Mateus 23
IYA YONAI (GDN) vs NTLH
1 Ko Iyesu wirawena e tadeyau kabukabuwa ragidai ade iyapana ropani kawaya mete kina ki tadebu, wagubu ke;
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 “Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai ade Parisi ragidai ki mu ka oragai apunai Mosisi e watai wadumupu,
2 Ele disse:
3 ki pokere mu Mamanuga God e yonai tagamu ki wi wainapiyoi makeya makeya kwaiwogoi. Ko mu kwaetagamu ki kawareya wi inako eba kwaiwogoi, mibai ka mu yona tagamu ki mu muga paerepiyamu ko eba kwaetagamu.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Mu mubo goramaga bisi kawaya ki mu wadamu pakasi ragidai mu kwepokaramugu tamu. Ko iyapana gora ki makeya kwaetagamana ki nana muya nunumu ki ka kawakawai ragidai ki pa ubumu mu emitamiyamu ko eba waitatamiyamu.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 Iyapana mu emitamana ki nana ka mu Mamanuga God e yonai dai oka-piyamu mu yabaramugu painipiyamu ade mu idamugu katama maba umamu. Mu midimaga tatamai umamu ki kisiyarai rorowa kawakawaya taini-piyamu iwu.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Poraga kawareya ka mu iyapana mu emitamana wiwiratamana ki nana kebari bagi kawaya kawareya idiwu ade guriguri tawai rabineya ka mu kawai gisipiyamu kawakawai ragidai mu watamaga bagi kawaya ki kawareya idiwu.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Mu nuwamugu kayatagamana imatau iwana da iyapana ropani kawaya ika idiwu mu emitamana naigida mena parautamana ki nana manako tagamana ke; ‘Wi ka nu Nidiyamu Kabukabuwa Ragidai’.
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 Mu inako kwaetagamu, ko nau nidiyani wainapumuri; Wi wiga kowaguma eba tademuri da mu ka wi ‘Nidiyamu Kabukabuwa Ragidai’, mibai ka wi Nidiyau Kabukabuwa Apunai ka eba ropani ko eyaka mena.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Ade yewe wairau ka wi iyapana kaina mo eba simuri da e ka wi ‘Mamaga’, mibai ka wi Mamamaga eyaka mena ka kunumau tondau.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Ade wi Kaiwawoga ka Keriso e eya mena ki pokere iyapana kaina mo wi Kaiwawoga eba simuri.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Iyapana nima wi paunagau kawaiwagana wainapiyau ki ka e kwarisiyagisi e kowaiyoma mu bigabigamaga kwaeyogono.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Iyapana nima e ebo si tepapiyau ki ka aita ewa ka e kwarisiyagisi suroto. Ko ade iyapana nima e ebo kwarisiwena tondau ki ka aita ewa ka e kawayayagisi.”
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 — ausente —
13 — Ai de vocês,
14 — ausente —
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 Akae, Mamanuga God e gorai kataigau ragidai ade Parisi ragidai, wi ka aita bita kawaya bananapumuri. Wi ka midiga pa matakawagau ragidai. Iyapana eyaka mena kwaitana e notai wirapa-mana da wi kwaiwagamu ki maba e mete inako kwaewagana ki nana ka wi ubumu tawana tawana igida yauda egi kawareya mete kina kwaeneiwagamu iwu. Wi iyapana mo inako bananapumuri ki ka wi beraga berokoi e kabuwapumuri da e wi badidi kwaiwagamu ki maba e inako mete kwaeyogono. Ko berokoi e kwae-yogono ka kawaya esida ki pokere e yo wi bita wadamana tawaneya baiwagi ki ka e bita kawaya daganani esida bananapoto.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 Akae, wi yabuga kenekenei iyapana waratamiyamu yawata paere-piyamu kabuwatamiyamu ragidai. Wi ka aita bita kawaya bananapumuri. Wi iyapana tadeyamu, iwagamu ke; ‘Nima uburoto Mamanuga God e Tawai ki si pokaiya gwede mo gwaiyaba kaimatana yagisi manako gwaiyaba wagubu ki e ewa eba kwaeyagisi, ki ka baganai, eba gwedei mete kina. Ko e uburoto bowa yamayamai Mamanuga God e Tawai rabineya ki si pokaiya gwaiyaba kaima-tana ki yagisi, ki ka gwaiyaba wagubu ki e makeya makeya kwaeyogono ko eba paerepoto.’
