Romanos 11
IYA YONAI (GDN) vs NAA
1 Nau karako wi ade manuniyani wainapumuri; Mamanuga God e eya iyapanaiyoma Isiraero ragidai ki e deni mena mu tagararatapu kamaditapu bo? Ae, pa mena. E mu eba kamaditapu. Nau Poru nau ka mibai tawana Isiraero ki taubanuwai mosi. Nau ripakwara-kwarani ka oragai apunai Eburamu ade nau kununi ka Bendimani.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu povo? De modo nenhum! Porque eu também sou israelita, da descendência de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 Mamanuga God e eya iyapanaiyoma ki e ororeya mena e eya nene winetapu ragidai ki mu e eba kamaditapu. E okai rabineya oragai apunai Eraidiya nene badidi wagubu ki wi kataigau. Mara mosi ka apunu Eraidiya ubupu manako Mama-nuga God genepupu da e tawana Isiraero ragidai giritamana pasutamana ki nana sibu, wagubu ke;
2 Deus não rejeitou o seu povo, a quem de antemão conheceu. Ou vocês não sabem o que a Escritura diz a respeito de Elias, como pediu com insistência diante de Deus contra Israel, dizendo:
3 ‘Kaiwawoni, tawana Isiraero ragidai ubumpu kau bonanagi wainapamawa tagamawa ragidai kuduba namutampu gawarara. Mu kau tagararanimpu ade nu papa kau nene puyo pasumei watai ki mu mete koritamupu. Karako nau niya mena tondakani kau yonagi suwagakani ko mu ubumu nau mete susinimana po kwaetagamu.’
3 “Senhor, mataram os teus profetas, derrubaram os teus altares. Sou o único que sobrou, e procuram tirar-me a vida.”
4 Oragai apunai Eraidiya inako wagubu ko Mamanuga God denai e badidi sibu? E sibu, wagubu ke; ‘Nau naubo iyapananiyoma momorapa Bara eba tepapiyamu ragidai kuduba 7,000 ki nau winetapuwani nau naubo nene nakatapuwani ika idiwu.’ Mamanuga God e ubupu oragai apunai Eraidiya inako sibu,
4 Mas qual foi a resposta divina? Foi esta: “Reservei para mim sete mil homens que não dobraram os joelhos diante de Baal.”
5 ko ki maba karako ka e mete ubupu e ebo iyapanaiyoma eba ropani inako mete winenibu. Nu paere-nuga ki denai bita nubo wadamana ko nu bitanuga ki ka Mamanuga God e rikapupu deni mena nu wadinibu bagi e eya nene nakanibu idiwei.
5 Assim também nos dias de hoje sobrevive um remanescente segundo a eleição da graça.
6 Nu eba gwede bagi mosi e nene kwaigibi da e ki denai nu winenibu e eya nene nakanibu. Pa mena. Ko e ebo nuwaiya wainapupu da baganai ki pokere e inako kwaewena manako deni mena nu wadinibu bagi. Nu gwede bagi mosi e nene kwaigumpena manako ki denai e nu wadinibena bagi ki ka e ebo nuwai notai kawaya nu bamanugu ki mibai pa mena kororai.
6 E, se é pela graça, já não é pelas obras; do contrário, a graça já não é graça.
7 Karako badidi? Nau nidiyani wainapumuri; Tawana Isiraero ragidai mu mubo kasiyaramaga pokaiya gwede kwaenepamawa iwa ki mibai mu eba bananamupu ko mu paunamugu ka Mamanuga God nu winenibu ragidai eba ropani ki nu mena mibai ki banana-mipi. Nu iyapananuguma dai ki ka mu wenagumaga bodamupu ki pokere Mamanuga God mu nene wagubu ki mu eba wainamupu.
7 Que diremos, então? O que Israel buscava, isso não alcançou; mas a eleição conseguiu isso. Os demais foram endurecidos,
8 Mamanuga God e okai mu nene wagubu ke;
8 como está escrito: “Deus lhes deu um espírito de profundo sono, olhos para não ver e ouvidos para não ouvir, até o dia de hoje.”
9 Oragai apunai Dewida e ka tawana Isiraero ragidai mu nene yona yau wagubu ke;
9 E Davi disse: “Que a mesa deles se transforme em laço e armadilha, em tropeço e punição;
10 Nau nuwaneya sisipu mu yabu-maga kenepoto da mu mibai eba empomoto ade mu bitamaga kawarapiyamu ki mu tagamugu tauniyono da mu maramara dudutogomono iwono.’
