Mateus 19
IYA YONAI (GDN) vs NVT
1 Iyesu yona ki wagubu kewowena ka e tawana Gariri kama-dubu kayawena kaniyawa da tawana Diyudiya bauwena ka e awana Diyoudani purupupu papasi daikere bauwena tondawa.
1 Quando Jesus terminou de dizer essas coisas, deixou a Galileia e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão.
2 Iyapana ropani kawaya e ewakumapamawa iwa ki e mu ika iyatapu.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele curou os enfermos.
3 E ika tondawa ka Parisi ragidai dai bautagubu e manupamana da e yona mo paerepana manako mu ki pokaiya e wadamana ki nana e bameya bautagubu manako simupu, tagubu ke; “Apunu mosi e ebo nuwaiya e wainai pa ragipana wainapiyau ki ka nu goranuga wagau da ki ka baganai bo eba baganai?”
3 Alguns fariseus apareceram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha, perguntando: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher por qualquer motivo?”.
4 Mu inako tagubu, ko Iyesu denai mu manutapu, wagubu ke; “Mamanuga God e okai ki wi iyabamupu bo pa mena? E okai wagubu da e kunuma waira yamanapupu makeya ki ka e ridi yo apunu ewapuru yamanatapu.
4 “Vocês não leram as Escrituras?”, respondeu Jesus. “Elas registram que, desde o princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 E mu yamanatapu manako wagubu ke; ‘Apunu mosi karako e inai mamai kamaditamini ridi mosi uworoto manako mu apeya wainai nobomoi ewapuru eyaka mena idiwono.’
5 e disse: ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher, e os dois se tornam um só’.
6 Naiya ka mu mubo mubo idiwa ko karako ka mu ewapuru eyaka mena idiwu ki pokere Mamanuga God ridi yo apunu inako dibitapu ki ka iyapana mo eba baiyagisi mu wade purupurutamini.”
6 Uma vez que já não são dois, mas um só, que ninguém separe o que Deus uniu.”
7 Iyesu inako wagubu wainamupu ka Parisi ragidai ki denai e manumupu, tagubu ke; “Kau nuwegei ki mibai maba ki ka oragai apunai Mosisi badidi pokere nu goranuga tapu, wagubu ke; ‘Apunu mosi nuwaiya ka e wainai ragipana wainapiyau ki ka e anika meyana puru ki yonai oka pokaiya taroto manako e ridi ki tonopoto deni mena kayayagisi.” ’
7 Eles perguntaram: “Então por que Moisés disse na lei que o homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora?”.
8 Mu inako tagubu, ko Iyesu denai wagubu ke; “Wi rabinaga ka ragiragi kawaya ki pokere ka oragai apunai Mosisi gora ki wi nene tapu. Ko kerareya Mamanuga God iyapana yamanatapu makeya ka inako pa mena.
8 Jesus respondeu: “Moisés permitiu o divórcio apenas como concessão, pois o coração de vocês é duro, mas não era esse o propósito original.
9 Nau yona mibai nidiyani wainapumuri; Ridi mosi rauru kawakawara ki berai mo eba kwaewena ko e nobomoi uburoto e wainai ki pa asusu ragipoto manako kayayagisi ridi kudubai mosi uworoto, ki ka apunu ki e wainai yabiri ki rauru kawakawarapupu.” Iyesu inako wagubu.
9 E eu lhes digo o seguinte: quem se divorciar de sua esposa, o que só poderá fazer em caso de imoralidade, e se casar com outra, cometerá adultério”.
10 Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai yona ki wainamupu ka mu Iyesu simupu, tagubu ke; “Waina nobomo inako idiwana ki ka nu ridi eba tauwa-mana ko pa idiwana wainapemei.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: “Se essa é a condição do homem em relação à sua mulher, é melhor não casar!”.
11 Mu inako tagubu, ko Iyesu denai tadebu, wagubu ke; “Nau yona suwagu-buwani ki iyapana kuduba eba waina-pomoto ko Mamanuga God yona ki wainapamana notai tagebu ragidai ki mu mena ka yona ki mibai waina-pomoto.