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Wi inako iwagamu ki mibai ka wi yabuga ka kenekenei ade wi ka notababa ragidai. Gwede ka kawaya esida? Bowa yamayamai ki kena bo Mamanuga God e Tawai ki kena? Nau nidiyani wainapumuri; Gwede yamayamai tawa rabineya ki kuduba ka tawa ki pokaiya Mamanuga God e nene.
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Ko wi iyapana inako mete tadeyamu, iwagamu ke; ‘Nima uburoto Mamanuga God e kepakepai ki si pokaiya gwede mo gwaiyaba kaimatana yagisi manako gwaiyaba wagubu ki e ewa eba kwaeyagisi, ki ka baganai, eba gwedei mete kina. Ko e uburoto puyo kepakepa kawareya tampu ki si pokaiya gwaiyaba kaimatana ki yagisi, ki ka gwaiyaba wagubu ki e makeya makeya kwae-yogono ko eba paerepoto.’
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Wi yabuga kenekenei ragidai. Gwede ka kawaya esida? Kepakepa ki kena bo puyo kepakepa kawareya ki kena? Nau nidiyani wainapumuri; Gwede kepa-kepa kawareya ki kuduba ka kepakepa ki pokaiya Mamanuga God e nene.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Iyapana nima uburoto kepakepa ki si pokaiya gwede mo gwaiyaba kaimatana yagisi ki ka e puyo kepakepa kawareya nakamupu ki kuduba simaga pokaiya gwaiyaba kaimatana ki mete wagubu.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Ade iyapana nima uburoto Mama-nuga God e Tawai ki si pokaiya gwede mo gwaiyaba kaimatana yagisi ki ka e tawa ki apunai e si pokaiya gwaiyaba kaimatana ki mete wagubu.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Ade ki kwaitana; Iyapana nima uburoto kunuma si pokaiya gwede mo gwaiyaba kaimatana yagisi ki ka e Mamanuga God e kemai ade kema kawareya tondau apunai ki mu simaga pokaiya gwaiyaba kaimatana ki mete wagubu.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 Akae, Mamanuga God e gorai kataigau ragidai ade Parisi ragidai, wi ka aita bita kawaya bananapumuri. Wi ka midiga pa matakawagau ragidai. Wi ka gwedegwedega kuduba naigida mena damupiyamu manako damu ida esida mena ki damui eyaka mena ka wi Mamanuga God nene tamu. Ena, eba wi gwedegwedega ki mena ko kusura kwarai yo gumai ebo ebo inako ki wi mete tepiyamu naigida mena damu-piyamu. Ko Mamanuga God e gorai kawakawai karako suwagani ki wi eba wainapiyamu kwaiwagamu; Wi Iyapana bamamugu supasupai kwaiwagamana ki wi eba kwaiwagamu, wi iyapana eba nuwanuwatamiyamu, ade wi badidi kwaiwagamana iwagamu ki wi eba kwaiwagamu. Damu eyaka mena Mamanuga God nene tamana ki ka baganai ko e gorai kawakawai ki wi mete makeya makeya kwaigamana ki nana.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 Wi yabuga kenekenei iyapana waratamiyamu yawata paerepiyamu kabuwatamiyamu ragidai, wi ka badidi maba ki keyakeyai nau karako wi nidiyani wainapumuri; Wi ka apunu mosi e kapai rabineya kwagama marai munta supu ki empupu tekwaripupu kwenupupu ko buwamuku kawaya e kapai rabineya supu ki e eba empupu ko mete kubabu, ki wi ka apunu ki maba.
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Akae, Mamanuga God e gorai kataigau ragidai ade Parisi ragidai, wi ka aita bita kawaya bananapumuri. Wi ka midiga pa matakawagau ragidai. Wi kapaga yo wi yogoga tagai mena ki wi siruwapiyamu da iyapana wi emini-mana baganai tagamana ki nana, ko wi rabinagau berokoi posiwena uburau ki wi utapiyamu kapoi ade taisi teyateyama ki mena kwaiwagamu idiwu.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Wi yabuga kenekenei Parisi ragidai, nau yona yau nidiyani ki wi wainapumuri; Wi kapaga yo wi yogoga ki rabinai yabiri siruwapumuri ki ka tagai mete taniyagisi.
