ria na tinoni, nari za na zokudi ria na tinoni qari tutiria ari kori, na zokudi ria na tinoni Jiu beto ko ria na tinoni karovodi qari tutia na vatarazae tadiria Jiu tugu vei. Ko ari Paula i Banabasi qari kole sori vamaururia ria ko marike taloi pa variroqu alona tana Tamaza qari gudi.
43 E, despedida a sinagoga, muitos dos judeus e dos prosélitos religiosos seguiram Paulo e Barnabé; os quais, falando-lhes, os exortavam a que permanecessem na graça de Deus.
44 Ko totonai za kamua mule za na rane Minyere, nari za tata na guguzu doruna za qari varikamu ko mari nongoria na paranga tana Bangara qari gua.
44 E no sábado seguinte ajuntou-se quase toda a cidade para ouvir a palavra de Deus.
45 Ba tonai qari batia ria na tinoni Jiu za na puku minete tinoni lavata qari varikamu, za pugeleria na konokono ria ko qari geso vikevikereria ria na zakazava za pojaria i Paula beto ko qari poja vikevikeria tugu vei aza.
45 Então os judeus, vendo a multidão, encheram-se de inveja e, blasfemando, contradiziam o que Paulo falava.
46 Ba qari varene tugu pa dia paranga ari Paula i Banabasi, ko ari qari gua vei, <<Na tuvizina za tadigamu tugu mina tavavakato momoe za na paranga tana Tamaza. Ba gamu kilu pale gamu aza, beto ko gamuke roquroqu vagaro muledigamu ko muna tekua gamu za na toa jola, ko koviria gami za mami gabala laomami ropi tadiria na tinoni karovodi.
46 Mas Paulo e Barnabé, usando de ousadia, disseram: Era mister que a vós se vos pregasse primeiro a palavra de Deus; mas, visto que a rejeitais, e não vos julgais dignos da vida eterna, eis que nos voltamos para os gentios;
47 Ura ari za tori garunu veidigami tu za na Bangara,
47 Porque o Senhor assim no-lo mandou:eu te pus para luz dos gentios,a fim de que sejas para salvação até os confins da terra.
48 Ko totonai qari nongoria ria na tinoni karovodi za vei zara, nari za qari qera vitivitigi ria, ko qari valavatia ria za na paranga tana Bangara beto qari vazozoto ria qari tori tauduku tu ko mari izongia na toa jola.
48 E os gentios, ouvindo isto, alegraram-se, e glorificavam a palavra do Senhor; e creram todos quantos estavam ordenados para a vida eterna.
49 Ko za tapiara lao doru kota pa ia aza za na paranga tana Bangara.
49 E a palavra do Senhor se divulgava por toda aquela província.
50 Ba ria na tinoni Jiu qari sori vatagigiriria ria na reko poreveveidi tadiria na tinoni karovodi qari pangagani na Tamaza beto ko ria na tinoni matamata pa guguzu aza, ko qari qoraqora ngangaguluria ari Paula i Banabasi beto ko qari iju vavotu keniria pa dia guguzu ari kori.
50 Mas os judeus incitaram algumas mulheres religiosas e honestas, e os principais da cidade, e levantaram perseguição contra Paulo e Barnabé, e os lançaram fora dos seus termos.
51 Nari qari tavuzu vagore paledi ari kori ria na kavuru pezo qari ramata pa nenedi, beto za qari rerege jola laodia pa Ikonioni.
51 Sacudindo, porém, contra eles o pó dos seus pés, partiram para Icônio.
52 Goto ria na tinoni tana Bangara za pugeleria na qeraqera beto na Ongu Tabuna.
52 E os discípulos estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.