1 Coríntios 11
ghn (GHN) vs AAI
1 Mu dogoro tutiziu ara maka moqaza podeke vei ara qa dogoro tutia na Karisito.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Qa vatarazaegamu ara za gamu ura gamuke mumadi ria na toa beto na uana taqu, beto ko gamu aru tamanaria ria na uana tututi qa vakarovo vadigamu ara.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Ba qa nyoroguadigamu ko mu gilagila valeania za na batuna na marene na Karisito, na batuna na reko za na marenena, beto ko na batuna na Karisito za na Tamaza.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Na marene za udea na batuna tonai za varavara babi tonai za ule votuni na nongoro tana Tamaza za vakepore veveinaia na batuna.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Ba na tiolata reko zake udea na batuna tonai za varavara babi ule votuni na nongoro tana Tamaza za za vakepore veveinaia na batuna. Za varitoto vei tugu bi tavadadalu za na batuna aza.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Ura vei minake udea na reko za na batuna makana, nari za mi lomoto paleni tu ropi na vurunguna. Ba vei mina maka zakaza varivakeana za na reko za lomoto babi vadadalua na batuna, za ego mi udea ropi za na batuna.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Na marene za minake udea za na batuna, ura aza za na kirena beto na malakapina na Tamaza. Ba na reko za na malakapina na marene.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Ura na marene za zake taroiti pana reko, goto na reko tu za za taroiti pana marene.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Beto ko nake marene za za tavapodaka vani na reko, goto na reko tu za za tavapodaka vani na marene.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Ko zara za vei za na reko za mina udea tugu za na batuna ko na vinagilagilana na nana neqi, ko ria na mateana mari boka gilagilai za na reko aza za izongia za na neqi aza.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Ba pana tana Bangara za na reko za zake pikata kalenana pana tana marene, beto ko na marene za zake pikata kalenana tana reko.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Ura na reko za za taroiti pa marene, ba na marene za podo lame vei gu tana reko. Ko ari kori doru za qari koko lame vei gu tana Tamaza, vei gu qari vei doru zakaza.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Mu rove pikatia moko makamiu. Ae vei na tuvizina gu ko zake varivakea za na reko minake pavu udea na batuna tonai mina varavara lao tana Tamaza?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Na uana kolena tana tinoni za uleni za vei na marene mina vakakazia na vurunguna za varivakea aza,
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 ba vei maka reko za bi vakakazia na vurunguna za aza za vanivani aza. Ura na Tamaza za vani na vurungu kakaza aza ko na udena na batuna.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Ba vei kaki tinoni za barike valeania za na zakaza qa korapa pojai ara ani, nari za aza gu ma pojai ara za kepore mule za maka goto tuti babi gilagilai gami babi ria na ekelesia tana Tamaza.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Pana vavanau mana paranga vaneqineqidigamu koviria za ara qake vatarazaegamu za gamu, ura totonai gamu varikamu za nake valeania na goto tinoni za gamu roitini gamu goto na ikikerena tu.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Momoe za, tonai gamu varikamu vei na ekelesia za gamu za qa tori nongoroni tu ara za koledia za kaki varipikatai pa varikorapaimiu makamiu. Ko qa nyoro vazozotoa tu ara za na vavakato aza.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Ura mari koledia tugu ria na varipikatai pa varikorapaimiu ko vei tugu za mari boka tadogoro pikata ria qari turu vanabu pana podeke.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Totonai gamu varikamu za gamu, za nake vavolo ta Bangara za gamu tekua.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Ura tonai gamu tekuteku za gamuke variadono goto gamu okoto rajamiu tu, ko kaki za qari korapa burana goto kaki za qari tori buku vadigeredi tu.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Kue qokolo! Za kepore na miu ruma ketakoi gamu tekuteku na buku za? Ba ae vei, gamu vakepore veveinaia gamu za na ekelesia tana Tamaza ko gamu vakearia ria za keporedia maka zava? Na za gamu rove veini gamu pala mana pojadigamu ara? Pala mana vatarazaegamu? Dai, na veveina ani za ara qake izongo vatarazaegamu za gamu!
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Ura ara qa teku vakarovia pana tana Bangara za aza qa vakarovia tadigamu. Na Bangara i Jisu, za pana bongina za tagabala kana aza, za tekua za na bereti.
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Ko pa liguna za paranga leanani na Bangara, za kipai aza za na bereti beto ari za gua vei, <<Ani za na tiniqu aza tadigamu. Mu roitini ani na vinaroquroququ ara,>> za gua.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Pana zona vei mutugu aza, za pa liguna na tekuteku za tekua aza za na kapa beto ari za gua vei, <<Na kapa ani za na vinaego koregana tana Tamaza za tavanyumu vamauru pana orunguqu ara. Doru totozo muna bukua, za mu roitini pana roquroququ ara,>> za gua.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Ko doru totozo muna tekua za na bereti beto muna bukua za na kapa, nari za gamu ule votuni gamu za na uke tana Bangara tinganai mina mule lame aza.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Ko za vei za na tinoni za tekua na bereti babi za bukua na kapa tana Bangara pana uana zake garo, za vakepore veveinaia aza za na tinina beto na orunguna na Bangara ko za sela.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Ko za vei za gamu mu okoto dogoro viloto muledigamu mae makamiu, beto za mu tekua za na bereti beto mu bukua za na kapa.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Ura na tinoni zake dogoro gigalia za na ginuana na tinina na Bangara tonai za tekua na bereti beto za bukua na kapa, nari za teku beto za buku tarini makana za na varituti tana Tamaza.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Ko za vei aza za zokuna gamu za qari munyala, qari mo beto kaki qari tori uke tu.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Ba vei tana pitu muledigita mae za makada, nari za na Bangara minake pitugita.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Ba na Bangara za tonai za pitugita za vatavagigalagita, ko vei ko take somana tapitu tavitia na kasia guguzu za gua.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Ko zara za vei za, ka viza tavitiqu, totonai mu varikamu ko mu tekuteku mu gua, za mu variadono.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Na tinoni za burana za mi tekuteku nana mae tu pa ruma mae, ko tonai mu varikamu za mike roitini kaki uana pala mina gozoroni aza za na varituti tana Tamaza. Ego ko na veveidi kaki ginugua za totonai tu mana lame za pala mana vavanaudigamu na veveidi.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.