Tiago 1
IYA YONAI (GDN) vs NVI
1 Mamanuga God e eya iyapanaiyoma taubanuwai wi daburimupu kaigubu tawana tawana idiwu ragidai, nau parauniyakani kawaya daganani wi bamagau. Nau ka Diyemesi, Mamanuga God ade nu Kaiwawonuga Iyesu Keriso mete kina mu bigabigamaga kwae-sugakani apunai. Kaiwa kaiwa.
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos dispersas entre as nações: Saudações.
2 Iyapananiyoma, bita ebo ebo wi bamagau baiyagisi ki ka wi notaga eba kauyogono ko wi mamamaiwogoi,
2 Meus irmãos, considerem motivo de grande alegria o fato de passarem por diversas provações,
3 mibai ka wi giruru maba ki kobaiya teteiwagi buridere baiwagi ki ka wi sumaga ragiragiyagisi da bita mosi ade baiyagisi ki ka wi eba kekeraiwagi.
3 pois vocês sabem que a prova da sua fé produz perseverança.
4 Wi bebeda rikipiyamu da irawai matara-wagau ki maba ka bita wi bamagau bauwagau ki wi rikiniyono da wi sumaga irawayagisi. Wi sumaga inako irawayagisi ki ka wi pore mo eba wainapumuri.
4 E a perseverança deve ter ação completa, a fim de que vocês sejam maduros e íntegros, sem lhes faltar coisa alguma.
5 Wi paunagau nima mosi katai e bameya pa mena ki pokere e pore wainapiyau ki ka e Mamanuga God bameya guriguriyagisi manako Mamanuga God katai ki deni mena e kweyoto. Mamanuga God iyapana ki eba tagararapoto ko katai deni mena e kweyoto ki mibai ka e iyapana kuduba puyo deni mena nu negeyau.
5 Se algum de vocês tem falta de sabedoria, peça-a a Deus, que a todos dá livremente, de boa vontade; e lhe será concedida.
6 Ko iyapana nima inako guriguriyagisi ki ka eba e notai apeya apeya pokaiya guriguriyagisi. E notai eyaka mena Mamanuga God deni mena sumapoto were ewa guriguriyagisi. E notai apeya apeya guriguriyagisi ki ka e towawa egi kawareya igida yauda gipiyau umau ki maba.
6 Peça-a, porém, com fé, sem duvidar, pois aquele que duvida é semelhante à onda do mar, levada e agitada pelo vento.
7 — ausente —
7 Não pense tal homem que receberá coisa alguma do Senhor;
8 — ausente —
8 é alguém que tem mente dividida e é instável em tudo o que faz.
9 Iyapana nima Mamanuga God nene tondau ko e gwedegwedei pa mena ki ka e gwedegwedei pa mena ki nene eba notapono ade nuwasiyasiya nene eba tondono. Ko Mamanuga God bauwena e keyai tepapupu iyarau tapu ki mena e notapono mibi mamamai tondono.
9 O irmão de condição humilde deve orgulhar-se quando estiver em elevada posição.
10 Ade iyapana nima Mamanuga God nene tondau ko e gwedegwedei mete kina ki ka e gwedegwedei nene e eba notapono yabara kawakawarayogono ko e kwarisiyagisi nota yau notapono; ‘Nau ka pa iyapana kaina. Nau gwede-gwedeni ka paraparawasi didiburu supiyau tanai bagi kawaya ki maba.
10 E o rico deve orgulhar-se se passar a viver em condição humilde, porque passará como a flor do campo.
11 Madega posiyagisi muyayagisi ki ka paraparawasi ki uroto manako tanai ki kewoyagisi gwetagisi.’ Ki maba, iyapana gwedegwedemaga ropani kawaya ragidai ki mu upimaga kwaetogomono yamono da paunau ka mu muga mete popotagisi.
11 Pois o sol se levanta, traz o calor e seca a planta; cai então a sua flor, e é destruída a beleza da sua aparência. Da mesma forma o rico murchará em meio aos seus afazeres.
12 Iyapana nima bita bo kerapu wadewade ebo ebo e bameya baiyogono ko e eba kekerayagisi ki ka e bebeda irawawena ki maba ragiragi kawaya mibi mamamai uburono. E giruru maba kobaiya teyagisi manako buridere baiyagisi ki ka e denai iya maramara idiwana kaiwana ki puyoi yadini. Mama-nuga God e naiya mena gwaiyabawena da iyapana nima e nota kwarikwarisi-piyau tondau ki ka e puyo ki yadini.
12 Feliz é o homem que persevera na provação, porque depois de aprovado receberá a coroa da vida que Deus prometeu aos que o amam.
13 Iyapana nima bita bo kerapu wade-wade e bameya baiyagisi ki ka e notai eba yogono ke; ‘Yau ka Mamanuga God e bauwena nau kerapuneya wadau.’ E inako eba notapono mibai ka Mamanuga God e ka bera mo eba kwaeyagisi. Nu kerapunugu ki e mete eba yadini. Ade gwede berokoi mosi Mamanuga God e kerareya eba yadini. Pa mena.
13 Quando alguém for tentado, jamais deverá dizer: "Estou sendo tentado por Deus". Pois Deus não pode ser tentado pelo mal, e a ninguém tenta.
14 Nu eyaka eyaka nu nubo kwakwarepunuga ade nu nubo notanuga berokoi waina-pemei ki pokaiya ka nu yabunuga midiyawagau wade dokodokoniyau ade taininiyau.
14 Cada um, porém, é tentado pela própria cobiça, sendo por esta arrastado e seduzido.
15 Nu notanuga inako taininiyono ki ka nu momai maba mosi nu rabinanugu umei manako momai ki nu rabinanugu ugwadini sukwana ki ka bigi wenayagisi. Ko bigi ki kawaya-yogono yarono da matarayagisi ki denai ka po baiyagisi.
