Marcos 12

IYA YONAI (GDN) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Iyesu keyakeyai mo tadebu, wagubu ke; “Apunu mosi e gari umapu manako ripa ‘waeni’ ki momai dai tepupu gari ki rabineya upu. Ki eweya ka e ripa madai ki botopamana watai yamanapupu manako iyapana e upi ki kwayubapamana ragidai wata-maga iyarau mo mete wadubu. Wadubu kewowena ka e iyapana dai nene wagubu bautagubu manako gwaiyaba-tapu, wagubu ke; “Wi nau upini yau naigida mena kwayubapiyoi manako maura marai ki makeya ka wi madai dai wi wiga tepiyoi ko dai wi nau nene nakapiyoi. Nau niya ka tawana mo kayasugani umoni da ewa marai mosi ade bausugani.” E inako wagubu manako kayawena.
1 E começou a falar-lhes em parábolas. Um homem plantou uma vinha, cercou-a com uma sebe, cavou nela um lagar, edificou uma torre, arrendou-a a vinhateiros e ausentou-se daquela terra.
2 Maura marai bauwena ka e ubupu e bigabigai apunai mosi ripa madai ki dai tepana ki nana upi kwayubapamawa ragidai ki mu bamamugu tonopupu kayawena.
2 A seu tempo enviou aos vinhateiros um servo, para receber deles uma parte do produto da vinha.
3 Ko e ika bauwena ka mu e ripa madai ki eba kwemupu ko mu e wadumupu pa gudapamawa da tono-mupu ida kasikasi wirawena kayawena.
3 Ora, eles prenderam-no, feriram-no e reenviaram-no de mãos vazias.
4 Ki eweya ka upi ki apunai e bigabigai apunai ade mosi tonopupu manako e kayawena umawa da buri bauwena ka upi ki kwayubapamawa ragidai e mete wadumupu e debai minimupu sukwana ade midimama berai e bameya kwaetagubu manako e mete pa ida kasikasi tonomupu kayawena.
4 Enviou-lhes de novo outro servo; também este feriram na cabeça e o cobriram de afrontas.
5 Ki eweya ka upi apunai ki e bigabigai ade mosi tonopupu ko e umawa da buri bauwena ka upi ki kwayubapamawa ragidai e wadumupu minimupu poyo. Upi apunai ki e bigabigaiyoma ragidai ropani kawaya inako eyaka eyaka tonotamiyawa kayatagamawa ko mu iwa da buri bautagamawa ka upi ki kwayuba-pamawa ragidai iyapana ki kuduba giritamawa pasutamawa. Dai mu taunimawa popo ade dai mu pa bidara tagemawa ida kasikasi tonotamawa kayatagamawa.
5 O senhor enviou-lhes ainda um terceiro, mas o mataram. E enviou outros mais, dos quais feriram uns e mataram outros.
6 Mu inako kwaetagamawa yamawa da siyareya ka upi apunai ki e bigabiga-iyoma kuduba inako tonotapu kewo-wena. E eya gubagai nuwaiya po apunai ki e mena ika e bameya tondawa. E notai wagubu ke; ‘Nau niya gubagani tonopani ki ka mu e naigida mena wiwirapomoto wainapakani.’ E inako wainapupu manako e eya gubagai ki tonopupu kayawena.
6 Restava-lhe ainda seu filho único, a quem muito amava. Enviou-o também por último a ir ter com eles, dizendo: Terão respeito a meu filho!...
7 E gubagai kayawena umawa da mu bamamugu bauwagana kwaewagawa ka upi kwayubapamawa ragidai ki mu mubo mena tagubu ke; ‘Waira yau ewa wadana apunai bauwena yau kena ki pokere karako miniyamu poyo da e gwedegwedei yau kuduba ka aita nu tepamu.’