10 que os olhos deles se escureçam, para que não vejam, e fiquem para sempre encurvadas as suas costas.”
11 ki pokere nau kawareya wi ade manuniyani; Diyu ragidai mu bigimaga pisipisitapu ki ka mu deni mena gwemupu bo? Pa mena, mu eba deni mena gwemupu ko mu paeremaga ki pokaiya ka Mamanuga God ubupu iyapana kwaiyanai ragidai iya tagebu da Diyu ragidai nuwarorotagamana manako iya ki mete kwaenepamana ki nana.
11 Então eu pergunto: será que eles tropeçaram para que caíssem? De modo nenhum! Mas, pela transgressão deles, a salvação chegou aos gentios, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes.
12 Diyu ragidai bigitagamawa kebomawa ki pokaiya ka Mamanuga God wirawena iyapana kuduba tawana tawana idiwu ki mu waditapu bagi. Diyu ragidai puyo naiya wadumupu ki puyoi mu kaumupu manako mu paeremaga ki pokaiya ka Mamanuga God ubupu puyo bagibagi iyapana kwaiyanai ragidai tagebu. Ko ki ka ade maraitau erida; Diyu ragidai kuduba aita ewa mu notamaga wira-yagisi manako iyapana kwaiyanai ragidai mete ewapuru dibipomoto ki makeya ka Mamanuga God e puyoi bagi kawaya esida ki matarayagisi.
12 Ora, se a transgressão deles resultou em riqueza para o mundo, e a diminuição deles resultou em riqueza para os gentios, quanto mais a plenitude deles!
13 Karako ka iyapana kwaiyanai ragidai wi yonaga nau suwagani; Wi nene ka Mamanuga God nau tonosinibu ki pokere nau e upi tegebu wi paunagau makeya makeya kwaesugakani ki ka nau midimama eba wainapakani ko yabarayabara upisugakani.
13 Dirijo-me a vocês que são gentios. Visto que eu sou apóstolo dos gentios, glorifico o meu ministério,
14 Nau upini kwaesugakani ki pokaiya ka nau nuwaneya nau niya iyapananiyoma Diyu ragidai mu rabinamaga tepapani da mu wi iyaga waunai ki empomoto ki ka mu dai mete notamaga wirayagisi da Mamanuga God mu iyatamini.
14 para ver se de algum modo posso fazer com que os do meu povo fiquem com ciúmes e alguns deles se salvem.
15 E ubupu Diyu ragidai tagararatapu ki pokaiya ka e ade ubupu iyapana tawana tawana kuduba naiya e iyaraiyoma idiwa ki mu wiratapu e eya iyapanai-yoma tadebu. Ko aita ewa Diyu ragidai mete notamaga wirayagisi da Mama-nuga God mu ade tetamini e gari rabineya nakatamini ki makeya ki ka gwe iyapana popai ragidai ade iya-tagubu kimpu ubumpu ki maba.
15 Porque, se o fato de eles terem sido rejeitados trouxe reconciliação ao mundo, que será o seu restabelecimento, senão vida dentre os mortos?
16 Nau keyakeyai ki mo suwagani wainapumuri; Iyapana kokorau maura amotana tepomoto puyo Mamanuga God kweyomoto ki ka kokora ki kuduba mete e nene. Ade ripa mo witai Mama-nuga God nene ki ka ripa ki naurai ade ragai kuduba mete e nene.
16 E, se forem santas as primícias da massa, igualmente será santa a sua totalidade; se for santa a raiz, também os ramos o serão.
17 Mamanuga God e ripa mewara-pupu ki ragai dai ka e purupupu isiya-pupu manako ripa kudubai dai mu ragimaga ki e tepupu ripa mewarapupu ki naureya dibipupu manako sidara-pupu siwisiwipupu. Ripa kudubai ki kena ka keyakeyai ko ki mibai ka wi iyapana kwaiyanai ragidai. Ade ripa mewarapupu ki mete keyakeyai ko ki mibai ka Diyu ragidai. Mamanuga God wi tenibu ripa mewarapupu ki naureya dibinibu da wi siwiga wenawena manako karako ka wi ripa ki pokaiya iyaigubu ade ripa ki kasiyarai negeyau ki pokaiya e naureya idiwu.
