Marcos 6

IYA YONAI (GDN) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Iyesu tawana ki kamadubu manako e tadeyau kabukabuwa ragidai mete kina e ebo tawaneya ade kayatagubu.
1 Tendo Jesus partido dali, foi para a sua terra, e os seus discípulos o acompanharam.
2 Aiyata marai ki makeya ka e guriguri tawai rabineya Mamanuga God e yonai iyapana tadeyawa kabukabuwa tondawa. Iyapana ropani kawaya e yona wagawa ki wainapamawa ka mu notamaga kowena, tagamawa ke; “Apunu yau ka yona kawaya kawaya yau bani wainapupu bauwena wagau? Nota yau ka nima kwebu? E matakirai ebo ebo mete kwaewagau ki kerarai ka badidi?
2 Chegando o sábado, passou a ensinar na sinagoga; e muitos, ouvindo-o, se maravilhavam, dizendo: Donde vêm a este estas coisas? Que sabedoria é esta que lhe foi dada? E como se fazem tais maravilhas por suas mãos?
3 E ka ridi Meri e gubagai ki gwedegwede marai kawai ripa pokaiya yamanawagau ki apunai. E yowaiyoma ka Diyemesi yo Diyose yo Diyudiyasi yo Saimoni, ade e egapuiyoma ka nu mete yewe idiwei.” Iyapana inako tagubu manako Iyesu simpu siyasiya tagarara-mupu.
3 Não é este o carpinteiro, filho de Maria, irmão de Tiago, José, Judas e Simão? E não vivem aqui entre nós suas irmãs? E escandalizavam-se nele.
4 Ko Iyesu iyapana tadebu, wagubu ke; “Mamanuga God e bonanai wainapiyau wagau apunai tawana tawana umono da iyapana e wiwira-pomono e diriwai kwaetogomono. Ko e wirayogono e ebo tawaiya baiyogono ki ka e eya iyapanaiyoma e eba wiwira-pomono ade e diriwai mete eba kwaetogomono.”
4 Jesus, porém, lhes disse: Não há profeta sem honra, senão na sua terra, entre os seus parentes e na sua casa.
5 Mu Iyesu eba sumamupu ki pokere e natere ki rabineya matakira kawaya mo eba kwaewena. E idai sigira ragidai dai mena mu kawarimugu nakapupu manako mu iyatagubu.
5 Não pôde fazer ali nenhum milagre, senão curar uns poucos enfermos, impondo-lhes as mãos.
6 Tawana ki ragidai e eba sumamupu ki pokere e notai babawena nuwaboyawena.
6 Admirou-se da incredulidade deles. Contudo, percorria as aldeias circunvizinhas, a ensinar.
7 Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai ida esida kewowena kerapu apeya (12) mu nene wagubu bautagubu manako kasiyara tagebu da mu tawana tawana kayatagamana keyai berokoi siwakeketamana ki nana. E tadebu, wagubu ke; “Wi apeya tawana anu kaiwagi ade wi apeya tawana anu kaiwagi.” E inako tadbu tonotapu,
7 Chamou Jesus os doze e passou a enviá-los de dois a dois, dando-lhes autoridade sobre os espíritos imundos.
8 ade wagubu ke; “Wi kaiwagi ki ka wi yawata gwedegwedei mete eba tepu-muri. Igwa, masura, bowa madai ki kuduba wi kamaditamuri,
8 Ordenou-lhes que nada levassem para o caminho, exceto um bordão; nem pão, nem alforje, nem dinheiro;
9 ko wi kerapuga tatamai ade wi midiga tatamai eyaka eyaka ki mena umamuri wi gunaga mena tepumuri kaiwagi.
9 que fossem calçados de sandálias e não usassem duas túnicas.
10 Wi kaiwagi iwoi da natere mo baiwagi manako iyapana mo wi nene kwaewagau ki ka wi e bameya ukwapu-muri ko wi tawa yabayababa mo eba ukwapumuri.