7 Os vinhateiros, porém, disseram uns aos outros: Este é o herdeiro! Vinde, matemo-lo e será nossa a herança!
8 Mu inako tagubu manako kaimpu apunu ki e gubagai ki deni mena minimupu poyo manako gari tagaiya kwenumupu.”
8 Agarrando-o, mataram-no e lançaram-no fora da vinha.
9 Iyesu keyakeyai ki wagubu manako manutapu, wagubu ke; “Waira ki apunai e gubagai powena ki bimbinai ka e badidi kwaeyagisi? Nau suwagani wainapumuri; E baiyagisi manako upi kwayubapamawa siyasiya ragidai ki tetamini namutamini manako mu upimaga ka e kowaiyoma kudubai dai tageni.
9 Que fará, pois, o senhor da vinha? Virá e exterminará os vinhateiros e dará a vinha a outro.
10 Mamanuga God e okai tampu ki wi iyabamupu bo pa mena? Oka ki wagubu ke;
10 Nunca lestes estas palavras da Escritura: A pedra que os construtores rejeitaram veio a tornar-se pedra angular.
11 Nu Kaiwawonuga ki kwaewena ka bagi kawaya.’”
11 Isto é obra do Senhor, e ela é admirável aos nossos olhos {Sal 117,22s}?
12 Diyu ragidai kawakawaimuguma wainamupu da Iyesu waigugu wagubu ki ka e mu nene wagubu ki pokere mu e wadamana ki nana mete wainamupu. Ko mu iyapana ropani kawaya ika idiwa mu kudumugu mete wainapamawa ki pokere mu e kamadumpu kayatagubu.
12 Procuravam prendê-lo, mas temiam o povo; porque tinham entendido que a respeito deles dissera esta parábola. E deixando-o, retiraram-se.
13 Ki eweya ka kawakawai ragidai ki ubumpu Parisi ragidai dai ade apunu Erodi e kowaiyoma dai mete kina Iyesu beraberapamana manupamana da e yona mo paerepana manako mu ki pokaiya e wadamana ki nana e bameya tonomupu.
13 Enviaram-lhe alguns fariseus e herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 Mu e bameya bautagubu manako dayaya yonai inako tagubu ke; “Nidiyei kabukabuwa apunai, nu katainugu da kau iyapana eba beratamiyei ko kau yona mibai mena nuwegei. Iyapana kawakawai kau bamageya bautagamu ki kau bera yonai mo eba nuwegei mu beratamiyei. Ade iyapana pakasi ragidai kau bamageya bautagamu ki kau mu mete eba beratamiyei yona kudubai mosi nuwegei. Pa mena. Kau maramara yona eyaka mena Mamanuga God e yonai mibai ki mena kawareya kawareya nuwegei. Ki pokere nu karako kau nidimei ki kau wainapi; Nu tawana Roumi ragidai mu kawaimaga Sita e bameya nu wairanuga denai takesi tamamu ki kau wainapiyei baganai bo eba baganai?
14 Aproximaram-se dele e disseram-lhe: Mestre, sabemos que és sincero e que não lisonjeias a ninguém; porque não olhas para as aparências dos homens, mas ensinas o caminho de Deus segundo a verdade. É permitido que se pague o imposto a César ou não? Devemos ou não pagá-lo?
15 Nu takesi ki tamamu bo eba tamamu?”
15 Conhecendo-lhes a hipocrisia, respondeu-lhes Jesus: Por que me quereis armar um laço? Mostrai-me um denário.
16 Mu kayatagubu bowa madai mo wadumpu bautagubu kwemupu manako e bowa madai ki empupu tadebu, wagubu ke; “Yau ka nima keyai bowa madai yau naureya tondau? Nima si bowa madai yau naureya okapupu?”
16 Apresentaram-lho. E ele perguntou-lhes: De quem é esta imagem e a inscrição? De César, responderam-lhe.
17 Mu inako tagubu, manako Iyesu denai tadebu, wagubu ke; “Baganai, apunu kawai Sita nene ki wi e ebo kwemuri ade Mamanuga God nene ki wi e ebo kwemuri.” Iyesu yona ki wagubu ka iyapana ki mu notamaga kowena denai siyamana babatagubu.
