Marcos 2

IYA YONAI (GDN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mara dai kewowena eweya ka Iyesu ade wirawena natere Kaponiyamu e ebo tawaneya bauwena manako e bauwena sisiyai kawayawena kayawena iyapana ropani kawaya wainamupu e empamana ki nana diriwai bautagubu.
1 Dias depois, quando Jesus retornou a Cafarnaum, a notícia de que ele tinha voltado se espalhou rapidamente.
2 Bautagubu ka tawa rabineya, katamuru ade imatau iyapana posiwena tawa rabineya yamana watai mo pa mena.
2 Em pouco tempo, a casa onde estava hospedado ficou tão cheia que não havia lugar nem do lado de fora da porta. Enquanto ele anunciava a palavra de Deus,
3 ka iyapana apeya apeya mu waretamaga e idai kerarai badabadamawena bisi kayawena ki gagara umampu rabineya kaumpu ki kerorampu ika bautagubu.
3 quatro homens vieram carregando um paralítico numa maca.
4 Mu nuwa-mugu apunu ki wadamana Iyesu bameya yamana ki nana ko tawa rabineya iyapana posiwena ki pokere mu apunu ki mibi gagarai wadumpu tawa tagaiya yampu manako Iyesu tondawa kawareya tawa tagai wadu-mpu bebere apunu ki mibi gagarai taburuba pokaiya kwimpu kaumpu Iyesu rabineya supu.
4 Por causa da multidão, não tinham como levá-lo até Jesus. Então abriram um buraco no teto, acima de onde Jesus estava. Em seguida, baixaram o homem na maca, bem na frente dele.
5 Mu sumamaga kawaya daganani Iyesu bameya ki e empupu ki pokere e sigira apunai ki sibu, wagubu ke; “Gubagani, kau beragi berokoi ki nau empuwani da karako surupakani.”
5 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Filho, seus pecados estão perdoados”.
6 Iyesu yona ki wagubu ka iyapana kawakawai Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai ika idiwa waina-mupu manako mu notamaga wagubu ke;
6 Alguns dos mestres da lei que estavam ali sentados pensaram:
7 “E ka badidi pokere inako wagau? Mamanuga God e mena nu beranuga berokoi ki empiyau surupiyau. Apunu yau ka berawagau Mamanuga God e si giripiyau ade e eya si tepapiyau wainapemei.”
7 “O que ele está dizendo? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
8 Mu inako notapamawa, ko Iyesu mu notamaga ki e garugaru mena empupu manako manutapu, wagubu ke; “Wi karako gwede nana sidiyamu da nau Mamanuga God e si giripakani?
8 Jesus logo percebeu o que eles estavam pensando e perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
9 Nau e bigi surupana suwagubuwani ko wi bera umani nau sidimupu mibai ka wi wainapiyamu da ki ka pa yona da muyai pa mena. Ko nau karako yona ade mosi suwagani manako wi nau matakirani muyai kawaya empumuri.
9 O que é mais fácil dizer ao paralítico: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se, pegue sua maca e ande’?
10 Nau Kunumau Kawapuwani Apunai iyapana beramaga berokoi empana surupana ki kasiyarai wadubuwani kawapuwani ki wi karako nau mibisinimuri.” E inako wagubu, manako wirawena sigira apunai ki sibu, wagubu ke;
10 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico:
11 “Nau suwagani wainapi; Kau kiri uburi gagaragi wadi kawarapi kau tawageya kayanuwagi.”
11 “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
12 Iyesu yona ki wagubu makeya ka apunu ki kipu ubupu iyapana yabu-mugu e gagarai wadubu kawarapupu manako garugaru mena bauwena kayawena. Iyapana ika idiwa matakira ki emupu ka mu notamaga kowena kodabamaga kamupu manako Mamanuga God si tepamupu, tagubu ke; “Nu naiya inako mo eba emipi.”
12 O homem se levantou de um salto, pegou sua maca e saiu andando diante de todos. A multidão ficou admirada e louvava a Deus, exclamando: “Nunca vimos nada igual!”.