10 E recomendou-lhes: Quando entrardes nalguma casa, permanecei aí até vos retirardes do lugar.
11 Ko wi natere mo baiwagi da iyapana wi nene eba kwaetogomono ade wi yonaga eba wainapomono ki ka wi waigugu mena inako kwaiwagi; Wi kerapuga dogiyai mu tawamaga mena pasipumuri manako kamaditamuri kaiwagi. Mu waigugu ki empomoto ki ka mu notamaga yagisi ke; ‘Akae, nu beranuga ka eba bagi ki pokere mu waigugu mena nu bamanugu kwaetagubu yau kena.” ’
11 Se nalgum lugar não vos receberem nem vos ouvirem, ao sairdes dali, sacudi o pó dos pés, em testemunho contra eles.
12 Iyesu inako tadebu tonotapu manako mu kayatagubu tawana tawana bautagamawa dimatagamawa iwa, tagamawa ke; “Wi beraga berokoi kamadumuri ade wi notaga wirayagisi Mamanuga God bameya.”
12 Então, saindo eles, pregavam ao povo que se arrependesse;
13 Mu inako tagamawa manako keyai berokoi ropani kawaya mete siwakeketamawa bau-tagamawa kayatagamawa. Ade mu sigira ragidai ropani kawaya mete iyatamawa awana dobiri monamonai maba ki pokaiya mu kwakwarepumaga pasipamawa.
13 expeliam muitos demônios e curavam numerosos enfermos, ungindo-os com óleo.
14 — ausente —
14 Chegou isto aos ouvidos do rei Herodes, porque o nome de Jesus já se tornara notório; e alguns diziam: João Batista ressuscitou dentre os mortos, e, por isso, nele operam forças miraculosas.
15 — ausente —
15 Outros diziam: É Elias; ainda outros: É profeta como um dos profetas.
16 — ausente —
16 Herodes, porém, ouvindo isto, disse: É João, a quem eu mandei decapitar, que ressurgiu.
17 — ausente —
17 Porque o mesmo Herodes, por causa de Herodias, mulher de seu irmão Filipe (porquanto Herodes se casara com ela), mandara prender a João e atá-lo no cárcere.
18 — ausente —
18 Pois João lhe dizia: Não te é lícito possuir a mulher de teu irmão.
19 — ausente —
19 E Herodias o odiava, querendo matá-lo, e não podia.
20 Apunu Erodi wainapupu da apunu Diyoni e ka tanai supasupai bagi kawaya ki apunai ade e kudeya mete wainapupu ki pokere e tatamai inako wagubu. Apunu Diyoni badidi yonawagawa ki ka apunu Erodi nuwaiya yona ki wainapana waina-piyawa ko e yonai ki wainapiyawa ki ka e notai mete babawagawa.
20 Porque Herodes temia a João, sabendo que era homem justo e santo, e o tinha em segurança. E, quando o ouvia, ficava perplexo, escutando-o de boa mente.
21 Ki eweya mara mosi ka ridi Erodiyasi apunu Diyoni bameya badidi kwaewagana notapiyawa ki matara-wena. Apunu Erodi wenawena kupei ki marai bauwena ka iyapana kawakawai e kobaiya idiwu ragidai yo piyara ragidai mu kawakawaimuguma yo tawana Gariri ragidai mu kawakawai-muguma dai mete kina ika Erodi bameya daiyo bautagubu.
21 E, chegando um dia favorável, em que Herodes no seu aniversário natalício dera um banquete aos seus dignitários, aos oficiais militares e aos principais da Galileia,
22 Mu kupetagamawa idiwa ka ridi Erodiyasi e petei bauwena mu mamamatagamana ki nana mu yabaramugu taerewagawa kaniyawa yabadawa. Apunu Erodi e daiyoi bautagubu ragidai mete kina e taerewagawa ki empamawa ki ka mu rabinamaga bagiwena manako apunu Erodi ubupu munu ridai ki sibu, wagubu ke; “Kau nuwageya gwede ki kau nuwagi manako gwede ki kuduba ka nau kau negeyani.”
