Marcos 11
IYA YONAI (GDN) vs NTLH
1 Mu kebomawa da natere Diyerusaremu bautagamana kwaetagamawa ka mu ripa ‘oripi’ wenatagubu kweyai ki yamupu manako natere marai munta mo si ka Betani bautagubu kamadumpu kayatagubu da natere mo si ka Bepage bautagubu.
1 Quando Jesus e os discípulos estavam chegando a Jerusalém, foram até o monte das Oliveiras, que fica perto dos povoados de Betfagé e Betânia. Então Jesus enviou dois discípulos na frente,
2 Ika bautagubu ka Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai apeya tadebu, wagubu ke; “Wi yabiriwagi natere buri yabaranugu ki kaiwagi manako papa ‘donki’ mosi taburuba pokaiya yawata uwareya kwimupu uburau ki ika empumuri, ko papa ‘donki’ ki kawareya ka iyapana mo naiya eba kayawena. Wi papa ‘donki’ ki e taburubai rikapumuri manako bananapumuri kebomuri.
2 com a seguinte ordem:
3 Ko iyapana mo wi eminiyoto, yagisi ke; ‘Wi gwede nana inako kwaiwagamu?’, e inako yagisi ki ka wi denai e simuri, iwagi ke; ‘Nu Kaiwawonuga papa ‘donki’ yau nene wagubu ko e garugaru mena ade tonopoto wirayagisi baiyagisi.”
3 Se alguém perguntar por que vocês estão fazendo isso, digam que o Mestre precisa dele, mas o devolverá logo.
4 Iyesu inako wagubu manako e tadeyau kabukabuwa ragidai apeya ki kayatagubu papa ‘donki’ buri yawata uwareya tawa katamuruiya kwimupu ki emupu manako mu kaimpu papa ki rikapamupu.
4 Eles foram e acharam o jumentinho na rua, amarrado perto da porta de uma casa. Quando estavam desamarrando o animal,
5 Rikapamawa ka iyapana ika idiwa ragidai mu emitampu manako manutampu, tagubu ke; “Wi gwede nana asusu baigubu papa ‘donki’ munai yau e taburubai rikapiyamu?”
5 algumas pessoas que estavam ali perguntaram: — O que é que vocês estão fazendo? Por que estão desamarrando o jumentinho?
6 Iyapana ki inako tagubu ko Iyesu tadeyau kabukabuwa ragidai ki Iyesu badidi tadebu ki mu makeya makeya iyapana tademupu manako iyapana ki denai tagubu ke; “Baganai, papa ‘donki’ ki wadumuri kaiwagi.”
6 Eles responderam como Jesus havia mandado, e então aquelas pessoas deixaram que os dois discípulos levassem o animal.
7 Mu papa ‘donki’ ki wadumpu bautagubu manako mu muga midimaga tatamai rikatampu tempu papa ki tagaiya nakamupu manako Iyesu yapu papa donki ki kawareya tondubu kayawena.
7 Eles levaram o jumentinho a Jesus e puseram as suas capas sobre o animal. Em seguida, Jesus o montou.
8 Tondubu kayawena kaniyawa ka iyapana ropani kawaya mu mete kina mu midimaga tatamai rikatamawa yawatau nakapamawa ade dai ka ripa kwarai meyamawa nakapamawa da Iyesu bauwagana ki kawareya kaya-wagana ki nana.
8 Muitas pessoas estenderam as suas capas no caminho, e outras espalharam no caminho ramos que tinham cortado nos campos.
9 Iyapana dai yabiri-tagubu ade dai ewatagubu inako kaya-tagubu yamawa manako ewapuru mena Iyesu paraupamawa ade Mamanuga God e si tepapamawa, tagamawa ke;
9 Tanto os que iam na frente como os que vinham atrás começaram a gritar: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!
10 E kau wadiniyoto bagi. Kau ka nu ripakwarakwaranuga Dewida kaiwawowena e watai wadana nu kwayubaniyana tondana ki nana baunugibi. Mamanuga God usi kunumau tondau e si nu karako tepapemei.”
10 Que Deus abençoe o Reino de Davi, o nosso pai, o Reino que está vindo! Hosana a Deus nas alturas do céu!
11 Iyesu natere Diyerusaremu bau-wena ka e Mamanuga God e Tawai rabineya kanibu gwedegwede kuduba empiyawa wiwirapiyawa ko kemora-wagana kwaewagawa ki pokere e tadeyau kabukabuwa ragidai ida esida kewowena kerapu apeya mete wira-tagubu kayatagubu natere Betani bautagubu.
11 Jesus entrou em Jerusalém, foi até o Templo e olhou tudo em redor. Mas, como já era tarde, foi para o povoado de Betânia com os doze discípulos.
