Romanos 8

IYA YONAI (GDN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ki pokere, nu Keriso Iyesu e naureya idiwomu ki ka nima mo eba baiyagisi e idai gurai nu naurinugu ugwadiniyoto ragiragi yagisi ke; ‘Wi paeremupu’. Pa mena.
1 Agora, portanto, já não há nenhuma condenação para os que estão em Cristo Jesus.
2 Naiya ka bigi yo po ki kasiyarai nau umasinibu dokodoko ko Keriso Iyesu pokaiya ka Mamanuga God e ebo Keyai ki kasiyarai pokaiya nau rikasinibu iya tegebu.
2 Pois em Cristo Jesus a lei do Espírito que dá vida os libertou da lei do pecado, que leva à morte.
3 Oragai apunai Mosisi e bauwena gora nu wadiniyana supasupa ki nana tapu ko nu ka bigibigi ki pokere gora ki kasiyarai nubawena nu wadiniyana supasupa ki yawatai mo pa mena. Ko Mamanuga God e ubupu e eya Gubagai nu nene tonopupu nu yawatanuga mebu. Nu biginuga deni mena surupana ki nana ka e iyapana kaina nu maba wenawena. E eya ka bigi pa mena ko e iyapana kaina nu biginuga nene powena manako ki pokaiya ka e nu biginuga kuduba ki kasiyarai taisi kurakurapupu kewo-wena.
3 A lei não era capaz de nos salvar por causa da fraqueza de nossa natureza humana, por isso Deus fez o que a lei era incapaz de fazer ao enviar seu Filho na semelhança de nossa natureza humana pecaminosa e apresentá-lo como sacrifício por nosso pecado. Com isso, declarou o fim do domínio do pecado sobre nós,
4 Mamanuga God e inako kwae-wena da ki pokaiya ka gora supasupai badidi wagau ki mibai kuduba nu rabinanugu matarawagana ki nana. Nu ka eba nu nubo midinuga kwakwarepu-nuga kabuwaniyau ki kwaigemei ko nu ka Mamanuga God e eya Keyai badidi kabuwaniyau ki mena makeya makeya kwaigemei iwei.
4 de modo que nós, que agora não seguimos mais nossa natureza humana, mas sim o Espírito, possamos cumprir as justas exigências da lei.
5 Iyapana gwedewau mu mubo midimaga kwakwarepumaga nuwaiya tainitamiyau ki makeya makeya kwae-tagamu ki mu nuwamaga notamaga ka nota ki mena kawareya ukwarau. Ko iyapana gwedewau Mamanuga God e Keyai badidi wagau ki makeya makeya kwaetagamu ki mu nuwamaga nota-maga ka Mamanuga God e Keyai nuwaiya badidi wainapiyau ki mena mu notapiyamu.
5 Aqueles que são dominados pela natureza humana pensam em coisas da natureza humana, mas os que são controlados pelo Espírito pensam em coisas que agradam o Espírito.
6 Iyapana nima e nuwai notai e ebo midi kwakwarepui tainipiyau ki poisiyasiyai mena wainapiyau makeya makeya kwaewagau ki denai ka e po bananapoto. Ko iyapana nima e nuwai notai Mamanuga God Keyai ki yabiri-piyau makeya makeya kwaewagau ki denai ka e iya ade nuwabagi banana-poto.
6 Portanto, permitir que a natureza humana controle a mente resulta em morte, mas permitir que o Espírito controle a mente resulta em vida e paz.
7 Iyapana nima e midi kwakware-pui ki poisiyasiyai mena wainapiyau ki ka e Mamanuga God e iyarai. Mama-nuga God e gorai badidi wagau ki e eba kwaewagau mibai ka e kwakwarepui pokaiya gora badidi wagau ki kwae-wagana ki yawatai mo pa mena.
7 Pois a mentalidade da natureza humana é sempre inimiga de Deus. Nunca obedeceu às leis de Deus, e nunca obedecerá.
8 Iyapana gwedewau mu mubo midi-maga kwakwarepumaga nuwaiya ki mena kwaetogomono ki ka Mamanuga God e rabinai ki mu eba wadamu bagi.
8 Por isso aqueles que ainda estão sob o domínio de sua natureza humana não podem agradar a Deus.
9 Mamanuga God e eya Keyai wi rabinagau tondau ki ka e nuwaiya badidi wainapiyau ki mena wi makeya makeya kwaiwagi. Ko iyapana gwedewau Keriso e Keyai mu rabinamugu pa mena ki mu ka eba Keriso e nene.