22 entrou a filha de Herodias e, dançando, agradou a Herodes e aos seus convivas. Então, disse o rei à jovem: Pede-me o que quiseres, e eu to darei.
23 E inako sibu manako gwaiyabapupu, wagubu ke; “Nau mibai nidiyakani; Kau nuwa-geya gwede nene wainapiyei ki kuduba nau kau negeyani. Nau kasiyarani daikere ki nau mete negeyani.”
23 E jurou-lhe: Se pedires mesmo que seja a metade do meu reino, eu ta darei.
24 Apunu Erodi inako wagubu ko munu ridai ki e inai bameya kayawena manako manupupu, wagubu ke; “Inani, nau gwede tegeyana ki nana siyani?”
24 Saindo ela, perguntou à sua mãe: Que pedirei? Esta respondeu: A cabeça de João Batista.
25 E inai inako wagubu, ki pokere munu ridai ki garugaru mena apunu Erodi bameya ade kayawena, manako sibu, wagubu ke; “Nau nuwaneya kau tegeyana ka yau kena; Iyapana siruwatamiyawa apunai Diyoni e gobai wi karako memuri puru manako e debai yogo kawareya tamuri tege-muri.”
25 No mesmo instante, voltando apressadamente para junto do rei, disse: Quero que, sem demora, me dês num prato a cabeça de João Batista.
26 Apunu Erodi yona ki waina-pupu ka e nuwaboyawena ko e ororeya mena iyapana ropani kawaya ki mu yabumugu munu ridai ki gwaiyaba kaimatana sibu ki pokere e apunu Diyoni e tatamai ade wagana ki yawatai pa mena.
26 Entristeceu-se profundamente o rei; mas, por causa do juramento e dos que estavam com ele à mesa, não lha quis negar.
27 E piyara apunai mo sibu da e kayawagana apunu Diyoni e gobai meyana puru ki nana wagubu manako apunu ki kayawena apunu Diyoni e gobai mebu puru.
27 E, enviando logo o executor, mandou que lhe trouxessem a cabeça de João. Ele foi, e o decapitou no cárcere,
28 E gobai mebu puru kewowena ka e debai ki yogo kawareya tapu manako wadubu kanibu munu ridai ki kwebu manako e ubupu yogo ki wadubu e inai kwebu.
28 e, trazendo a cabeça num prato, a entregou à jovem, e esta, por sua vez, a sua mãe.
29 Ko apunu Diyoni e tadeyau kabukabuwa ragidai e powena sisiyai wainamupu ka mu bautagubu e kwakwarepui wadu-mupu ononomupu.
29 Os discípulos de João, logo que souberam disto, vieram, levaram-lhe o corpo e o depositaram no túmulo.
30 Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai ade wiratagubu bautagubu manako mu badidi kwaetagamawa ade iyapana badidi tademawa teyateyama ki sisiyai kuduba mu makeya makeya Iyesu simupu.
30 Voltaram os apóstolos à presença de Jesus e lhe relataram tudo quanto haviam feito e ensinado.
31 Mu kupetagamana kwaetagamawa ko iyapana ropani kawaya mu bama-mugu bautagamawa ade kayatagamawa bautagamawa ade kayatagamawa ki pokere mu bani kupamana babatagubu. Babatagubu ki pokere Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai tadebu, wagubu ke; “Iyapana yau kamaditamamu nu nubo mena tawana mosi iyapana pa mena tawanai ki kaigamu da wi ika naigida mena aiyataiwagi.”
31 E ele lhes disse: Vinde repousar um pouco, à parte, num lugar deserto; porque eles não tinham tempo nem para comer, visto serem numerosos os que iam e vinham.