17 Jesus então lhes replicou. Dai, pois, a César o que é de César e a Deus o que é de Deus. E admiravam-se dele.
18 Ki makeya ka Sadusi ragidai dai Iyesu manupamana ki nana e bameya bautagubu. (Sadusi ragidai mu iyapana inako tadeyamu, tagamu ke; “Nu popoigamu ki ka nu ewa eba iyaigamu kimamu ubumamu.”)
18 Ora, vieram ter com ele os saduceus, que afirmam não haver ressurreição, e perguntaram-lhe:
19 Sadusi ragidai ki Iyesu bameya bautagubu manako e simupu, tagubu ke; “Nidiyei Kabukabuwa Apunai, oragai apunai Mosisi nu goranuga inako tapu, wagubu ke; ‘Apunu mosi e wainai munu eba wenapoto ko e nobomoi poyagisi ki ka apunu ki e yowai koboro ki uworoto manako munu e wenapoto ki aita popai apunai ki e watai yadini.
19 Mestre, Moisés prescreveu-nos: Se morrer o irmão de alguém, e deixar mulher sem filhos, seu irmão despo-se a viúva e suscite posteridade a seu irmão.
20 Karako tawana mosi ka iyapana ida daikere kewowena daikere apeya (7) ika idiwa manako mu tatamaga ridi mo uwapu. E ridi mo uwapu ko e munu eba wenapupu manako apunu ki powena.
20 Ora, havia sete irmãos; o primeiro casou e morreu sem deixar descendência.
21 E powena ki pokere e yowai koboro ki uwapu ko e mete powena ko munu mo eba wenawena. Munu eba wenawena ki pokere e yowai ade mosi ubupu koboro ki ade uwapu manako e mete powena ko munu mo eba wenawena.
21 Então o segundo desposou a viúva, e morreu sem deixar posteridade. Do mesmo modo o terceiro.
22 Mu inako kwaetagamawa yamawa da iyapana ida daikere kewowena daikere apeya (7) koboro ki uwamupu ki mu kuduba popotagubu gawarara ko munu mo eba wenawena. Ko siyareya ka ridi ki e eya mete powena.
22 E assim tomaram-na os sete, e não deixaram filhos. Por último, morreu também a mulher.
23 Kau karako nuwagi da nu wainapamu; Mara kwauneya ka iyapana popotagubu ragidai ade iyatagisi kimoto ubumoto makeya ki ka ridi ki nima wainai? Mibai ka e iyapana ida daikere kewowena daikere apeya (7) ki tauwapu.”
23 Na ressurreição, a quem destes pertencerá a mulher? Pois os sete a tiveram por mulher.
24 Mu inako tagubu, ko Iyesu denai Sadusi ragidai ki tadebu, wagubu ke, “Wi kawaya daganani paerepiyamu. Wi Mamanuga God e yonai eba kataigau ade e kasiyarai mete eba kataigau.
24 Jesus respondeu-lhes: Errais, não compreendendo as Escrituras nem o poder de Deus.
25 Iyapana popotagubu ragidai ade kimoto ubumoto makeya ki ka mu eba anikatagisi. Mu ka aneya kunumau idiwu ki maba inako idiwono.
25 Na ressurreição dos mortos, os homens não tomarão mulheres, nem as mulheres, maridos, mas serão como os anjos nos céus.
26 Ko iyapana popotagubu ragidai ewa ade iyatagamana kimana ubumana ki yonai ka oragai apunai Mosisi oka tapu kewowena ko e yonai ki mibai wi bani eba wainapiyamu bo? Mara mosi ka oragai apunai Mosisi kayawena kaniyawa da e ripa mo beuwena empupu manako e Mamanuga God e bonanai inako wainapupu, wagubu ke; ‘Apunu Eburamu e Mamai God ka nau. Apunu Aisiki e Mamai God ka nau. Apunu Diyaikapu e Mamai God ka nau.’
26 Mas quanto à ressurreição dos mortos, não lestes no livro de Moisés como Deus lhe falou da sarça, dizendo: Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Êx 3, 6}?