9 Vocês, porém, não são controlados pela natureza humana, mas pelo Espírito, se de fato o Espírito de Deus habita em vocês. E, se alguém não tem o Espírito de Cristo, a ele não pertence.
10 Keriso e eya wi rabinagau tondau ki ka wi midiga kwakwarepuga bigi pokaiya aita poyagisi ko wi keyaiga ka iyaiya tondono mibai ka wi Mamanuga God e yabuiya supasupai bagi kawaya idiwu.
10 Uma vez que Cristo habita em vocês, embora o corpo morra por causa do pecado, o Espírito lhes dá vida porque vocês foram declarados justos diante de Deus.
11 Keriso powena ko Mamanuga God e ade iyapupu kipu ubupu. E Keyai wi rabinagau tondono ki ka e Keriso iyapupu kipu ubupu ki maba ka e Keyai wi rabinagau tondau ki pokaiya ka e wi midiga kwakwarepuga aita puwayagisi ki mete iyapoto.
11 E, se o Espírito de Deus que ressuscitou Jesus dos mortos habita em vocês, o Deus que ressuscitou Cristo Jesus dos mortos dará vida a seu corpo mortal, por meio desse mesmo Espírito que habita em vocês.
12 Kowaniyoma, nau yonani yau wi nidiyani wainapumuri; Mamanuga God nu nene kawaya daganani wainapupu kwaewena ki pokere denai ka nu e nuwaiya badidi idiwana wainapiyau ki mena nu makeya idiwomu ko eba nu midinuga kwakwarepunuga nuwaiya taininiyau ki inako idiwomu.
12 Portanto, irmãos, vocês não têm de fazer o que sua natureza humana lhes pede,
13 Nu midinuga kwakwarepunuga nuwaiya taininiyau ki mena kwaigomu idiwomu ki ka nu denai po bananapamu. Ko nu berokoi badidi kwaiwagamana waina-pemei ki kuduba Mamanuga God e Keyai negebu ki kasiyarai pokaiya deni mena taisi kurakurapamu tainipamu poyo ki ka nu iya maramara idiwana kaiwana ki iyai aita ewa yadamu.
13 porque, se viverem de acordo com as exigências dela, morrerão. Se, contudo, pelo poder do Espírito, fizerem morrer as obras do corpo, viverão,
14 Iyapana gwedewau Mamanuga God e eya Keyai mu yabiritamiyau makeya makeya kayatagamu ki ka mu Mamanuga God e munuiyoma mibai.
14 porque todos que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Mamanuga God e eya Keyai wi negebu ki ka eba wi kudu ki bigabigai ade kwaiwagamana ki nana negebu. Pa mena. E Keyai pokaiya ka nu e eya munuiyoma mibai wenaigibi ki pokere e Keyai ki kasiyarai pokaiya ka nu eyaka eyaka nu Kawainuga God inako parau-pomu, iwogomu ke; ‘Mamai, kau ka nau Mamai mibai’.
15 Pois vocês não receberam um espírito que os torne, de novo, escravos medrosos, mas sim o Espírito de Deus, que os adotou como seus próprios filhos. Agora nós o chamamos “ Aba , Pai”,
16 Mamanuga God e eya Keyai bauwena iyapana kaina nu keyainuga mete dibipupu ki matara-piyau da nu Mamanuga God e munui-yoma idiwei,
16 pois o seu Espírito confirma a nosso espírito que somos filhos de Deus.
17 ki pokere e ubupu e iyapanaiyoma mu puyomaga winepupu e eya bameya nakapupu ki puyoi e nu mete negeni yadamu. Ko eba ki mena; E puyo Keriso kweyana ki nana winepupu nakapupu ki puyoi mete kina ki e nu mete negeni yadamu. Keriso bita yo midi makari bananapupu ki maba nu mete inako bananapamu ki ka aita ewa e esida kawaiwena tondau ki wateya nu mete kina e mete ewapuru ika idiwomu.
17 Se somos seus filhos, então somos seus herdeiros e, portanto, co-herdeiros com Cristo. Se de fato participamos de seu sofrimento, participaremos também de sua glória.
18 Nau inako wainapakani; Nu karako yewe wairau bita yo midi makari bananapemei ki kuduba ka maraitau erida ko aita ewa Mamanuga God e taneya e gwede bagi kawaya mosi matarapoto nu negeni ki ka kawaya esida.
18 Considero que nosso sofrimento de agora não é nada comparado com a glória que ele nos revelará mais tarde.
19 Mamanuga God e munuiyoma nu watanuga matarapana negeyana marai bauwagana ki nana ka e yamanai kuduba karako bagi ububuratagamu nawanai idiwu.