32 E inako wagubu manako mu waka kawareya positagubu mubo mena kayatagubu.
32 Então, foram sós no barco para um lugar solitário.
33 Iyapana ika idiwa ragidai mu kayatagamawa emitampu ki ka mu kimpu ubumpu mu kayatagamawa ki deneya kaburu papateya garugarumupu manako Iyesu duwareya naiya buri bautagubu e nawanai ika idiwa. Tawana ki ragidai ropani kawaya ika mete bautagubu ewapuru mena dibi-mupu idiwa.
33 Muitos, porém, os viram partir e, reconhecendo-os, correram para lá, a pé, de todas as cidades, e chegaram antes deles.
34 Iyesu waka kawareya kaniyawa da bauwena manako iyapana ropani kawaya ika bautagubu e nawanai idiwa emitapu ki ka e mu nuwaboyamaga wainapupu. Mu ka papa sipi kwayuba-tamiyau apunai pa mena ki maba idiwa. E mu nuwaboyamaga wainapupu ki pokere e ubupu yona marai kawai mu tadeyawa kabukabuwa tondawa.
34 Ao desembarcar, viu Jesus uma grande multidão e compadeceu-se deles, porque eram como ovelhas que não têm pastor. E passou a ensinar-lhes muitas coisas.
35 E inako tadeyawa kabukabuwa tondawa da kemorawagana kwae-wagawa ka e tadeyau kabukabuwa ragidai bautagubu e simupu, tagubu ke; “Madega surana kwaewagau ko tawana yau ka tawa pa mena,
35 Em declinando a tarde, vieram os discípulos a Jesus e lhe disseram: É deserto este lugar, e já avançada a hora;
36 ki pokere kau iyapana kwagaraniyamu yau karako tonotami da mu tawanamugu tawana-mugu kayatagisi bani tepomoto teyomoto kupomoto.”
36 despede-os para que, passando pelos campos ao redor e pelas aldeias, comprem para si o que comer.
37 Mu inako tagubu ko Iyesu mu emitapu manako denai tadebu, wagubu ke; “Ae, wi inako eba iwagi. Wi wiga baniga ki dai tepumuri tagemuri da mu kupomoto.”
37 Porém ele lhes respondeu: Dai-lhes vós mesmos de comer. Disseram-lhe: Iremos comprar duzentos denários de pão para lhes dar de comer?
38 Mu inako tagubu, ko Iyesu mu manutapu, wagubu ke; “Wi yawata masurai nu nuga denenugu badibadi temupu? Kaiwagi empumuri.” E inako wagubu, manako mu kaimpu emupu ade bautagubu, tagubu ke; “Nu bani buredi ka ida daikere mena ade raubiyo apeya ki mena temipi.”
38 E ele lhes disse: Quantos pães tendes? Ide ver! E, sabendo-o eles, responderam: Cinco pães e dois peixes.
39 Mu inako simupu manako Iyesu denai tadebu, wagubu ke; “Ki baganai. Sumuri iyapana tademuri da mu dewarepa yau kawareya mu mubo mubo damupomoto idiwoto kayatagisi.”
39 Então, Jesus lhes ordenou que todos se assentassem, em grupos, sobre a relva verde.
40 E inako wagubu, manako e kowakowaiyoma ki kaya-tagubu iyapana ki tademupu, dai 100 idimpu, dai 50 idimpu, mu inako kayatagubu iyapana damutamawa iwa.
40 E o fizeram, repartindo-se em grupos de cem em cem e de cinquenta em cinquenta.
41 Ko Iyesu bani buredi ida daikere mena ade raubiyo apeya mete kina ki tepupu esida yabu tapu e Mamai bameya parauwena manako bani buredi ki gerepupu e tadeyau kabukabuwa ragidai tagebu manako mu bani ki tempu iyapana tagempu kayatagubu. E raubiyo apeya ki mete purupupu iyapana kuduba tagemana ki nana wagubu.
41 Tomando ele os cinco pães e os dois peixes, erguendo os olhos ao céu, os abençoou; e, partindo os pães, deu-os aos discípulos para que os distribuíssem; e por todos repartiu também os dois peixes.
42 — ausente —
42 Todos comeram e se fartaram;
43 — ausente —
43 e ainda recolheram doze cestos cheios de pedaços de pão e de peixe.