11 “Nem todos têm como aceitar esse ensino”, disse Jesus. “Só aqueles que recebem a ajuda de Deus.
12 Mibai ebo ebo ki pokaiya ka iyapana dai ridi eba tauwamu; Dai wenatagubu siyasiya ki pokere, dai ka iyapana mu kwakwarepumaga rigamupu ki pokere, ade dai ka Mamanuga God e gari kunumau ki mena diriwai kwae-tagamu ki pokere mu ridi eba tauwamu. Iyapana gwedewau yona yau wainapa-mana wainapiyamu ki ka baganai mu wainapomoto.” Iyesu inako wagubu.
12 Alguns nascem eunucos, alguns foram feitos eunucos por outros e alguns a si mesmos se fazem eunucos por causa do reino dos céus. Quem puder, que aceite isso.”
13 Iyapana dai mu munumuguma tetampu Iyesu bameya bautagubu da e idai mu kawarimugu tarana mu nene guriguriwagana ki nana. Ko e tadeyau kabukabuwa ragidai ubumpu iyapana ki nakaritampu baiyonotampu.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas e orasse em seu favor, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Mu inako kwaetagamawa ko Iyesu tadebu, wagubu ke; “Munu rasi nau bamaneya kebomono ki wi mu yawata-maga eba bodapiyoi. Mu ka nau Mamai God e gari rabineya kaiwoto e kasiyarai pokaiya bagi kawaya idiwono.”
14 Jesus, porém, disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino dos céus pertence aos que são como elas”.
15 E inako wagubu manako e idai munu ki kawarimugu tapu waditapu bagi manako ewa kamaditapu kayawena.
15 Então, antes de ir embora, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
16 Mara mosi ka apunu mosi Iyesu bameya bauwena manako manupupu, wagubu ke; “Sidiyei Kabukabuwa Apunai, nau bagi badidi maba kwae-sugani da nau denai iya waunai banana-pani maramara tondoni kaniyoni?”
16 Um homem veio a Jesus com a seguinte pergunta: “Mestre, que boas ações devo fazer para obter a vida eterna?”.
17 Apunu ki inako wagubu, ko Iyesu denai e sibu, wagubu ke; “Kau gwede bagi nene nau manusinibi ki mibai ka badidi? Mamanuga God e eya mena ka bagi. Kau e gorai tapu ki makeya makeya kwaenugowa ki kau iya ki wadi.”
17 “Por que você me pergunta sobre o que é bom?”, perguntou Jesus. “Há somente um que é bom. Se você deseja entrar na vida eterna, guarde os mandamentos.”
18 Iyesu inako wagubu, ko apunu ki denai wagubu ke; “Nau gora bani wadana makeya makeya kwaesugana ki nana nuwegei?”
18 “Quais?”, perguntou o homem. Jesus respondeu: “Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho.
19 Kau inagi mamagi wiwiratamiyowa ade kau kiya nene wainapiyei ki maba kau kowagiyoma mu nene inako mete wainapiyowa.”
19 Honre seu pai e sua mãe. Ame o seu próximo como a si mesmo”.
20 Iyesu inako wagubu, ko apunu ki denai wagubu ke; “Gora nuwagibi ki nau makeya makeya naigida mena kwaesugekeya yabedekeya da karako, ko ki kawareya ka nau gwede kwaesugani?”
20 “Tenho obedecido a todos esses mandamentos”, disse o homem. “O que mais devo fazer?”
21 Apunu ki inako wagubu, ko Iyesu ade sibu, wagubu ke; “Kau nuwageya bagi kawaya tondana wainapiyei ki kau kayanuwagi kau gwedegwedegi kuduba tepi iyapana gwedegwedemaga pa mena imagei ragidai tage manako ewa yabi nau ewaneya uburi. Kau inako kwaenuwagi ki kau denai bagi kawaya mosi aita kunumau bananapi.”
