Romanos 2
No Sigar Kunubus tika ma Ira Ninge na Lotu (GFK) vs ARC
1 Io kaik, augu nong u kure hagahe tiga mes, pai tale bia nu ianga bat ta ira num magingin sakena kanong ira linge u te kure hagahe tikai ine, io, u kure hagahe habaling ugu. Kanong warah, augu nong u harkurai huo, u la gilgil mah kaiken ra mangana magingin at.
1 Portanto, és inescusável quando julgas, ó homem, quem quer que sejas, porque te condenas a ti mesmo naquilo em que julgas a outro; pois tu, que julgas, fazes o mesmo.
2 Ma dahat nunure bia ing God i kure hagahe diet ing diet gil kaiken ra mangana magingin, no uno ula harkurai i takodas.
2 E bem sabemos que o juízo de Deus é segundo a verdade sobre os que tais coisas fazem.
3 Augu tiga tunotuno mon nong u kure hagahe diet ma u gil balik kaiken ra mangana linge at, u lik bia i tale ugu bia nu hilau pas no harkurai ta God?
3 E tu, ó homem, que julgas os que fazem tais coisas, cuidas que, fazendo-as tu, escaparás ao juízo de Deus?
4 Hohe, u lik hanapu no uno gingilaan wara gilgil ra tamat na bilbilai utaam, ma bia i manga bala maat tupas ugu ma tano tahut na linge bia no uno harkurai pai gasien taar taam? Hohe, pau nes kilam tar bia no harmarsai ta God i lamus ugu wara lilik pukus?
4 Ou desprezas tu as riquezas da sua benignidade, e paciência, e longanimidade, ignorando que a benignidade de Deus te leva ao arrependimento?
5 U manga ul pat ma u malok bia nu lilik pukus, kaik gu bulbul tagure ra ngalngaluan ing na haan tupas ugu tano bung na ngalngaluan ta God ing no uno takodasiana harkurai na hanuat puasa.
5 Mas, segundo a tua dureza e teu coração impenitente, entesouras ira para ti no dia da ira e da manifestação do juízo de Deus,
6 Aie nong “na balu pukus ira tunotuno bakut haruat ma ira udiet mangana gingilaan.”
6 o qual recompensará cada um segundo as suas obras,
7 Ari, diet la gilgil haitne ira tahut na tintalen. Ma bia ing diet gilgil huo i palai bia diet sisilih tano ngaas wara kapkap ra minamar ma ra bilai na hinsang ma no kinkinis ing pataie ta minaat tana. God na balu pukus diet ma no nilon hathatikai.
7 a saber: a vida eterna aos que, com perseverança em fazer bem, procuram glória, e honra, e incorrupção;
8 Ira mes, diet nes kalak ira linge wara hatamat at diet. Diet malok ise no tutun ma diet mur ira magingin ing pai takodas. God na balu pukus um diet ma ra tamat na ngalngaluan.
8 mas indignação e ira aos que são contenciosos e desobedientes à verdade e obedientes à iniquidade;
9 A mon harangunngutaan ma ra tamat na tinirih na haan tupas ira tunotuno bakut ing diet gil ira sakena. Na ngan taar huo ta diet ing diet pai Iudeia ma sen tutun sakit ta diet ira Iudeia.
9 tribulação e angústia sobre toda alma do homem que faz o mal, primeiramente do judeu e também do grego;
10 Iesen a mon minamar ma ra tamat na kinkinis ma ra malum na haan tupas ira tunotuno bakut ing diet gil ra tahut. Na ngan huo taar ta diet ing diet pai Iudeia ma sen tutun sakit ta ira Iudeia.
10 glória, porém, e honra e paz a qualquer que faz o bem, primeiramente ao judeu e também ao grego;
11 Ma na ngan um huo kanong God pai la tur sen ma tikai ma na hagahe bia tiga mes.
11 porque, para com Deus, não há acepção de pessoas.
12 Hokaiken, diet bakut ing diet pai hatur kawase ira harkurai ta Moses ma diet gil ra sakena, io, diet na hiruo. Ing bia diet pai hatur kawase kaike ra harkurai, diet na hiruo iaat mah. Ma diet bakut um ing diet te hatur kawase ira harkurai ta Moses ma diet gil ra sakena, io, kaike ra harkurai na kure hagahe diet.
12 Porque todos os que sem lei pecaram sem lei também perecerão; e todos os que sob a lei pecaram pela lei serão julgados.
13 Iakan i tutun kanong diet um ing diet hadade ta mon ira harkurai ta Moses, God pa na kure bia diet takodas ra matmataan tana. Taie. Diet ing diet mur ira harkurai, diet kaik ing God na kure bia diet takodas.
13 Porque os que ouvem a lei não são justos diante de Deus, mas os que praticam a lei hão de ser justificados.
14 Iakan i tutun kanong diet ing diet pai Iudeia diet pai hatur kawase ira harkurai ta Moses iesen ing diet gil haruatne kaike ra harkurai ma ira gingilaan i hanuat meram narako ta ira udiet nilon, io, diet bul hawaat ira udiet harkurai tus. Ma taie ta linge bia diet pai hatur kawase ira harkurai ta Moses.
14 Porque, quando os gentios, que não têm lei, fazem naturalmente as coisas que são da lei, não tendo eles lei, para si mesmos são lei,
15 Diet hamines bia a tutun bia ira hartula ing ira harkurai ta Moses i tange bia da gil, kaike ra hartula i kis taar narakoman ta diet hoing bia di te pakat tar narakoman ta ira kati diet. I ngan huo ing ira udiet lilik i hinawas palai ta ira mangana magingin sa diet gil. Ari a pakaan ira udiet lilik i tange hapalaine bia diet ronga, ma ari a pakaan bia diet gil ra bilai.