17 Se, porém, alguns dos ramos foram quebrados, e você, sendo oliveira brava, foi enxertado no meio deles e se tornou participante da raiz e da seiva da oliveira,
18 Ki pokere wi ripa mewarapupu ki ragai dai kaikira-tagubu emitamuri ki ka wi mu eba wereyakauratamuri bo wi wiga yabara kawakawaraiwagi. Wi ka eba ripa ki witai da wi yabara kawakawaraigamana ki nana ko wi ka pa ripa ki ragai. Wainapumuri; Ripa witai uburau ripa naurai ade ripa ragai kuduba togipiyau, ko eba ripa ragai uburau ripa witai ki togipiyau. Pa mena.
18 não se glorie contra os ramos. Mas, se você se gloriar, lembre que não é você que sustenta a raiz, mas é a raiz que sustenta você.
19 Ko wi bani inako wainapiyamu, iwagamu ke; ‘Mamanuga God ripa mewarapupu ki ragai oragai dai puru-pupu da wata ki nu wadimipi.’
19 Então você dirá: “Alguns ramos foram quebrados, para que eu fosse enxertado.”
20 Ki mibai, ko ade wainapumuri; Diyu ragidai mu ka Mamanuga God eba sumamupu ki pokere e mu purutapu, ade wi ka e sumamupu ki pokere mu watamaga ki e wi negebu da wi karako e naureya idiwu. Ko e wi nene kwaewena ki pokaiya wi eba yabara kawakawara-iwogoi ko Mamanuga God e kudeya wainapiyoi,
20 Correto! Eles foram quebrados por causa da incredulidade, mas você continua firme mediante a fé. Não fique orgulhoso, mas tema.
21 mibai ka ripa ragai gwiyapupu apunai wi gwiyaniyana ki nana ki kasiyarai e mete wadubu.
21 Porque, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará você.
22 Keyakeyai yau pokaiya ka nu kataigibi da Mamanuga God e ka bagi mena kwaewagau ki apunai ko e ka ade bita ragiragi mete negeyau ki apunai. Diyu ragidai mu mubo bigimaga pokaiya paeremupu gwemupu ki mu bamamugu ka e bita ragiragi tagebu ko wi bamagau ka e bagi mena kwaewena. Wi e nuwaiya badidi wainapiyau ki mena makeya makeya kwaiwogoi yamoi ki ka e bagi mena wi bamagau kwaeyogono yarono. Ko wi paerepumuri ki ka e ripa ragai gwiyapiyau ki maba wi mete gwiyaniyoto.
22 Considere, pois, a bondade e a severidade de Deus: para com os que caíram, severidade; mas, para com você, a bondade de Deus, desde que você permaneça nessa bondade. Do contrário, também você será cortado.
23 Diyu ragidai mu suma-maga kauwena ki mu notamaga ade wirayagisi da mu sumatogomono ki ka Mamanuga God mu tetamini mu wata-maga oragai ki watamugu watamugu dibidibitamini sidarapoto wenatagisi, mibai ka mu ade dibitamana ki kasiyarai e mete wadubu.
23 Eles também, se não permanecerem na incredulidade, serão enxertados; pois Deus é poderoso para os enxertar de novo.
24 Wi iyapana kwaiyanai ragidai ki wi ka ripa kudubai ragimaga purumupu ki maba. Ko Mama-nuga God wi tenibu e eya ripai mewara-pupu ki naureya dibinibu wenaigubu. Wi ka eba ripa ki e eya ragai ki pokere e wi tenibu inako dibinibu ki ka ragiragi kawaya ko Mamanuga God e kasiyarai pokaiya ka e ubupu wi nene inako kwaewena. Ko Diyu ragidai mu ka ripa mewarapupu ki e eya ragaiyoma kaikiratagubu ki pokere Mamanuga God ragai ki ade tetamana ripa ki naureya ade dibitamana ki yawatai ka eba ragiragi.
24 Pois, se você foi cortado daquela que, por natureza, era uma oliveira brava e, contra a natureza, foi enxertado numa oliveira boa, quanto mais esses, que são ramos naturais, serão enxertados na sua própria oliveira!