19 Pois toda a criação aguarda com grande expectativa o dia em que os filhos de Deus serão revelados.
20 — ausente —
20 Toda a criação, não por vontade própria, foi submetida por Deus a uma existência fútil,
21 — ausente —
21 na esperança de que, com os filhos de Deus, a criação seja gloriosamente liberta da decadência que a escraviza.
22 Nu katainugu da Mamanuga God kunuma waira yamanapupu makeya yabadawa da karako ka ridi munu wenapamana makarai wainapiyamu ki makarai maba ka e yamanai kuduba ki mu mete wainapiyamu ‘aige aige’ tagamu idiwu.
22 Pois sabemos que, até agora, toda a criação geme, como em dores de parto.
23 Ko eba mu mena makaritagamu ko nu e Keyai pokaiya puyo yabiri wadimipi ragidai ki nu mete kina nu rabinanugu makarigemei ‘aige aige’ inako iwegemei. Mamanuga God ubupu nu kodanibu ki mibai e matara-pana ade gwede oragai nu umanibu dokodoko ki kuduba e rikapana ki marai bauwagana ki nana ki nawanai nu idiwei.
23 E nós, os que cremos, também gememos, embora tenhamos o Espírito em nós como antecipação da glória futura, pois aguardamos ansiosos pelo dia em que desfrutaremos nossos direitos de adoção, incluindo a redenção de nosso corpo.
24 Karako ka nu mibai ki nu yabunugere matarau eba empemei ko Mamanuga God aita ewa gwede matara-wagana wagubu ki nu sumapemei. Nu sumanuga ki pokaiya ka e iya waunai negebu manako gwede ewa bauwagana wagubu ki nawanai nu idiwei. E gwede-gwede ki kuduba karako nu negebena kewowagubena ki ka nu gwede mo eba sumampibena nawanai idimpibena,
24 Recebemos essa esperança quando fomos salvos. (Se já temos alguma coisa, não há necessidade de esperar por ela,
25 ko karako ka nu gwede eba empemei ki bauwagana nawanai idiwei ki pokere nu eba iyaruiyaruigomu ko kwarisigomu nawanai idiwomu.
25 mas, se esperamos por algo que ainda não temos, devemos fazê-lo com paciência e confiança.)
26 Ki maba, nu nuwanuga notanuga ka kasiyarai pa mena ko Mamanuga God e eya Keyai negebu ki nu waita-niyau ade toginiyau. Nu badidi maba Mamanuga God bameya waita nene gurigurigamana ki nana ki nu nuga naigida eba katainugu. Ko e Keyai ki e madanai ka daikere daikere ki pokere e nu nene uburau Mamanuga God kawareya kawareya siyau. Nu mibi yadi ubumei Mamanuga God siyemei ki ka maraitau erida ko e eya Keyai nu nene uburau nu nuwaboyanuga matarapiyau ade mibai ‘ikui akui’ Mamanuga God kabuwapiyau ki ka kawaya esida eba iwagamana makai.
26 E o Espírito nos ajuda em nossa fraqueza, pois não sabemos orar segundo a vontade de Deus, mas o próprio Espírito intercede por nós com gemidos que não podem ser expressos em palavras.
27 Mamanuga God e ka iyapana kuduba nu nuwanuga notanuga empiyau ki apunai ki pokere e eya Keyai nu rabinanugu badidi waina-piyau ki e mete empiyau. Ade Mama-nuga God e nuwaiya ki kuduba e eya Keyai ki mete kataiwena ki pokere e keyai ki nu nene uburau Mamanuga God nuwaiya badidi wainapiyau ki makeya mena kawareya kawareya e siyau.
27 E o Pai, que conhece cada coração, sabe quais são as intenções do Espírito, pois o Espírito intercede por nós, o povo santo, segundo a vontade de Deus.
28 Nu kataigibi wetawetara da Mama-nuga God e ebo nuwaiya winetapu nakatapu e mena nota kwarikwarisi-piyamu ragidai ki mu bamamugu gwede ebo ebo baitagisi ki ka Mamanuga God uburoto gwede ki kuduba wirapoto mu bagimaga nene taroto.
28 E sabemos que Deus faz todas as coisas cooperarem para o bem daqueles que o amam e que são chamados de acordo com seu propósito.