15 os quais mostram a obra da lei escrita no seu coração, testificando juntamente a sua consciência e os seus pensamentos, quer acusando-os, quer defendendo-os,
16 Ma na ngan huo hoken ta iakano ra bung ing God na kure ira kaba lilik kumkumaan gar na tunotuno haruat ma no tahut na hinhinawas iau harharpir mei. Ma i te tar um iakan ra pinapalim na gil harkurai taar tano limane Jisas Krais.
16 no dia em que Deus há de julgar os segredos dos homens, por Jesus Cristo, segundo o meu evangelho.
17 Ma augu mah, hohe taam? U tange bia a Iudeia ugu. U te so tar no num nurnuruan ta ira harkurai ta Moses ma u la sasa butbut ma no num harnunurai ma God.
17 Eis que tu, que tens por sobrenome judeu, e repousas na lei, e te glorias em Deus;
18 Ira harkurai ta Moses i te hausur ugu, kaik gu palai taar ta ing God i sip bia nu gil ma na tale ugu bia nu nes kilam ira linge ing i manga bilai.
18 e sabes a sua vontade, e aprovas as coisas excelentes, sendo instruído por lei;
19 U nunure tun at bia u sal timaan ira pulo ma bia a lulungo ugu taar ta diet ing diet kis ra kankado.
19 e confias que és guia dos cegos, luz dos que estão em trevas,
20 U manga palai mah bia a ut na haratakodas ugu taar ta diet ing diet pai nunure no bilai ma no sakena, ma bia a tena harausur ugu taar ta diet ing pai matuko ira udiet lilik. Ma u lilik huo kanong u hatur kawase ira harkurai ta Moses, ma kaiken ra harkurai ing i hapuasne hapalai no tutun ma ira mintota.
20 instruidor dos néscios, mestre de crianças, que tens a forma da ciência e da verdade na lei;
21 Ma augu um, u hausur ira mes. Wara bih pau hausur habaling ugu? U la harharpir bia tikai pa na kikinau, iesen hohe, augu, pau kikinau?
21 tu, pois, que ensinas a outro, não te ensinas a ti mesmo? Tu, que pregas que não se deve furtar, furtas?
22 U la tangtange bia tikai pa na noh tika ma tikai pai no uno, iesen hohe, augu, pau gil huo? U la manga malmalentakuane ira palimpuo, iesen hohe, augu, pau kinau ira palimpuo ta ira udiet hala na lotu?
22 Tu, que dizes que não se deve adulterar, adulteras? Tu, que abominas os ídolos, cometes sacrilégio?
23 U la sasa butbut bia u hatur kawase ira harkurai ta Moses. Iesen hohe, augu, pau kap tar ra hirhir ta God ing u lake kaike ra harkurai?
23 Tu, que te glorias na lei, desonras a Deus pela transgressão da lei?
24 I palai bia iakan i tutun kanong i ngan hoing no nianga ta God di ga pakat ie i tange bia, “Diet ing diet pai Iudeia diet tange hagahe God, i burena ta muat ira Iudeia.”
24 Porque, como está escrito, o nome de Deus é blasfemado entre os gentios por causa de vós.
25 Io, i tutun bia no magingin na kut palatamainari na harahut ugu ing bia u taram ira harkurai ta Moses. Iesen bia nu lake kaike ra harkurai i hoing bia pa di ga kut no palatamaim.
25 Porque a circuncisão é, na verdade, proveitosa, se tu guardares a lei; mas, se tu és transgressor da lei, a tua circuncisão se torna em incircuncisão.
26 Ing bia diet ing pa di ga kut ira palatamai diet, diet mur ira hartula ta kaike ra harkurai, a tutun sakit bia God na nes kilam diet hoing bia di te kut ira palatamai diet.
26 Se, pois, a incircuncisão guardar os preceitos da lei, porventura, a incircuncisão não será reputada como circuncisão?
27 Ma augu, u te hatur kawase leh ira harkurai di ga pakat hasur ma no magingin na kut palatamainari. Iesen, ing bia tikai nong pa di ga kut no palatamaine tutun, ing bia i mur kaike ra harkurai, io, na kure hagahe balik ugu bia a ut na laka harkurai ugu.
27 E a incircuncisão que por natureza o é, se cumpre a lei, não te julgará, porventura, a ti, que pela letra e circuncisão és transgressor da lei?
28 Io kaik, no tunotuno pai Iudeia tutun tano winawas na huntunaan mon. Ma bia di kut no palatamaine tutun no tunotuno, iakano pai hakilang um bia gar ta God ie.
28 Porque não é judeu o que o é exteriormente, nem é circuncisão a que o é exteriormente na carne.
29 Taie. No tunotuno nong i Iudeia tutun, aie nong a Iudeia ie meram narako tun tana. Ma no magingin na kut palatamainari nong i hakilang bia tikai gar ta God ie, io, iakano hakilang i hanuat tutun meram tano katine. No Halhaliana Tanuo i gil ie, ma pai hanuat ta ira harkurai ta Moses di ga pakat hasur. Ma iakano ra mangana tunotuno pa na kap no uno pirharlat mekaia ta ira matanaiabar. Taie. Na kap ie meram ho God.
29 Mas é judeu o que o é no interior, e circuncisão, a que é do coração, no espírito, não na letra, cujo louvor não provém dos homens, mas de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.