25 Kowaniyoma, nau yonani weke-wekei mosi karako suwagani wainapu-muri. Wi yona yau wainapumuri ki pokaiya ka wi kataiwagi da wi wiga kataiga ka eba kawaya. Nau yonani ka yau kena; Tawana Isiraero ragidai Mamanuga God tagararamupu wagemamatagamu idiwu ki ka mu eba maramara inako idiwono kaiwono. Pa mena. Mamanuga God uburoto iyapana kwaiyanai e ebo winetapu ragidai ki kwanatamini e gari rabineya nakatamini kewoyagisi makeya ki ka Diyu ragidai mu notamaga mete wirayagisi da mu e sumapomoto.
25 Porque não quero, irmãos, que vocês ignorem este mistério, para que não fiquem pensando que são sábios: veio um endurecimento em parte a Israel, até que tenha entrado a plenitude dos gentios.
26 Mara ki makeya ka tawana Isiraero ragidai kuduba iya waunai yadini. Mamanuga God e okai mu nene wagubu ke;
26 E, assim, todo o Israel será salvo, como está escrito: “O Libertador virá de Sião e afastará de Jacó as impiedades.
27 ‘Nau mu bigimaga surupani makeya ki ka nau gwaiyaba waunai mu tadeyani.’
27 Esta é a minha aliança com eles, quando eu tirar os seus pecados.”
28 Iyapana kwaiyanai ragidai wi iya waunai wadamana ki nana ka Diyu ragidai Mamanuga God e yonai bagi kawaya ki tagararamupu karako e iyaraiyoma idiwu. Ko Mamanuga God e ebo nuwaiya wainapupu da baganai ki pokere mu ripakwarakwaramuguma pokamugere ka mu ade Mamanuga God e kowaiyoma.
28 Quanto ao evangelho, eles são inimigos por causa de vocês; mas quanto à eleição, amados por causa dos patriarcas;
29 Mamanuga God e naiya mena iyapana gwedewau mu waditamana bagi ki nana winetapu ki ka e mu waditamini bagi, mibai ka e badidi gwaiyabawena ki e eba wirapoto ko makeya makeya kwaeyagisi.
29 porque os dons e a vocação de Deus são irrevogáveis.
30 Iyapana kwaiyanai ragidai wi ka naiya Mamanuga God e umunui kwenu-mupu. Ko karako ka Diyu ragidai e umunui kwenumupu manako mu paeremaga ki pokaiya ka Mamanuga God wi nuwanuwanibu ade wadinibu bagi.
30 Porque assim como no passado vocês foram desobedientes a Deus, mas agora alcançaram misericórdia à vista da desobediência deles,
31 Mamanuga God wi nuwanuwa-niyana ki nana ka Diyu ragidai karako e tagararamupu. Ko mu e tagararamupu ki pokaiya e ubupu wi nuwanuwanibu ki maba aita ewa ka e uburoto mu mete inako nuwanuwatamini.
31 assim também estes agora foram desobedientes, para que também eles alcancem misericórdia, à vista da que foi concedida a vocês.
32 Mamanuga God uburana iyapana kuduba nu nuwanuwaniyana ki nana ka e nu notanuga wirapupu da nu e umunui kwenupemei manako dibura maba rabineya idiwei.
32 Porque Deus encerrou todos na desobediência, a fim de mostrar a sua misericórdia a todos.
33 Mamanuga God e bameya ka puyo ebo ebo posiwena uburau. E notai ade e katai ka kawaya daganani esida. E badidi notapiyau ade e badidi purupiyau ki ka iyapana nu kwaitana eba iwagamana mamatara makai. Ade e badidi kwae-wagau ki mibai ka iyapana kaina nu kwaitana eba kataigamu.
33 Ó profundidade da riqueza, tanto da sabedoria como do conhecimento de Deus! Quão inexplicáveis são os seus juízos, e quão insondáveis são os seus caminhos!
34 E okai mo wagubu ke;
34 “Pois quem conheceu a mente do Senhor? Ou quem foi o seu conselheiro?
35 Iyapana nima gwede mo Mamanuga God nida kwebu da e aita suruwa denai wirapoto kweyoto? Pa mena.’
35 Ou quem primeiro deu alguma coisa a Deus para que isso lhe seja restituído?”
36 Mibai e ka gwedegwede kuduba yamananibu ki apunai. E pokaiya ka gwedegwede kuduba matarawena ade e eya nene ka nu kuduba idiwei. Mama-nuga God tanai bagi kawaya apunai e si nu karako maramara esida mena tepapomu idiwomu. Ki mibai.
36 Porque dele, e por meio dele, e para ele são todas as coisas. A ele seja a glória para sempre. Amém!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.