29 Iyapana gwedewau Mamanuga God ororeya mena ubupu mu winetapu ki ka e ororeya mena mu e eya nene mete nakatapu kewowena da mu nuwamaga notamaga e Gubagai nuwai notai ki maba wenawagana ki nana. Mu e munuiyoma inako idiwono ki ka e munuiyoma ropani kawaya ki mu paunamugu ka e eya Gubagai yabiri uburono.
29 Pois Deus conheceu de antemão os seus e os predestinou para se tornarem semelhantes à imagem de seu Filho, a fim de que ele fosse o primeiro entre muitos irmãos.
30 Iyapana gwedewau e eya nene winetapu ki mu nene e mete wagubu. Ade iyapana gwedewau e mu nene wagubu ki ka e ubupu e eya yabuiya mu iyapana bagi supasupai mete tadebu. Ade iyapana gwedewau e iyapana bagi supasupai tadebu ki ka e eya tanai bagi kawaya ki mu mete tagebu.
30 Depois de predestiná-los ele os chamou, e depois de chamá-los, os declarou justos, e depois de declará-los justos, lhes deu sua glória.
31 Nau suwagubuwani yau kuduba ki mibai nu wainapamu ki ka nu denai badidi iwagamu? Mamanuga God nu nene uburau ki ka nima baiyagisi nu raruniyoto? Ki pa mena.
31 Que podemos dizer diante de coisas tão maravilhosas? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Mamanuga God ubupu nu nene kwaewena ka kawaya daganani esida. E eya Gubagai ki e eba wakitapupu ko e ubupu e Gubagai ki wadubu nu nene puyo tapu ki pokere gwedegwede bagibagi kuduba ki e deni mena nu mete negeni.
32 Se ele não poupou nem mesmo seu próprio Filho, mas o entregou por todos nós, acaso não nos dará todas as outras coisas?
33 Nima maba uburoto Mamanuga God winenibu ragidai nu wereyakauraniyoto yagisi da nu paerenuga mete kina? Ki pa mena, mibai ka Mamanuga God e eya ubupu nu iyapana bagi supasupai nidibu.
33 Quem se atreve a acusar os escolhidos de Deus? Ninguém, pois o próprio Deus nos declara justos diante dele.
34 Nima maba uburoto e idai gurai nu naurinugu ugwadiniyoto ragiragi bita negeni? Ki pa mena, mibai ka Keriso Iyesu e bauwena manako nu nene powena. Ko eba ki mena, e ade iyawena kipu ubupu karako Mamanuga God e idai garu deneya tondau. E ka tawiri ogayawa apunai ki pokere e nu nene uburau Mamanuga God bameya nu yonanuga wagau.
34 Quem nos condenará, então? Ninguém, pois Cristo Jesus morreu e ressuscitou e está sentado no lugar de honra, à direita de Deus, intercedendo por nós.
35 Keriso nu nota kwarikwarisiniyau ki pokere nima maba baiyagisi e nu nota kwarikwarisiniyau ki notai meyoto puru ewanauwapoto? Bita nu puruniyoto bo? Midi makari nu puruniyoto bo? Iyapana nu giriniyamu pasuniyamu ki mu ubumoto nu puruni-moto bo? Wetei nu puruniyoto bo? Kaikayokayoi idiwomu ki nu puruniyoto bo? Berokoi ebo ebo yabaranugu bauwagau ki nu puruniyoto bo? Bo po nu bamanugu baiyagisi ki nu puruniyoto bo? Ae, pa mena. Gwede mosi inako ki eba baiyagisi Keriso nu nota kwari-kwarisiniyau ki notai meyoto puru. Pa mena.
35 O que nos separará do amor de Cristo? Serão aflições ou calamidades, perseguições ou fome, miséria, perigo ou ameaças de morte?
36 Yona yau nene ka Mamanuga God e okai wagubu ke;
36 Como dizem as Escrituras: “Por causa de ti, enfrentamos a morte todos os dias; somos como ovelhas levadas para o matadouro”.
37 Bita ebo ebo yau kuduba nu bamanugu bauwagau ki ka nu eba kekeraigemei ko nu nota kwarikwarisi-niyau apunai ki e pokaiya ka nu wata-nugu mena ragiragi kawaya ubumei.
37 Mas, apesar de tudo isso, somos mais que vencedores por meio daquele que nos amou.
38 — ausente —
38 E estou convencido de que nem morte nem vida, nem anjos nem demônios, nem o que existe hoje nem o que virá no futuro, nem poderes,
39 — ausente —
39 nem altura nem profundidade, nada, em toda a criação, jamais poderá nos separar do amor de Deus revelado em Cristo Jesus, nosso Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.