21 Jesus respondeu: “Se você quer ser perfeito, vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Apunu ki e gwedegwedei ka ropani kawaya ki pokere e Iyesu yonai ki wainapupu ka e nuwaboyawena nuwasiyasiya nene e tagai wirapupu kayawena.
22 Quando o rapaz ouviu isso, foi embora triste, porque tinha muitos bens.
23 Iyesu apunu ki nuwasiyasiya nene inako kayawena empupu ka e wirawena e tadeyau kabukabuwa ragidai tadebu, wagubu ke; “Iyapana gwedegwedemaga ropani kawaya ragidai mu Mamanuga God sumapamana ade e gari rabineya kunumau kaiwana idiwana ka ragiragi kawaya.
23 Então Jesus disse a seus discípulos: “Eu lhes digo a verdade: é muito difícil um rico entrar no reino dos céus.
24 Yawata ki katamurui ka tainugu umunai ki maba. Papa kawaya ‘kameru’ kwaitana tainugu umunai ki teyagisi ki ka e daikere eba baiyagisi kayayagisi, mibai ka tainugu umunai ka marai munta ko papa ki ka kawaya. Ko nau suwagani wainapumuri; Papa kawaya ‘kameru’ ki tainugu umuneya tewagana ki ka ade matarau ko iyapana mu gwedegwedemaga ropani kawaya ragidai ubumana Mamanuga God sumapamana ade e gari rabineya kaiwana idiwana ki ka ragiragi kawaya.”
24 Digo também: é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
25 Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai yona ki wainamupu ka mu notamaga kowena manako e manu-mupu, tagubu ke; “Akae, inako ki ka nima iya waunai yadini?”
25 Ao ouvir isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
26 Mu inako tagubu, ko Iyesu mu emitapu manako denai tadebu, wagubu ke; “Iyapana wi wiga kasiyaraga pokaiya iya ki eba wadumuri ko Mamanuga God e badidi yagisi ki e umuneya ka gwedegwede kuduba ade wenayagisi.”
26 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas tudo é possível para Deus”.
27 Apunu Pita yona ki wainapupu ka e denai wagubu ke; “Kau wainapi, nu ka tawanuga kuduba kamadimpi kau ewageya kaigibi ki pokere denai ka nu gwede yadamu?”
27 Então Pedro disse: “Deixamos tudo para segui-lo. Qual será nossa recompensa?”.
28 E inako wagubu, ko Iyesu mu kuduba tadebu, wagubu ke; “Nau yona mibai nidiyani wainapumuri; Mara ewa, nau Kunumau Kawapuwani Apunai kaiwawo kemai tanai bagi kawaya ki kawareya tondoni makeya, ki ka wi nau ewakumasiniyamu ragidai ida esida kewowena kerapu apeya (12) ki wi kawakawaiwagi manako wi kemaga kawareya idiwoi tawana Isiraero ragidai kunu ida esida kewowena kerapu apeya (12) kuduba ki mu yabiyabirimuguma idiwoi.
28 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que, quando o mundo for renovado e o Filho do Homem se sentar em seu trono glorioso, vocês, que foram meus seguidores, também se sentarão em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Iyapana gwedewau wi tawaga, wi yowaguma tataguma, wi inaguma mamaguma, wi munuguma bo wi wairaga inako ki kuduba nau pokanere kamaditamuri kaiwagi, ki ka wi denai kawaya daganani wadumuri manako maramara idiwana kaiwana ki iyai wi mete wadumuri.
29 E todos que tiverem deixado casa, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou propriedades por minha causa receberão em troca cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Iyapana ropani kawaya karako yewe wairau kawakawayatagubu idiwu ki mu ka mara mosi maimeretagisi ewa ubumoto. Ade iyapana ropani kawaya karako maimeretagubu idiwu ki mu ka mara mosi kawakawayatagisi yabiri ubumoto.” Iyesu inako wagubu.
30 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.