Atos 10

ghn (GHN) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ego na suverena tugu pa Sizaria za maka tinoni na izongona i Koniliasi, na tinoni matamata gogoto, ko na minete tinoni varipera aza za qari gigalani na Minete Itali.
1 Um homem em Cesaréia, por nome Cornélio, centurião da corte chamada italiana,
2 Maka tinoni nabuna pa vatarazaena na Tamaza beto ko aza beto ko ria na nana tatamana za qari pangagani tugu za na Tamaza. Za toani tugu aza za na tokatokadi ria na tinoni Jiu varivasevidi beto doru totozo za varavara lao tana Tamaza aza.
2 piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, e que fazia muitas esmolas ao povo e de contínuo orava a Deus,
3 Pana maka rane padana kue koloko jola korapa rane, za batia aza pa dogodogoro za maka mateana tana Tamaza za lame tana ko ari za gua vei, <<Koniliasi!>> za guni.
3 cerca da hora nona do dia, viu claramente em visão um anjo de Deus, que se dirigia para ele e lhe dizia: Cornélio!
4 Nari za dogoro vatogaza laoa i Koniliasi aza, beto pa nana matagutu za ari za gua vei, <<Ae vei, Bangara?>> za gua.
4 Este, fitando nele os olhos e atemorizado, perguntou: Que é, Senhor? O anjo respondeu-lhe: As tuas orações e as tuas esmolas têm subido para memória diante de Deus;
5 Ko koviria mu garunu laodi pa Jopa ria kaki tinoni, ko mari toka valameni za maka tinoni na izongona i Saimone Pita.
5 agora, pois, envia homens a Jope e manda chamar a Simão, que tem por sobrenome Pedro;
6 Za korapa suverenana pa ruma ti Saimone, maka tinoni roroiti kopo manugu, aza. Ko na ruma tana za tata pa nole,>> za gua za na mateana.
6 este se acha hospedado com um certo Simão, curtidor, cuja casa fica à beira-mar. {Ele te dirá o que deves fazer.}
7 Ego ko tonai za taloi keni za na mateana za kole parangia, nari za kuku tekuria i Koniliasi ari kori nana nabulu beto maka solodia za somasomana adonia na garunu tana. Ko na solodia aza ba na nabuna tugu vei pa nana rangerange.
7 Logo que se retirou o anjo que lhe falava, Cornélio chamou dois dos seus domésticos e um piedoso soldado dos que estavam a seu serviço;
8 Ko pa liguna za poja vakabere vadi ria doru vei za pojani na mateana, nari za garunu valaoria pa Jopa.
8 e, havendo contado tudo, os enviou a Jope.
9 Ego ko za jola maka bongi ko na ranena qari korapa rerege lao ria ari ko totonai qari tata kamu pa guguzu Jopa, nari za zae pa batuna na ruma pa manogori koloko i Pita ko za varavara.
9 No dia seguinte, indo eles seu caminho e estando já perto da cidade, subiu Pedro ao eirado para orar, cerca de hora sexta.
10 Za vaia na burana i Pita ko za kole nyorogua tekuteku. Ko totonai qari korapa vatanani ria za na tekutekuna, za batia aza za maka dogodogoro.
10 E tendo fome, quis comer; mas enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase,
11 Za batia aza za na noka za tarevanga beto maka zava za vevei maka poko revarevatana lavata za titi gore lagereni ka made uquna ko za lagere toga pa pezo.
11 e via o céu aberto e um objeto descendo, como se fosse um grande lençol, sendo baixado pelas quatro pontas sobre a terra,
12 Ko pa korapana na udude aza qari kole ria doru manugu mademade nenedi, ria na manugu qari gavere na gutolo, beto ria qari tatava.
12 no qual havia de todos os quadrúpedes e répteis da terra e aves do céu.
13 Beto za lame za maka mamalaingi tana, <<Pita, mu turu! Kubolo ko mu tekuteku!>> za gua.
13 E uma voz lhe disse: Levanta-te, Pedro, mata e come.
14 Nari za oe lao i Pita, <<Tapata jola, Bangara! Ura qa oqoro izongo tekuria ara ria na zakazava qari paji beto qarike lioso vei ari,>> za gua.