13 Iyesu ade wirawena kayawena kaburu Gariri papateya bauwena ka iyapana ropani kawaya e bameya bautagubu manako e ubupu dima-wagawa Mamanuga God e yonai mu tadeyawa kabukabuwa tondawa.
13 Em seguida, Jesus saiu outra vez para a beira do mar e ensinou as multidões que vinham até ele.
14 E tadeyawa kabukabuwa tondawa da kamadubu ade kayawena kaniyawa ka e apunu Aropiya e gubagai si ka Riwai ika empupu. Apunu Riwai e ka tawana ki mu wairamaga denai ‘takesi’ wadawa ki apunai mosi ika ‘takesi’ wateya tondawa. Ko Iyesu apunu Riwai empupu manako sibu, wagubu ke; “Kau karako yabi nau ewaneya uburi.” E inako wagubu manako apunu Riwai kipu ubupu e eweya kayawena.
14 Enquanto caminhava por ali, viu Levi, filho de Alfeu, sentado no lugar onde se coletavam os impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Levi se levantou e o seguiu.
15 Ki eweya ka Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai mete kina apunu Riwai e tawai rabineya kupetagamawa idiwa. Iyapana ‘takesi’ wadamawa ragidai ade beramaga eba bagi ki pokere iyapana mu tagararatampu ragidai ropani kawaya mete kina Iyesu ewakumapamawa iwa manako mu dai e mete ika kupetagamawa idiwa.
15 Mais tarde, na casa de Levi, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e outros pecadores, pois eram muitos os que o seguiam.
16 Parisi Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai iyapana ki Iyesu mete kupe-tagamawa idiwa emitampu ka mu ubumpu Iyesu tadeyau kabukabuwa ragidai tademupu, tagubu ke; “E badidi pokere bera berokoi kwaetagamu ragidai ki mu mete ewapuru kupe-tagamu idiwu?”
16 Quando alguns fariseus, mestres da lei, viram Jesus comer com cobradores de impostos e outros pecadores, perguntaram a seus discípulos: “Por que ele come com cobradores de impostos e pecadores?”.
17 Iyesu mu yonamaga ki wainapupu ka e denai tadebu, wagubu ke; “Sigira ragidai ki mu mena ka muramura apunai bameya kayatagisi, ko midimaga bagi ragidai ki mu ka muramura apunai ki e bameya asusu eba kayatagisi. Nau ka eba iyapana bagi supasupai ki mu nene bausugubuwani ko iyapana berokoi bigibigi ki tadeyana da mu nau bamaneya kebomana ki nana nau bausugubuwani.
17 Ao ouvir isso, Jesus lhes disse: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes. Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
18 Mara mosi ka iyapana siruwa-tamiyawa apunai Diyoni e tadeyau kabukabuwa ragidai ade Parisi ragidai dai mete kina gora pokaiya Mamanuga God nene bani kamadumpu idiwa, manako iyapana dai Iyesu bameya bautagubu e manumupu, tagubu ke; “Apunu Diyoni e tadeyau kabukabuwa ragidai ade Parisi ragidai mu tadeyamu kabukabuwa ragidai mete kina ki mu kuduba ka Mamanuga God nene bani kamadumpu idiwu ko kau tadeyei kabukabuwa ragidai ki mu ka badidi pokere inako eba kwaetagamu?”
18 Certa vez, quando os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando, algumas pessoas vieram a Jesus e perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar como os discípulos de João e os discípulos dos fariseus?”.
19 Iyapana ki inako tagubu ko Iyesu denai waigugu were tadebu, wagubu ke; “Anika waunai kupei ki kawareya ka apunu ewai ade ridi ewai bani eba kupomoto ko pa idiwono bo? Ae, pa mena. Bananatamini kupe ki kawareya baitagisi ki ka mu eba nuwaboya nene idiwono ko anika waunai ki mete kupetogomono idiwono.
19 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo? Não podem jejuar enquanto o noivo está com eles.