27 Oragai apunai Mosisi Mamanuga God e bonanai inako wainapupu ki mibai nau karako wi nidiyani wainapumuri; Oragai ragidai Eburamu yo Aisiki yo Diyaikapu ki mu ka orageya mena popotagubu gawarara ko mu keyai-muguma iyaiya idiwu ki pokere Mamanuga God wagubu ke; ‘Mu Mamamaga God ka nau.’ Ko wi waina-piyamu da iyapana popotagisi ki mu ewa eba iyatagisi kimoto ubumoto ki pokere wi kawaya daganani paere-piyamu.” Iyesu inako tadebu.
27 Ele não é Deus de mortos, senão de vivos. Portanto, estais muito errados.
28 Mamanuga God e gorai ki kataiya apunai mosi ika uburawa mu waina-tamiyawa ki Iyesu yona denai bagi kawaya Sadusi ragidai tadeyawa ki wainapupu manako e kanibu Iyesu bameya bauwena e sibu, wagubu ke; “Mamanuga God e gorai ropani kawaya nakapupu ki paunamugu gora bani ka kawaya esida?”
28 Achegou-se dele um dos escribas que os ouvira discutir e, vendo que lhes respondera bem, indagou dele: Qual é o primeiro de todos os mandamentos?
29 E inako wagubu manako Iyesu denai e sibu, wagubu ke; “Gora kawai ka yau kena; ‘Tawana Isiraero ragidai, wi wainapumuri; Mamanuga God e eya mena ka Kaiwawo.
29 Jesus respondeu-lhe: O primeiro de todos os mandamentos é este: Ouve, Israel, o Senhor nosso Deus é o único Senhor;
30 Ade wi nuwaga notaga, wi mibiga kuduba ade wi kasiyaraga kuduba ki pokaiya ka wi maramara wi Mamaga God e mena nota kwarikwarisipiyoi idiwoi.’
30 amarás ao Senhor teu Deus de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todo o teu espírito e de todas as tuas forças.
31 Gora kawai mosi ka yau kena; ‘Kau kiya nene wainapiyei ki maba kau kowagiyoma mu nene mete wainapiyowa.’ Gora apeya yau mena ka kawakawaya.”
31 Eis aqui o segundo: Amarás o teu próximo como a ti mesmo. Outro mandamento maior do que estes não existe.
32 Iyesu inako wagubu manako apunu ki ubupu denai wagubu ke; “Sidiyei Kabukabuwa Apunai, kau yona mibai kawaya nuwegei. Mamanuga God e eya mena ka Kaiwawo. Tawana tawana kuduba, madega kauwagau madega posiwagau ka kaiwawo mo e maba pa mena.
32 Disse-lhe o escriba: Perfeitamente, Mestre, disseste bem que Deus é um só e que não há outro além dele.
33 Nu nuwanuga notanuga ade nu kasiyaranuga kuduba ki pokaiya Mamanuga God kawaya daganani nota kwarikwarisipomu ade nu kowanuguma mu nene mete notatamomu idiwomu ki ka gora kawakawaya esida. Nu papa pasumei puyo Mamanuga God kweyemei bo denai gwede mo inako kwaigemei ki kuduba ka erida.”
33 E amá-lo de todo o coração, de todo o pensamento, de toda a alma e de todas as forças, e amar o próximo como a si mesmo, excede a todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Apunu ki yona supasupai kawaya inako wagubu ki pokere Iyesu denai e sibu, wagubu ke; “Kau yona mibai nuwagibi. Nau wainapakani da kau waunitau Mamanuga God sumapi e umunui wadi manako e gari rabineya e kasiyarai pokaiya uburi.”
34 Vendo Jesus que ele falara sabiamente, disse-lhe: Não estás longe do Reino de Deus. E já ninguém ousava fazer-lhe perguntas.
35 Iyesu Mamanuga God e Tawai ki rabineya iyapana tadeyawa kabu-kabuwa tondawa ka e mu manutapu, wagubu ke; “Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai ka badidi pokere tagamu da ‘Nu Iya Negeyana Apunai Keriso e ka oragai apunai Dewida e momai?’