12 Mu ika ukwampu nawaru puru-wena manako natere Betani kamada-mana kwaetagamawa ka Iyesu wetei mebu.
12 No dia seguinte, quando eles estavam voltando de Betânia, Jesus teve fome.
13 E wetei meyawa ka e yabu tapu manako ripa damaya kwarai buri empupu ki pokere e madai dai kupana wainapupu kayawena. Ko ki ka eba damaya madai kirau ki marai ki pokere e buri bauwena ka e damaya madai mo eba empupu.
13 Viu de longe uma figueira cheia de folhas e foi até lá para ver se havia figos. Quando chegou perto, encontrou somente folhas porque não era tempo de figos.
14 E kwarai mena empupu ki pokere e ripa damaya ki sibu, wagubu ke; “Kau mibigi ewa eba kiroto. Iyapana mo kau mibigi eba kupoto.” Iyesu yona ki wagubu ki ka e tadeyau kabukabuwa ragidai mu kuduba wainamupu.
14 Então disse à figueira: E os seus discípulos ouviram isso.
15 Mu natere Diyerusaremu ade bautagubu ka Iyesu kanibu Mamanuga God e Tawai rabineya kayawena manako iyapana ika deni deni nida kasiwaratagamawa idiwa ki emitapu manako nakaritapu siwakeketapu. Bowa madai deni deni nida kasiwara-tagamawa idiwa ragidai ki mu watara-maga ki e koritapupu isiyapupu ade midiwari bowa madai nene nida-tagamawa ragidai ki mu kebarimaga ki e mete tepupu isiyapupu.
15 Quando Jesus e os discípulos chegaram a Jerusalém, ele entrou no pátio do Templo e começou a expulsar todos os que compravam e vendiam naquele lugar. Derrubou as mesas dos que trocavam dinheiro e as cadeiras dos que vendiam pombas.
16 Iyapana gwedegwede marai kawai tepamana Mamanuga God e Tawai rabineya kebomana kwaetagamawa ki ka e mu yawatamaga bodapupu,
16 E não deixava ninguém atravessar o pátio do Templo carregando coisas.
17 manako iyapana kabuwatapu tadebu, wagubu ke; “Mamanuga God e okai wagau; ‘Nau Tawani ki ka guriguri tawai ki rabineya iyapana tawana tawana kuduba, madega kauwagau madega posiwagau ki baitagisi nau bamaneya guriguritogomono idiwono.’ Ko wi ka yona ki eba waina-piyamu. Wi ka kuwa ragidai yewe maramara weki gwaiya kuwaiwagamu idiwu.” Iyesu inako wagubu.
17 E ele ensinava a todos assim:
18 Iyapana kawakawai, Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai ade Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai mete kina Iyesu kwaewena sisiyai ki wainamupu ka mu e minimana po yanuwei teyamawa. Ko iyapana ropani kawaya Iyesu eweya kayatagubu e yonai kasiyarai kawaya ki waina-pamawa e si tepapamawa iwa ki pokere kawakawai ragidai ki e kudeya mete wainapamawa.
18 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei ouviram isso e começaram a procurar um jeito de matar Jesus. Mas tinham medo dele porque o povo admirava os seus ensinamentos.
19 Kemora nene ka Iyesu e kowakowaiyoma mete kina natere Diyerusaremu kamadumpu kayatagubu.
19 De tardinha, Jesus e os discípulos saíram da cidade.
20 Mu ukwampu nawaru puruwena ka mu didiburu kayatagubu kebomawa da ripa damaya ki bameya bautagubu manako ripa ki kwarai, ragai ade witai kuduba suratagubu emupu.
20 No dia seguinte, de manhã cedo, Jesus e os discípulos passaram perto da figueira e viram que ela estava seca desde a raiz.
21 Mara yomi ka Iyesu ripa ki sibu ki apunu Pita wainapupu ki pokere e wagubu ke; “Sidiyei Kabukabuwa Apunai, kau ripa burida emani. Kau yomi ripa ki sibi ko karako ka surawena.”
21 Então Pedro lembrou do que havia acontecido e disse a Jesus: — Olhe, Mestre! A figueira que o senhor amaldiçoou ficou seca.
22 Apunu Pita inako wagubu ko Iyesu denai wagubu ke; “Nau mibai nidiyani wainapumuri; Wi notaga eyaka mena Mamanuga God sumapumuri,
22 Jesus respondeu:
23 ki ka wi kweya buri simuri, iwagi ke; ‘Kau kiri uburi egi kayanuwagi’, ki ka kweya ki kiroto uburoto egi kayayagisi. Ko wi notaga apeya apeya notapiyoi were simuri ki ka e eba kiroto uburoto kayayagisi. Wi notaga eyaka mena iwagi ke; ‘Nau karako suwagubuwani ki wenayagisi’, wi notaga inako yagisi ki ka wi iwagubu ki wana wenayagisi.