44 — ausente —
44 Os que comeram dos pães eram cinco mil homens.
45 Iyapana bani kupampu kewowena ka Iyesu ubupu e tadeyau kabukabuwa ragidai tadebu, wagubu ke; “Wi yabiri waka kawareya kaburu papasi buridere tawana Betaida kaiwagi ko nau ka iyapana ropani kawaya yau tonotamani kayatagisi were wi ewagau ika bau-sugani.”
45 Logo a seguir, compeliu Jesus os seus discípulos a embarcar e passar adiante para o outro lado, a Betsaida, enquanto ele despedia a multidão.
46 E inako wagubu kuwenatapu ade wirawena iyapana kuduba ika dibimupu idiwa ki tonotapu kayatagubu manako ewa kwaunai mosi yapu e Mamai bameya ika guriguriwagawa tondawa.
46 E, tendo-os despedido, subiu ao monte para orar.
47 Kemorawagawa ka waka wana kaburu paunau kaniyawa ko Iyesu e ebo mena borau tondawa.
47 Ao cair da tarde, estava o barco no meio do mar, e ele, sozinho em terra.
48 Nusuru towawa wirawena waka gipiyawa kaniyawa ki pokere e tadeyau kabu-kabuwa ragidai waka barapamana ka ragiragi kawaya ki e mu emitapu.
48 E, vendo-os em dificuldade a remar, porque o vento lhes era contrário, por volta da quarta vigília da noite, veio ter com eles, andando por sobre o mar; e queria tomar-lhes a dianteira.
49 — ausente —
49 Eles, porém, vendo-o andar sobre o mar, pensaram tratar-se de um fantasma e gritaram.
50 — ausente —
50 Pois todos ficaram aterrados à vista dele. Mas logo lhes falou e disse: Tende bom ânimo! Sou eu. Não temais!
51 E inako wagubu kanibu waka kawareya yapu posiwena manako ki makeya ka nusuru bigawena. E tadeyau kabukabuwa ragidai e kwaewena ki emupu ka mu notamaga kowena kodabamaga kamupu,
51 E subiu para o barco para estar com eles, e o vento cessou. Ficaram entre si atônitos,
52 mibai ka mu notamaga ka ragiragi kawaya. Iyesu naiya bani buredi gerepupu iyapana tagebu ko matakira ki mibai ki mu naigida eba wainamupu.
52 porque não haviam compreendido o milagre dos pães; antes, o seu coração estava endurecido.
53 Mu waka kawareya ade kaya-tagubu kaiwa da papasi buridere tawana Genesare bautagubu. Mu waka taburubai wadumpu kwimpu,
53 Estando já no outro lado, chegaram a terra, em Genesaré, onde aportaram.
54 manako waka ika kamadamana kwaetagamawa ka iyapana ika idiwa ki Iyesu kiyabui emupu,
54 Saindo eles do barco, logo o povo reconheceu Jesus;
55 manako mu garugaru mena kimpu ubumpu tawa tawa kayatagubu Iyesu bauwena sisiyai iyapana tademawa iwa. Tawana ki ragidai yona ki wainamupu ka mu sigira ragidai mibi gagarai tetampu manako tawa tawa Iyesu bani umawa ki mu e bameya ika bautagamawa.
55 e, percorrendo toda aquela região, traziam em leitos os enfermos, para onde ouviam que ele estava.
56 E tawa tawa bau-wagawa ki ka mu sigira ragidai imatau nakatamawa da mu Iyesu midai geyapamana bo pa mena ki ka mu e midi tatamai mena geyapamana da mu ki pokaiya iyatagamana ki nana. Iyapana gwedewau e geyapamawa ki ka mu iyatagamawa.
56 Onde quer que ele entrasse nas aldeias, cidades ou campos, punham os enfermos nas praças, rogando-lhe que os deixasse tocar ao menos na orla da sua veste; e quantos a tocavam saíam curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.