14 Mas Pedro respondeu: De modo nenhum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma comum e imunda.
15 Nari za paranga mule na vinaori totozo za na mamalaingi, <<Ria na zakazava za tori valiosoria tu na Tamaza, za ao muke vapajiria,>> za gua.
15 Pela segunda vez lhe falou a voz: Não chames tu comum ao que Deus purificou.
16 Ego ko kue totozo za vei zara beto za tateku vamule zae pa noka za na poko revarevatana aza.
16 Sucedeu isto por três vezes; e logo foi o objeto recolhido ao céu.
17 Ego ko totonai za korapa rovekaputia i Pita za na ginuana na dogodogoro za batia, nari za ria na tinoni za garunuria i Koniliasi za qari tori nanaza votuni tu ko qari tori batia tu za na ruma ketakoi za suveria i Pita, ko qari tori korapa tu turudia pa moena na bara pa ruma aza.
17 Enquanto Pedro refletia, perplexo, sobre o que seria a visão que tivera, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam à porta.
18 Qari kuku ko qari korapa nanazani za ketakoi tugu beka za suvere i Saimone aza maka izongona i Pita qari gua.
18 E, chamando, indagavam se ali estava hospedado Simão, que tinha por sobrenome Pedro.
19 Ko totonai za korapa rove varilivutaini i Pita za na dogodogoro ani, nari za paranga tana za na Ongu tabuna, <<Dogoro, ari kue tinoni za qari korapa nyaqogo ao.
19 Estando Pedro ainda a meditar sobre a visão, o Espírito lhe disse: Eis que dois homens te procuram.
20 Mu siqarai gore gozororia ko muna tutiria. Munake orirabeke, ura ara tugu qa garunu valameria zara,>> za gua.
20 Levanta-te, pois, desce e vai com eles, nada duvidando; porque eu tos enviei.
21 Ego ko za gore kamuria i Pita, ko za parangaria, <<Ani ara gamu korapa nyaqoziu. Ko na za za na kutana na lame tadigamu?>> za gudi.
21 E descendo Pedro ao encontro desses homens, disse: Sou eu a quem procurais; qual é a causa por que viestes?
22 Nari qari oe lao ria, <<I Koniliasi, na tinoni matamata gotogoto, za garunugami gami. Maka tinoni tuvizina ko za pangagani na Tamaza aza, beto ko qari dogoro valavatia tugu ria doru tinoni Jiu aza. Maka mateana tabuna za ule vamomoe vani aza ko aza za sorugo ao ko muna lao pa nana ruma, ko aza mina nongororia ria vei muna lao pojaria ao za gua,>> qari gua.
22 Eles responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus e que tem bom testemunho de toda a nação judaica, foi avisado por um santo anjo para te chamar à sua casa e ouvir as tuas palavras.
23 Ego beto za kuku valugeria i Pita ria, ko qari ipumaka tu tana.
23 Pedro, pois, convidando-os a entrar, os hospedou. No dia seguinte levantou-se e partiu com eles, e alguns irmãos, dentre os de Jope, o acompanharam.
24 Ego za jola maka bongi ko na ranena nari za qari lao kamu pa Sizaria. I Koniliasi za tori soru vakamuria tu ria na turana beto ria na nana baere, ko za korapa adonoria ria mari lame.
24 No outro dia entrou em Cesaréia. E Cornélio os esperava, tendo reunido os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Ko aza tugu mi luge lao pa leo ruma za gua i Pita, nari za lao i Koniliasi ko za gozoria beto za nyumu sori ko za valavatia aza.
25 Quando Pedro ia entrar, veio-lhe Cornélio ao encontro e, prostrando-se a seus pés, o adorou.
26 Ba za aru vaturua i Pita aza, beto ari za paranga veini, <<Mu turu, ara ba maka tinoni gu,>> za guni.
26 Mas Pedro o ergueu, dizendo: Levanta-te, que eu também sou homem.
27 Qari kole variparaparanga ari kori, beto mi luge lao za gua i Pita nari za batiria ria na kubo tinoni za qari tori varikamu adono tu.
