Romanos 2
No Tahut na Hininaawas (GFKS) vs BKJ
1 Io kaie, augo nong u kure hagae tike mes, paile tale be nu ianga bat ta ira num sana tintalen kinong ira linge u te kure hagae tikenong ine, io, u kure hagae habaling ugo. Kinong urah, augo nong u harkurai hobi, u la gilgil bileng kakarek ra mangana tintalen iat.
1 Portanto, tu és indesculpável, ó homem, qualquer um que julgas; pois no que tu julgas a outro, a ti mesmo te condenas, pois tu que julgas, fazes as mesmas coisas.
2 Ma dait nunure be ing God i kure hagae dong ing di gil kakarek ra mangana tintalen, no nuno ula harkurai i takados.
2 Mas nós temos a certeza de que o julgamento de Deus é segundo a verdade contra os que cometem tais coisas.
3 Augo tike turadi mon nong u kure hagae di ma u gil balik kakarek ra mangana linge iat, u lik be i tale ugo be nu hilo pas no harkurai tane God?
3 E tu, ó homem, que julgas os que fazem tais coisas, pensas que, fazendo-as tu, escaparás do julgamento de Deus?
4 Hohaam, u lik hanapu no nuno gingilaan ura gilgil ra tamat na bilbilai utam, ma be i manga bala malum tupas ugo ma be i halis ura kurkure ugo? Hohaam, paule nes kilam ter be no harmarsai tane God i lamus ugo ura lilik pukus?
4 Ou desprezas tu as riquezas da sua benignidade, e paciência e longanimidade, não sabendo que a benignidade de Deus te leva ao arrependimento?
5 U manga ul ba ma u malok be nu lilik pukus, kaie uge bulbul tagure ra ngalngaluan ing na hana tupas ugo tano bung na ngalngaluan tane God ing no nuno takadoswana harkurai na hanawat puasa.
5 Mas, segundo a tua dureza e teu coração impenitente, entesouras para ti mesmo ira para o dia da ira e da revelação do justo julgamento de Deus;
6 Aie nong “na balu pukus ira turadi bakut haruat ma ira nudi mangana gingilaan.”
6 o qual retribuirá a cada homem segundo os seus atos;
7 Ari, di la gilgil haitne ira tahut na tintalen. Ma be ing di gilgil hobi i palai be di sisilih tano ngas ura kapkap ra minamar ma ra bilai na hinsang ma no kinkinis ing pata ta minat tana. God na balu pukus di ma no nilon hathatikai.
7 vida eterna aos que perseverando em fazer o bem, procuram glória, honra e imortalidade.
8 Ira mes, di nes kalak ira linge ura hatamat iat di. Di malok ise no tutuno ma di mur ira tintalen ing paile takados. God na balu pukus um di ma ra tamat na ngalngaluan.
8 Mas indignação e ira aos que são contenciosos, e não obedecem à verdade, mas obedecem à injustiça;
9 A mon harangunngutaan ma ra tamat na tirih na hana tupas ira turadi bakut ing di gil ira sasana. Na ngan ter hobi ta di ing pa dile Iudeia ma sene be tutuno sakit ta di ira Iudeia.
9 tribulação e angústia sobre toda a alma do homem que faz o mal; primeiramente do judeu e também do gentio;
10 Iesene a mon minamar ma ra tamat na kinkinis ma ra malum na hana tupas ira turadi bakut ing di gil ra tahut. Na ngan hobi ter ta di ing pa dile Iudeia ma sene be tutuno sakit ta ira Iudeia.
10 mas glória, honra e paz a todo homem que pratica o bem; primeiramente ao judeu e também ao gentio;
11 Ma ina ngan um hobi kinong God pai lale tutur sene ma tikenong ma ina hagae bia tike mes.
11 porque não há acepção de pessoas para Deus.
12 Hokakarek, di bakut ing pa dile hatur kawase ira harkurai tane Moses ma di gil ra sasana, io, di na hiruo. Ing be pa dile hatur kawase kike ra harkurai, di na hiruo iat bileng. Ma di bakut um ing di te hatur kawase ira harkurai tane Moses ma di gil ra sasana, io, kike ra harkurai na kure hagae di.
12 Porque todos os que pecaram sem lei, também perecerão sem lei; e todos os que pecaram na lei, serão julgados pela lei;
13 Ikin i tutuno kinong di um ing di hadade te mon ira harkurai tane Moses, God pai nale kure be di takados ra matmataan tana. Pata. Dong ing di mur ira harkurai, di kaie ing God na kure be di takados.
13 (porque os que ouvem a lei não são justos diante de Deus, mas os praticantes da lei serão justificados.
14 Ikin i tutuno kinong di ing pa dile Iudeia pa dile hatur kawase ira harkurai tane Moses iesene ing di gil haruatne kike ra harkurai ma ira gingilaan i hanawat metuma naramon ta ira nudi nilon, io, di bul hawat ira nudi harkurai tus. Ma pata ta linge be pa dile hatur kawase ira harkurai tane Moses.
14 Porque quando os gentios, que não têm lei, fazem naturalmente as coisas contidas na lei, não tendo eles lei, são a lei para si mesmos;
15 Di hamanis be a tutuno be ira hartule ing ira harkurai tane Moses i tange be da gil, kike ra hartule i kis ter naramon ta di hoke be di te pakat ter naramon ta ira kati di. I ngan hobi ing ira nudi lilik i hinawas palai ta ira mangana tintalen so di gil. Ari pana ira nudi lilik i tange hapalaine be di sana, ma ari pana be di gil ra bilai.