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 Akae, Mamanuga God e gorai kataigau ragidai ade Parisi ragidai, wi ka aita bita kawaya bananapumuri. Wi ka midiga pa matakawagau ragidai. Popotagubu ragidai mu rakimaga iyapana tarapiyamu bagi kawaya monagapiyamu, ki wi ka ade raki ki maba. Raki kawareya ka tanai kawaya ko raki rabineya ka popai ragidai mu suwanamaga ade mu midimaga kwakwarepumaga puwawena ika uburau.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Ki maba, iyapana wi midiga kwakwarepuga empiyamu ka bagi kawaya ko wi midiga pa matakawagau. Wi rabinagau ka bigi mena posiwena uburau.”
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 Iyesu ade wagubu ke; “Akae, Mamanuga God e gorai kataigau ragidai ade Parisi ragidai, wi ka aita bita kawaya bananapumuri. Wi ka midiga pa matakawagau ragidai. Mamanuga God e bonanai wainapamawa taga-mawa ragidai ade bagi supasupai kwaetagamawa ragidai naiya mena popotagubu ononotampu ki mu ononotampu rakimaga ki wi karako naigida mena monagapiyamu ade kwayubapiyamu.
29 — Ai de vocês,
30 Wi iwagamu ke; ‘Nu ripakwarakwaranuguma ubumpu Mamanuga God e bonanai waina-pamawa tagamawa ragidai namutampu ki ka mu idiwa makeya nu ika mete idimpena ki ka mu berokoi kwaetagubu ki maba nu inako eba kwaigumpena.’
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 — ausente —
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 — ausente —
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 Wi ka motamota berokoi e munuiyoma ade wi motamota e munuiyoma mete wenatamiyamu. Mamanuga God wi bita negeyana watai ki wi badidi maba baibigapumuri?
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Nau nidiyani wainapumuri; Nau bonanani wainapamana tagamana ragidai yo katai ragidai yo wi nidimana kabukabuwa ragidai ki mu kuduba nau wi bamagau tonotamani manako mu nau yonani togomono iwono. Ko nau kataineya da aita ewa ka wi ubumuri manako mu dai wi namutamuri, dai wi ripa korosi naureya ikokotamuri da popotagisi, dai wi tetamuri guriguri tawai rabineya raukeketamuri, ade dai wi siwakeketamuri tawa tawa kaya-tagisi.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Wi mu bamamugu inako kwaiwagi ki pokere wainapumuri; Iyapana naiya ubumpu bagi supasupai apunai Eiboro minimpu poyo ade e eweya supasupai kwaetagamawa ragidai mete namutamawa kebomawa da apunu Barakaiya e gubagai Sekaraiya Mama-nuga God e Tawai rabineya ‘Puyo Tamu Watarai’ ade ‘Wata Tanai Bagi’ ki paunau minimpu poyo, mu berokoi ki kuduba kwaetagamawa ki denai ka bita wi bananapumuri.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Ena, nau yona mibai nidiyani wainapumuri; Iyapana kuduba naiya namutampu popotagubu ragidai mu bimbinamaga ka wi karako idiwu ragidai wadumuri.”
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 Iyesu ade wagubu ke; “Natere Diyerusaremu ragidai, natere Diyerusaremu ragidai. Mamanuga God e bonanai wainapiyamu ragidai ki wi namutamiyamu ade e bibi tonotapu ragidai ki wi bowa were tauniyamu popo. Kokoroku inai e munuiyoma e mabui kobaiya nakatamiyau kwayuba-tamiyau ki maba ka nau maramara wi kuduba nau idani rabineya dibiniyana ki nana wainapekeya ko wi nau bodabodasinimawa.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Ko wainapumuri, karako nau kamadiniyani kayasugani manako wi tawaga gumoroyagisi.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Ade nau yonani yau mete wainapumuri; Waunitau ka wi nau mo eba emisinimuri, ko mara baiyagisi da wi iwagi ke; ‘Kau Mamanuga God e kasiyarai pokaiya baunugibi ki pokere e kau wadiniyoto bagi,’ wi yona ki iwagi makeya ka wi nau ade emisinimuri.” Iyesu inako wagubu.
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.