15 Então a cobiça, tendo engravidado, dá à luz o pecado; e o pecado, após ter-se consumado, gera a morte.
16 Kowaniyoma, nau nuwaneya po wiyo. Yabu yabu idiwoi da iyapana eba baitagisi wi kerapugau yadini.
16 Meus amados irmãos, não se deixem enganar.
17 Puyo bagibagi kuduba ki ka Mamanuga God bameya kunuma were kawarau. E ka mara kerareya kunuma tanai ebo ebo kuduba yamanatapu ki apunai. Yewe wairau ka sisipu ebo ebo baiyagisi tawana sisipupoto kayayagisi ko Mama-nuga God e ka eba inako. E ka eba mara mosi tondono ko mara mosi gogayagisi. Pa mena. E ka maramara e wateya mena tondau.
17 Toda boa dádiva e todo dom perfeito vêm do alto, descendo do Pai das luzes, que não muda como sombras inconstantes.
18 Gwedegwede kuduba yamanatapu mu paunamugu ka e iyapana kaina nu yamananibu manako debai nu nakanibu. E ebo nuwaiya winepupu ki e makeya makeya kwae-wena manako e yonai mibai pokaiya ka e iya waunai ki momai nu rabinanugu upu manako iya ki nu negebu.
18 Por sua decisão ele nos gerou pela palavra da verdade, para que sejamos como que os primeiros frutos de tudo o que ele criou.
19 Kowaniyoma, nau nuwaneya po wiyo. Nau yonani suwagani ki wi naigida mena wainapumuri; Iyapana yona badidi nidiyamu ki wi garugaru mena wainapumuri ko denai iwagamana ki wi naigida mena wainapumuri weta-wetara were ewa iwagi. Wi midiga eba tayatayabadai idiwoi,
19 Meus amados irmãos, tenham isto em mente: Sejam todos prontos para ouvir, tardios para falar e tardios para irar-se,
20 mibai ka Mama-nuga God e nuwaiya ka nu bagi supa-supai mena idiwana ki nana. Nu midinuga tayatayabadai idiwomu ki ka iya bagi nu bamanugu eba baiyagisi.
20 pois a ira do homem não produz a justiça de Deus.
21 Ki pokere, wi iyaga oragai berokoi badidi kwaiwagamawa ade bigi mena notapamawa da manamaigubu ki kuduba wi karako kamadumuri manako kwarisiwagi wi nuwaga notaga kuduba Mamanuga God kwemuri. E iya waunai negeyana yonai wi rabinagau momai maba upu ki mena wi wadumuri doko notapiyoi idiwoi. Yona ki pokaiya ka wi iya wadumuri.
21 Portanto, livrem-se de toda impureza moral e da maldade que prevalece, e aceitem humildemente a palavra implantada em vocês, a qual é poderosa para salvá-los.
22 Ko Mamanuga God e yonai ki wi eba pa wainapiyoi ko e wagubu ki wi makeya makeya mete kwaiwogoi. Wi e yonai pa wenaguga mena wainapiyoi ki ka wi wiga kerapu wadewadeiwagamu.
22 Sejam praticantes da palavra, e não apenas ouvintes, enganando-se a si mesmos.
23 Iyapana nima Mamanuga God e yonai wainapiyau ko makeya makeya eba kwaewagau ki ka e iyapana e eya kiyabui kaburu negai rabineya empiyau ki maba.
23 Aquele que ouve a palavra, mas não a põe em prática, é semelhante a um homem que olha a sua face num espelho
24 E eya kiyabui naigida mena empoto ko ewa kamadini kayayagisi ki ka e kiyabui badidi empupu ki garugaru mena e notai ade gogayagisi.
24 e, depois de olhar para si mesmo, sai e logo esquece a sua aparência.
25 Nu biginuga umanibu dokodoko ki rikapana yawatai ka Mamanuga God e yonai ki nu kabuwaniyau. Yona ki ka supasupai bagi kawaya. Iyapana nima yona ki maramara naigida mena empono iyabapono wainapono yarono ade e notai eba gogayagisi ko e badidi em-pupu bo wainapupu ki e makeya makeya naigida mena kwaeyogono yarono ki ka Mamanuga God iyapana ki waitapoto ade e upi badidi kwaewagau ki e deni mena yadini bagi.
25 Mas o homem que observa atentamente a lei perfeita que traz a liberdade, e persevera na prática dessa lei, não esquecendo o que ouviu mas praticando-o, será feliz naquilo que fizer.
26 Iyapana gwedewau tagamu ke; ‘Nu ka Mamanuga God e nene waina-pemei kwaigemei ragidai,’ mu inako togomono ko mu muga tenawarimaga naigida eba kwayubapomono ki ka mu Mamanuga God nene pa kwaetagamu ade mu muga kerapu wadewade-tagamu. Mu ka kororai ade mu mibi-maga mo pa mena.
26 Se alguém se considera religioso, mas não refreia a sua língua, engana-se a si mesmo. Sua religião não tem valor algum!
27 Ko nu Mamanuga God e nene wainapamana supasupai kwaiwagamana wainapiyau ka yau kena; Suwawi yo koboro nuwasiyasiya nene idiwu ragidai ki nu emitamana waitatamana ki nana, ade nu nuga kwayubanuga mete kwaigomu da waira yau notai bo berai ki nu notanuga eba wirapoto nu giriniyoto pasuniyoto.
27 A religião que Deus, o nosso Pai aceita como pura e imaculada é esta: cuidar dos órfãos e das viúvas em suas dificuldades e não se deixar corromper pelo mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.