27 E conversando com ele, entrou e achou muitos reunidos,
28 Za paranga lao tadiria i Pita, <<Gamu gamu gilagilaimiu za tabunana pa tinarae tadigami na Jiu za vei maka tinoni Jiu mina suvere tavitiria babi somana baereria na tinoni karovodi. Ba ara za na Tamaza za tori vabatiniziu tu ko manake gigalani za paji babi zake lioso za maka goto tinoni.
28 e disse-lhes: Vós bem sabeis que não é lícito a um judeu ajuntar-se ou chegar-se a estrangeiros; mas Deus mostrou-me que a nenhum homem devo chamar comum ou imundo;
29 Ko za vei za totonai za lame na nyaqo nari za qake daiqua, goto qa lame gu. Ko koviria za qa nyorogua gilagilai ara aza vei beto gamu nyaqoniziu gamu,>> za gua i Pita.
29 pelo que, sendo chamado, vim sem objeção. Pergunto pois: Por que razão mandastes chamar-me?
30 Nari za paranga i Koniliasi, <<Pa nue ko na totozo vei tugu koviria, za qa kole varavara pa qua ruma na kue koloko jola korapa rane ara, nari za votu turu pa moequ ara za maka tinoni za poko kilakilanga.
30 Então disse Cornélio: Faz agora quatro dias que eu estava orando em minha casa à hora nona, e eis que diante de mim se apresentou um homem com vestiduras resplandecentes,
31 Ko ari za gua vei aza, <Koniliasi, za tori tanongoro tu tana Tamaza za na mua varavara, beto ko ria na mua roiti varitokai lao tadiria na tinoni varivasevidi za qari vei na merumeru za vaqerai na Tamaza.
31 e disse: Cornélio, a tua oração foi ouvida, e as tuas esmolas estão em memória diante de Deus.
32 Ko mu garunu laodi pa Jopa ria kaki ko mari kuku valamea i Saimone, maka izongona i Pita. Na tinoni aza za korapa suvere pa ruma ti Saimone na tinoni za roroiti kopo manugu, ko na nana ruma za tata gu pa nole,> za gua.
32 Envia, pois, a Jope e manda chamar a Simão, que tem por sobrenome Pedro; ele está hospedado em casa de Simão, curtidor, à beira-mar.
33 Ko za vei gu za qa garunu tinoni ko qari keni nyaqogo ao, ko za leana jola za qu lame kamugami. Ko koviria za gami doru za gami varikamu beto pa moena na Tamaza ko mami nongororia ria doru zakazava vei za garununigo na Bangara ao ko muna pojaria,>> za gua i Koniliasi.
33 Portanto mandei logo chamar-te, e bem fizeste em vir. Agora pois estamos todos aqui presentes diante de Deus, para ouvir tudo quanto te foi ordenado pelo Senhor.
34 Ego nari za paranga i Pita, <<Koviria qa vakabere valeania ara za zozoto tugu za na Tamaza zake tokatoka kaleni maka tinoni gu.
34 Então Pedro, tomando a palavra, disse: Na verdade reconheço que Deus não faz acepção de pessoas;
35 Goto pa doru pupuku tinoni za na tinoni za pangagani za na Tamaza beto za roitini aza za tuvizi, nari za aza za na tinoni za vaqerai na Tamaza aza.
35 mas que lhe é aceitável aquele que, em qualquer nação, o teme e pratica o que é justo.
36 Gamu tori gilagilaimiu tu gamu za na nongoro za garunu laoni na Tamaza tadiria na tinoni Izireli, na nongoro leana na veveina na bule ti Jisu Karisito, aza na Bangara tadiria doru tinoni.
36 A palavra que ele enviou aos filhos de Israel, anunciando a paz por Jesus Cristo {este é o Senhor de todos}.
37 Ko gamu tori gilagilaimiu tugu gamu aza vei za pidoko doru kota pa pikata guguzu Jiudia, za podalai tugu pa Qalili pa liguna za tarae velavelani na paputaiso i Jone.