20 Ko mara baiyagisi da iyapana ubumoto anika waunai apunai ki yadini dokodoko kayatagisi. Mara ki makeya ka e kowai-yoma nuwaboyatagisi bani kamadini.”
20 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
21 Iyapana nota oragai ade nota waunai ki eba dibipamana ki nana ka Iyesu waigugu were ade tadebu, wagubu ke; “Gwedegwede oragai mo tegereyagisi ki ka wi dabuwa tenai oragai mo wadumuri ki naureya tamuri popopumuri. Ko wi dabuwa tenai waunai mo wadumuri tamuri popopu-muri ki ka dabuwa tenai waunai ki ewa kaporopoto manako gwedegwede oragai ki wi popomupu wateya purupuruyagisi.
21 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano novo encolheria a roupa velha e a rasgaria, deixando um buraco ainda maior.
22 Ade keyakeyai mosi ka yau kena; Awana ‘waeni’ waunai ki wi awana kororai papa kwakwarai waunai pokaiya yamanamupu ki rabineya gwepumuri. Awana kororai ki ka nenanenaitau ki pokere awana ‘waeni’ ebo totoripoto kawayayagisi ki ka kororai ki mete kawayayagisi. Ko wi awana ‘waeni’ waunai ki awana kororai oragai kakokakowena rabineya gwepu-muri ki ka awana ‘waeni’ waunai ki totoripoto kawayayagisi ko awana kororai ki ka kakokakoi ki pokere wateya mena tondono da baurayagisi manako awana ‘waeni’ ki mete baiyagisi kayayagisi.” Iyesu waigugu inako wagubu.
22 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O vinho os arrebentaria, e tanto o vinho como os recipientes se estragariam. Vinho novo precisa de recipientes novos”.
23 Aiyata marai ki makeya ka Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai mete kina tawana mo kayatagubu manako yawatau kokora mo kawareya bau-tagubu. Bautagubu ka Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai gwaba maba mosi ki madai kupemei kena ki asusu toporu-pamawa tepamawa kaiwa.
23 Num sábado, enquanto Jesus caminhava pelos campos de cereal, seus discípulos começaram a colher espigas.
24 Parisi ragidai mu emitampu ka mu bautagubu Iyesu simupu, tagubu ke; “Kau kowa-kowagiyoma buri emitami. Nu aiyata-nuga marai mu inako kwaetagamu ki ka mu nu goranuga ki giripiyamu.”
24 Os fariseus lhe perguntaram: “Por que seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado?”.
25 Mu inako tagubu, ko Iyesu denai tadebu, wagubu ke; “Takari kawaya oragai apunai Dewida badidi kwaewena ki bususui mu oka tampu ki wi iyaba-mupu kataigubu bo pa mena? E kowakowaiyoma mete kina wetei metapu,
25 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
26 manako e Mamanuga God e Tawai rabineya yapu bani buredi ki iyapana Mamanuga God nene puyo ika nakamupu ki dai e tepupu kubabu. Mara ki makeya ka apunu Abayata Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawaimaga tondawa. Oragai apunai Mosisi nu goranuga tapu da bani ki kena ka Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai ki mu mena ku-pomoto ko apunu Dewida e ka bani ki dai tepupu kubabu ade dai e kowakowai-yoma mete tagebu kupamupu.”
26 Ele entrou na casa de Deus, nos dias em que Abiatar era sumo sacerdote, comeu os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer e os deu também a seus companheiros”.
27 Iyesu inako wagubu manako siyareya ka e mu ade tadebu, wagubu ke; “Mamanuga God e ubupu aiyata marai ki iyapana kuduba nu baginuga nene tapu ko eba nu aiyata marai ki si tepapamana ki nana nakanibu.
27 Então Jesus disse: “O sábado foi feito por causa do homem, e não o homem por causa do sábado.
28 Kunumau Kawapu Apunai e ka aiyata marai ki debai. E ka kawaya esida ko aiyata marai ki ka e kobaiya.”
28 Portanto, o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.