35 Continuava Jesus a ensinar no templo e propôs esta questão: Como dizem os escribas que Cristo é o filho de Davi?
36 Nau suwagani wainapumuri; Takari kawaya ka Mamanuga God e Keyai Tanai Bagi Kawaya oragai apunai Dewida kabuwapupu manako e ubupu oka yau tapu, wagubu ke;
36 Pois o mesmo Davi diz, inspirado pelo Espírito Santo: Disse o Senhor a meu Senhor: senta-te à minha direita, até que eu ponha os teus inimigos sob os teus pés {Sal 109,1}.
37 Oragai apunai Dewida ubupu Keriso e eya Kaiwawoi sibu, ko ade badidi maba ka e eya Kaiwawoi sibu Keriso ki ade apunu Dewida e eya momai?”
37 Ora, se o próprio Davi o chama Senhor, como então é ele seu filho? E a grande multidão ouvia-o com satisfação.
38 Ko Iyesu ubupu iyapana ade tadeyawa kabukabuwa, wagawa ke; “Yabu yabu idiwoi kwaenda Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai baitagisi wi kerapugau yadini. Iyapana mu emitamana ki nana ka mu monagamaga rorowa kawakawaya inako umamu imatau kaiwu kebomu da iyapana ropani kawaya ika idiwu ki mu emitamana wiwiratamana ki nana.
38 Ele lhes dizia em sua doutrina: Guardai-vos dos escribas que gostam de andar com roupas compridas, de ser cumprimentados nas praças públicas
39 Guriguri tawai rabineya ka mu kawai gisipiyamu kawakawai ragidai mu watamaga bagi kawaya ki kawareya idiwu. Ade poraga kawareya ka iyapana mu emitamana simaga tepapamana ki nana ka mu iyapana yabaramugu kebari bagi kawaya kawareya idiwu.
39 e de sentar-se nas primeiras cadeiras nas sinagogas e nos primeiros lugares nos banquetes.
40 Ridi koboro mu gwedegwedemaga ade mu tawamaga kuduba ki mu asusu tepiyamu ko mu beramaga ka badidi maba ki iyapana eba kataigamana ki nana ka mu ubumu iyapana yabaramugu guriguri rowarowa kawaya tagamu. Mu inako kwaetagamu ki pokere mu aita ewa denai bita banana-pomoto ki bitai ka kawaya esida.”
40 Eles devoram os bens das viúvas e dão aparência de longas orações. Estes terão um juízo mais rigoroso.
41 Iyesu kanibu Mamanuga God e Tawai rabineya iyapana bowa madai Mamanuga God nene puyo tamawa watai ki madaneya tondubu manako iyapana ika bautagamawa bowa madai dai puyo nakapamawa ki mu emitami-yawa. Gwedegwedemaga ropani kawaya ragidai bautagamawa bowa madai kawaya daganani nunumawa,
41 Jesus sentou-se defronte do cofre de esmola e observava como o povo deitava dinheiro nele; muitos ricos depositavam grandes quantias.
42 ko ridi koboro mosi e gwedegwedei pa mena ki bauwena bowa madai waibora apeya ki mena ika nunupu.
42 Chegando uma pobre viúva, lançou duas pequenas moedas, no valor de apenas um quadrante.
43 Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai mu nene wagubu bautagubu, manako tadebu, wagubu ke; “Nau yonani yau nidiyani wainapumuri; Iyapana kuduba bowa madai ika nunumawa mu ka puyo maraitau nakapamawa ko ridi koboro ki e mena ka puyo kawaya daganani tapu.
43 E ele chamou os seus discípulos e disse-lhes: Em verdade vos digo: esta pobre viúva deitou mais do que todos os que lançaram no cofre,
44 Gwedegwede ropani kawaya ragidai ki mu ka tagamaga mesi mete nakamupu ko ridi koboro ki e gwedegwedei ka pa mena ko waibora marai munta e bameya tondawa ki kuduba e Mamanuga God nene tapu.” Iyesu inako wagubu.
44 porque todos deitaram do que tinham em abundância; esta, porém, pôs, da sua indigência, tudo o que tinha para o seu sustento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.