37 esta palavra, vós bem sabeis, foi proclamada por toda a Judéia, começando pela Galiléia, depois do batismo que João pregou,
38 Ko gamu gilagilaimiu tugu gamu i Jisu pa Nazareti, aza na tinoni za udukia na Tamaza ko za vapugeleni na Ongu Tabuna beto na neqi. Ko za rerege lao lameria aza za doru kota ko za roitidi za na roiti leadi beto za salanaria ria doru za ngangaguluria na bangaradi na tomete, ura na Tamaza za kole somana tana.
38 concernente a Jesus de Nazaré, como Deus o ungiu com o Espírito Santo e com poder; o qual andou por toda parte, fazendo o bem e curando a todos os oprimidos do Diabo, porque Deus era com ele.
39 Ko gami za na tinoni gami batiria ko gami vavakatodi ria doru zakazava za roitidi aza pa Jerusalema beto kaki guguzu mule pa Jiudia. Aza tugu za qari vatitia pa korosi ko qari vaukea,
39 Nós somos testemunhas de tudo quanto fez, tanto na terra dos judeus como em Jerusalém; ao qual mataram, pendurando-o num madeiro.
40 ba aza tugu za vaturu mulea na Tamaza na rane vinaue, beto za vabati votudigami na Tamaza aza.
40 A este ressuscitou Deus ao terceiro dia e lhe concedeu que se manifestasse,
41 Nake tadiria doru tinoni za votu aza, ba tadiria gu na tinoni za tori mijataria tu perangaina ko mari vavakatoni aza. Ko tadigami gu za votu aza, gami gami tekuteku na buku tavitia aza pa liguna za turu mule pa uke.
41 não a todo povo, mas às testemunhas que Deus antes ordenara; a nós, que comemos e bebemos juntamente com ele depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Beto za garunugami aza gami ko mami tarae velavelani beto mami poja vaneqineqini za aza tugu za mijatia na Tamaza ko mina tutidi ria na tinoni toadi beto na ukedi za gua.
42 Este nos mandou pregar ao povo, e testificar que ele é o que por Deus foi constituído juiz dos vivos e dos mortos.
43 Ko na veveina tugu aza za ria doru tinoni korokorotai za qari vavakatoni, ko ria doru mari vazozotoa aza za mari taleozo ria na dia sela pa izongona aza qari gua,>> za gua i Pita.
43 A ele todos os profetas dão testemunho de que todo o que nele crê receberá a remissão dos pecados pelo seu nome.
44 Ego ko totonai za korapa pojaria i Pita ria na zakazava ari, za goreria na Ongu Tabuna ria doru qari korapa nongonongoro pa paranga tana.
44 Enquanto Pedro ainda dizia estas coisas, desceu o Espírito Santo sobre todos os que ouviam a palavra.
45 Ko qari gabara jola ria na tinoni Jiu qari vazozotoa na Bangara beto ko qari koko tuti lamea i Pita pa Jopa, ura qari batia za tadiria na tinoni karovodi ba za vagorea tugu na Tamaza za nana varivana, na Ongu Tabuna.
45 Os crentes que eram de circuncisão, todos quantos tinham vindo com Pedro, maravilharam-se de que também sobre os gentios se derramasse o dom do Espírito Santo;
46 Ura qari nongororia za ria na tinoni karovodi za qari okoto parangadi na gotogoto parangadi beto qari kole vatarazae valavatia za na Tamaza.
46 porque os ouviam falar línguas e magnificar a Deus.
47 <<I zei mina boka suqutudi na kolo ko marike boka paputaiso ria ari? Ura ria ari za qari tekua na Ongu Tabuna vei vaputaputa tugu za taroiti tadigita,>> za gua.
47 Respondeu então Pedro: Pode alguém porventura recusar a água para que não sejam batizados estes que também, como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Beto za pojadi i Pita ria ko qari tapaputaiso pa nizongona i Jisu Karisito. Pa liguna za vei zara, za qari tepai ria i Pita ko mi suvere mae tadiria kaki rane qari guni.
48 Mandou, pois, que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe rogaram que ficasse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.