15 os quais mostram a obra da lei escrita em seus corações, testificando também a sua consciência, e os seus pensamentos, ou acusando-os, ou defendendo-os),
16 Ma ina ngan hobi horek ta ikinong ra bung ing God na kure ira lilik kumaan gar na turadi haruat ma no tahut na hininaawas iou harpir ma ie. Ma ite ter um ikin ra pinapalim na gil harkurai ter tano lumane Jisas Krais.
16 no dia em que Deus julgar por meio de Jesus Cristo os segredos dos homens, conforme o meu evangelho.
17 Ma augo bileng, hohaam tam? U tange be a Iudeia ugo. U te so ter no num nurnur ta ira harkurai tane Moses ma u la sasa butbut ma no num harnunurai ma ne God.
17 Eis que tu que és chamado de judeu, e descansas na lei, e te vanglorias em Deus;
18 Ira harkurai tane Moses te hausur ugo, kaie uge palai ter ta ing God i sip be nu gil ma ina tale ugo be nu nes kilam ira linge ing i manga bilai.
18 e conheces a sua vontade, e aprovas as coisas mais excelentes, sendo instruído pela lei;
19 U nunure tutuno iat be u sel timaan ira pulo ma be a lulungo ugo ter ta dong ing di kis ra kadado.
19 e confias que tu és guia dos cegos, luz dos que estão em trevas,
20 U manga palai bileng be a ut na haratakados ugo ter ta di ing pa dile nunure no bilai ma no sasana, ma be a tena harausur ugo ter ta di ing paile matuko ira nudi lilik. Ma u lilik hobi kinong u hatur kawase ira harkurai tane Moses, ma kakarek ra harkurai ing i hapuasne no tutuno ma ira minanes.
20 instrutor dos insensatos, mestre de crianças, que tens a forma do conhecimento e da verdade na lei.
21 Ma augo um, u hausur ira mes. Ura biha paule hausur habaling ugo? U la harpir be tikenong pai nale kukuman, iesene hohaam, augo, paule kukuman?
21 Tu, pois, que ensinas a outro, não te ensinas a ti mesmo? Tu, que pregas que um homem não deve furtar, tu furtas?
22 U la tangtange be tikenong pai nale noh tikai ma tikenong pata be no nuno, iesene hohaam, augo, paule gil hobi? U la manga malmalentakuane ira palimpuo, iesene hohaam, augo, paule kuman ira palimpuo ta ira nudi hala na lotu?
22 Tu, que dizes que um homem não deve cometer adultério, tu cometes adultério? Tu, que abominas os ídolos, tu cometes sacrilégio?
23 U la sasa butbut be u hatur kawase ira harkurai tane Moses. Iesene hohaam, augo, paule kap ter ra hirhir tane God ing u lake kike ra harkurai?
23 Tu, que te vanglorias na lei, por meio da infração da lei tu desonras a Deus?
24 I palai be ikin i tutuno kinong i ngan hoke no nianga tane God di ga pakat ie i tange be, “Di ing pa dile Iudeia di tange hagae God, i burwana ta mu ira Iudeia.”
24 Porque o nome de Deus é blasfemado entre os gentios por causa de vós, como está escrito.
25 Io, i tutuno be no tintalen na kut palatamainari na harahut ugo ing be u taram ira harkurai tane Moses. Iesene be nu lake kike ra harkurai i hoke be pa di gale kut no palatamaim.
25 Porque a circuncisão é verdadeiramente proveitosa se tu guardares a lei; mas se tu és transgressor da lei, a tua circuncisão se torna em incircuncisão.
26 Ing be di ing pa di gale kut ira palatamai di, di mur ira hartule ta kike ra harkurai, a tutuno sakit be God na nes kilam di hoke be di te kut ira palatamai di.
26 Portanto, se o incircunciso guardar a justiça da lei, não será sua incircuncisão julgada como circuncisão?
27 Ma augo, u te hatur kawase leh ira harkurai di ga pakat hasur ma no tintalen na kut palatamainari. Iesene, ing be tikenong pa di gale kut no palatamaine tutuno, ing be i mur kike ra harkurai, io, na kure hagae balik ugo be a ut na laka harkurai ugo.
27 E se a incircuncisão que é por natureza, cumpre a lei, julgar-te-á a ti, que pela letra e circuncisão és transgressor da lei?
28 Io kaie, no turadi paile Iudeia tutuno tano winawas na huntunana mon. Ma be di kut no palatamaine tutuno no turadi, ikinong paile hakilang um be gar tane God ie.
28 Porque não é judeu o que o é exteriormente, nem é esta circuncisão, que é exteriormente na carne.
29 Pata. No turadi nong i Iudeia tutuno, aie nong a Iudeia ie metuma naramon tuno tana. Ma no tintalen na kut palatamainari nong i hakilang be tikenong gar tane God ie, io, ikino hakilang i hanawat tutuno metuma tano katna. No Halhaaliena Tanuo i gil ie, ma paile hanawat ta ira harkurai tane Moses di ga pakat hasur. Ma ikinong ra mangana turadi pai nale kap no nuno pirpirlet mekaia ta ira matanabar. Pata. Na kap ie metuma hone God.
29 Mas é judeu o que o é no interior, e a circuncisão é a do coração, no espírito, e não na letra; cujo louvor não é de homens, mas de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.