23 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês poderão dizer a este monte: “Levante-se e jogue-se no mar.” Se não duvidarem no seu coração, mas crerem que vai acontecer o que disseram, então isso será feito.
24 Ki pokere, nau karako yona mo ade suwagani wainapumuri; Wi Mamanuga God bameya guriguri pokaiya gwede mo nene geneiwagi ki ka wi notaga eyaka mena inako notapu-muri, iwagi ke; ‘Nau karako suwagu-buwani ki wenayagisi.’ Wi inako sumaiwagi ki ka wi iwagubu ki wana e negeni.
24 Por isso eu afirmo a vocês: quando vocês orarem e pedirem alguma coisa, creiam que já a receberam, e assim tudo lhes será dado.
25 Ade yona yau mete wainapu-muri; Iyapana bera berokoi mo wi bamagau kwaewena manako wi rabinaga berokowena ki ka wi naiya berokoi ki wi notagau deni mena surupumuri notagogapumuri manako ewa ubumuri guriguriwagi. Wi inako kwaiwagi ki ka Mamanuga God kunumau tondau wi wiga bigiga ki mete empoto deni mena surupoto.
25 E, quando estiverem orando, perdoem os que os ofenderam, para que o Pai de vocês, que está no céu, perdoe as ofensas de vocês.
26 Ko iyapana mo bera berokoi wi bamagau kwaewena manako wi berokoi ki wi notagau eba surupumuri notagogapumuri ki ka Mamanuga God kunumau tondau wi wiga bigiga ki mete eba notagogapoto.”
26 [Se não perdoarem os outros, o Pai de vocês, que está no céu, também não perdoará as ofensas de vocês.]
27 Mu natere Diyerusaremu ade bautagubu ka Iyesu Mamanuga God e Tawai rabineya ade kayawena manako iyapana kawakawai, Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai, Mama-nuga God e gorai kataimugu ragidai, ade iyapana kawakawai dai mete kina ki e bameya bautagubu,
27 Depois voltaram para Jerusalém. Quando Jesus estava andando pelo pátio do Templo, chegaram perto dele os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes dos judeus que estavam ali
28 manako manumupu, tagubu ke; “Kau nima kasiyara negebu were kwaenugei? Kasiyara ki nima negebu?” Mu inako tagubu.
28 e perguntaram: — Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu autoridade para fazer isso?
29 Ko Iyesu denai mu tadebu, wagubu ke; “Yabiri nau wi manuniyani denai sidimuri were ewa ka nau nima kasiyara tegebu ki sisiyai wi nidiyani.
29 Jesus respondeu:
30 Nau yonani ka yau kena; Apunu Diyoni iyapana siruwatamana ki nana bauwena ki ka e Mamanuga God wagubu ki pokere kwaewagawa bo iyapana kaina mo wagubu were kwae-wagawa? Wi ki iwagi da nau wainapani.”
30 Respondam: quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas?
31 Kawakawai ragidai e manui ki wainamupu ka mu mubo mubo deni deni manu kasiwaratagubu, tagubu ke; “Nu denai iwagamu da; ‘Apunu Diyoni, e ka Mamanuga God wagubu umuneya kwaewagawa’, nu inako iwagamu ki ka apunu ki denai inako nidiyoto, yagisi ke; ‘Baganai, ko wi badidi pokere apunu Diyoni e yonai eba sumamupu?’
31 Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
32 Ko nu iwagamu da; ‘Apunu Diyoni, e ka iyapana kaina mo wagubu umuneya kwaewagawa’, nu inako iwagamu ki ka nu iyapananuguma pakasi ragidai badidi tagisi?” (Mu iyapana kudumugu mete wainapamawa mibai ka pakasi ragidai kuduba wainamupu da apunu Diyoni e ka Mamanuga God e wagubu umuneya bauwena ade e ka Mamanuga God e bonanai wainapiyawa wagawa ki apunai mosi.)
32 Mas, se dissermos que foram pessoas, ai de nós! Eles estavam com medo do povo, pois todos achavam que, de fato, João era
33 Kawakawai ragidai kudu mete wainapamawa ki pokere mu denai Iyesu simupu, tagubu ke; “Nima apunu Diyoni tonopupu ki nu eba katainugu.” Iyesu yona ki wainapupu ka e denai tadebu, wagubu ke; “Baganai, wi nau eba sidimupu ki pokere nima kasiyara tegebu ki sisiyai nau wi mete eba nidiyani.” Iyesu denai inako wagubu.
33 Por isso responderam: — Não sabemos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.