Romanos 7
IYA YONAI (GDN) vs NTLH
1 Kowaniyoma, wi ka gora kataigubu ragidai ki pokere nau karako keyakeyai gora naureya suwagani ki wi wainapumuri; Iyapana iyaiya tondau ki ka gora badidi wagau ki e makeya makeya kwaeyogono ko e poyagisi ki ka gora ki kasiyarai e bameya ki mete kewoyagisi.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Ade keyakeyai mosi ka yau kena; Ridi nima e nobomoi iyaiya tondau ki ka gora taburuba maba e naureya umapu dokodoko ki pokere e nobomoi ki e eba ragipoto. Ko e nobomoi poyagisi ki ka gora taburuba maba e naureya umapu dokodoko ki rikawena.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Ki pokere, ridi mosi e nobomoi iyaiya tondau manako ridi ki kayayagisi apunu mosi mete iwono ki ka iyapana e siyomoto, tagisi ke; ‘Kau nobomogi rauru kawakawarapipi’. Ko e nobomoi poyagisi ki ka mu inako eba tagisi mibai ka gora naiya e nobomoi naureya umapu dokodoko ki karako rikawena. E apunu kudubai mosi uworoto ki mete baganai.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Kowaniyoma, nau keyakeyai yau suwagubuwani ki ka wi iyaga ki keya-keyai. Keriso powena ki ka wi e mete popoigubu ki pokere gora naiya wi umanibu dokodoko ki kasiyarai wi bamagau ki kewowena. Karako ka wi iyawena kipu ubupu apunai ki e nene mena idiwu manako ki pokaiya ka nu upinuga Mamanuga God nene ki mibai kirau.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Nu naiya nota oragai pokaiya nu midinuga kwakwarepunuga badidi kabuwaniyawa ki makeya makeya mena kwaigemeya idiweya ki ka gora bau-wena nu kwakwarepunuga poisiyasiyai wainapemeya ki notai yangarapupu da nu po upi ki mena kwaigemeya.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Ko karako ka nu eba gora kobaiya idiwei. Nu Keriso mete popoigibi ki pokere gora naiya nu umanibu dokodoko ki ka Mamanuga God e rikapupu kewowena. Naiya ka nu gora oragai oka pokaiya tamupu ki mena makeya makeya kwaigemeya ko karako ka Mamanuga God e eya Keyai yawata waunai mebu da nu yawata ki pokaiya upigemei idiwei.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Gora nene ka nu badidi iwagamu? Gora bigi negeyau bo? Ae, pa mena. Ko gora eba bauwagubena ki ka nau badidi maba bigi ki yawatai kataisugubena? Gora wagau ke; ‘Kau waretagi e gwede-gwedei eba yabu gedegedepiyowa.’ Gora inako eba wagubena ki ka nau waretani e gwedegwedei yabu gedegede-pana ki yawatai nau eba kataisugubena.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Nau bigi eba kwaesugana ki nana gora wagubu ko gora ki pokaiya ka bigi nau rabinaneya ki yangarapupu kipu ubupu manako yabu gedegede ki notai nau rabinaneya kawayawena. Gora ki eba tondibena ki ka bigi nau rabinaneya ki kasiyarai mete eba matarawagubena.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Naiya, nau gora eba kataisugubuwani ki makeya ka nau iyaiya tondekeya. Ko nau gora ki kataisugubuwani ki ka gora bauwena bigi nau rabinaneya ki yangarapupu kipu ubupu,
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 manako nau keyaini po maba powena. Gora nau iyasiniyana ki nana wainapuwani ko nau gora ki pokaiya eba iyasugubuwani ko nau po maba posugubuwani.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Nau berokoi eba kwaesugana ki nana gora sidibu ko bigi nau yabarani bodapupu ki ubupu nau beraberasinibu ade nau kerapuneya wadubu manako ewa nau susinibu poyo.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Mamanuga God e gorai ka tanai kawaya ade gora ki rabineya debai ebo ebo ka mete tanai kawaya, supasupai kawaya, ade bagi kawaya.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Gora bagi kawaya ki bauwena nau po tegebu bo? Pa mena. Ki ka eba gora nau po tegebu ko bigi nau rabinaneya tondawa ki kipu ubupu gora bagi kawaya ki pokaiya nau susinibu poyo. Bigi ka berokoi kawaya ko nu ki mibai naigida mena kataiga-mana wetawetara ki nana ka gora bauwena nu kabuwanibu. Gora pokaiya ka nu biginuga oragetapupu.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Nu katainugu da gora ki ka nu keyainuga nene. Ko nau ka iyapana kaina ki pokere bigi nau umasinibu dokodoko ki yabirisiniyau da nau e mena bigabigai kwaesugakani.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Nau badidi kwaesugakani ki nau babasugu-buwani. Nau eba nuwaneya kwaesugana ki nau kwaesugakani ade nau nuwaneya kwaesugana ki nau eba kwaesugakani.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Ko nau eba nuwaneya kwaesugana ki kwaesugakani ki pokaiya ka nau mete mibipakani da Mamanuga God e gorai tapu ka supasupai kawaya.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Ki pokere nau eba nuwaneya kwaesugana ki kwaesugakani ki ka eba nau niya ki kwaesugakani ko ki ka bigi nau rabinaneya tondau ki e kwaewagau.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Nau kataineya da nau kwakwarepu-neya ka gwede bagi mosi eba tondau. Nau nuwani notani pokaiya ka nau bagi mena kwaesugana wainapakani ko nau bagi mena kwaesugana ki kasiyarai nau bamaneya pa mena.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Gwede bagi ki nau kwaesugana wainapakani ki nau eba kwaesugakani ko berokoi ki nau eba nuwaneya kwaesugana waina-pakani ki nau kawareya kawareya kwaesugakani.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Ki pokere, nau notani yau notapakani; Nau eba nuwaneya kwaesugana wainapakani ki kwae-sugakani ki ka eba nau niya inako kwaesugakani ko ki ka bigi nau rabina-neya tawawena tondau ki e kwaewagau.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Nau rabinaneya gwede upiwagau bananapuwani ka yau kena; Nau bagi kwaesugana wainapakani ko berokoi garugaru mena bauwagau wata ararawagau.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Nau nuwani notani pokaiya ka nau Mamanuga God e gorai tapu ki mamamai wainapakani,
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 ko nau rabinaneya ka nau kasiyara kudubai mosi mete upiwagau wainapakani. Kasiyara ki uburau nau rabinaneya notapakani ki mete kandetagamu manako bigi nau kwakwarepuneya upiwagau ki kasiyarai nau umasiniyau dokodoko.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Akae, nau babasugubuwani nuwaboya waina-pakani. Nau badidi kwaesugani? Nau kwakwarepuni ka po yawateya kaya-wena kaniyau ki pokere nima waitasini-yoto nau barani yadini?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Nau Mama-nuga God paraupakani. Nu Kaiwawo-nuga Iyesu Keriso e mena kwaeyagisi.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.