Lucas 7
IYA YONAI (GDN) vs NVT
1 Iyesu dimawagawa tondawa da kamadubu manako kipu ubupu kayawena umawa da natere Kaponiyamu bauwena.
1 Quando Jesus terminou de dizer tudo isso à multidão, entrou em Cafarnaum.
2 Natere Kaponiyamu rabineya ka apunu kawai mosi tawana Roumi were bauwena ika tondawa. Piyara ragidai mu kawaimaga ka eyo. Apunu ki e bigabigai nuwaiya po apunai mosi sigirawena powagana kwaewagawa.
2 Naquela ocasião, um escravo muito estimado de um oficial romano estava enfermo, à beira da morte.
3 Piyara apunai ki Iyesu sisiyai wainapupu ki pokere e ubupu Diyu ragidai mu kawakawaimuguma dai bibi tonotapu da mu Iyesu siyamana bauwagana manako uburana sigira apunai ki iyapana ki nana.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, mandou alguns líderes judeus lhe pedirem que fosse curar seu escravo.
4 Mu kayatagubu Iyesu bameya bautagubu manako mu nuwamaga notamaga eyaka mena e simupu, tagubu ke; “Nu tononibu apunai ka apunu bagi kawaya ki pokere kau nu mete kaigamu manako e bigabigai apunai sigirawena ki kau iyapi.
4 Os líderes suplicaram insistentemente que Jesus socorresse o homem, dizendo: “Ele merece sua ajuda,
5 Piyara apunai ki nu Diyu ragidai nu nene ebotau wainapiyau ade nu gurigurinuga tawai ki e nu nene mete wadubu.”
5 pois ama o povo judeu e até nos construiu uma sinagoga”.
6 Mu Iyesu inako simupu manako bananamupu mete kayatagubu.
6 Jesus foi com eles, mas, antes de chegarem à casa, o oficial mandou alguns amigos para dizer: “Senhor, não se incomode em vir à minha casa, pois não sou digno de tamanha honra.
7 ade nau e bameya surana ki mete eba baganai. Ko wi simuri da e wateya mena ika uburoto yagisi ki ka nau bigabigani apunai iyayagisi.
7 Não sou digno sequer de ir ao seu encontro. Basta uma ordem sua, e meu servo será curado.
8 Nau mete kina ka iyapana kawakawai dai mu kobamugu. Mu gwede mo tagisi ki nau makeya makeya kwaesugani. Ade iyapana dai nau kobaneya. Nau mu kayatagamana suwagani ki mu kaya-tagisi ade mu kebomana suwagani ki mu kebomoto. Ade nau bigabigani apunai nau bigani mo kwaewagana siyani ki ka e nau bigani ki kwaeyagisi. Ko ki maba wi karako Iyesu simuri da e yona mena yagisi manako e umuneya ka nau bigabigani apunai iyayagisi.” Piyara apunai ki yona inako tonopupu manako iyapana kayatagubu Iyesu bameya bautagubu yona ki makeya makeya e simupu.
8 Sei disso porque estou sob a autoridade de meus superiores e tenho autoridade sobre meus soldados. Só preciso dizer ‘Vão’, e eles vão, ou ‘Venham’, e eles vêm. E, se digo a meus escravos: ‘Façam isto’, eles fazem”.
9 Iyesu yona ki wainapupu ka e notai wagubu ke; “Akae, apunu ki e sumai ka kawaya.” E inako notapupu manako wirawena iyapana ropani kawaya e eweya umunamawa ki tadebu, wagubu ke; “Nau suwagani wainapumuri; Tawana Isiraero ragidai wi paunagau ka nau iyapana yau e sumai maba mo eba bananapuwani.”
9 Quando Jesus ouviu isso, ficou admirado. Voltou-se para a multidão que o seguia e disse: “Eu lhes digo a verdade: jamais vi fé como esta em Israel!”.
10 Bibi ragidai ki wiratagubu kaya-tagubu piyara apunai e tawaiya ade bautagubu ki ka mu sigira apunai ki iyawena ika tondawa emupu.
10 E, quando os amigos do oficial voltaram para a casa dele, encontraram o escravo em perfeita saúde.
11 Eba rowarowa ki eweya ka Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai ade iyapana ropani kawaya mete kina e bananamupu natere Naini kayatagubu.
11 Logo depois, Jesus foi com seus discípulos à cidade de Naim, e uma grande multidão o seguiu.
12 Natere Naini kikireya gari umampu teta nakampu ki bameya bautagamawa ka mu natere ki ragidai yaraga mosi powena keroramupu gari tagaiya ononopamana ki nana ika kebomawa emitampu. Powena apunai ki e inai ka koboro, e gubagai eyaka mena ki po-wena. Ko tawa ki ragidai ropani kawaya ridi ki mete bautagubu kebomawa.
12 Quando ele se aproximou da porta da cidade, estava saindo o enterro do único filho de uma viúva, e uma grande multidão da cidade a acompanhava.
13 Nu Kaiwawonuga koboro ki empupu ki ka e nuwaboyai kawaya daganani wainapupu manako sibu, wagubu ke: “Kau yadi eba kirowa.”
13 Quando o Senhor a viu, sentiu profunda compaixão por ela. “Não chore!”, disse ele.
14 E inako wagubu manako kanibu e idai gerowo kawareya tapu. Ki makeya ka onodiba ragidai ubumpu doko manako Iyesu ubupu powena apunai ki sibu, wagubu ke; “Munu waunai, nau nidiyani wainapi; Kau kiri uburi.”
14 Então foi até o caixão, tocou nele e os carregadores pararam. E disse: “Jovem, eu lhe digo: levante-se!”.
15 Iyesu yona ki wagawa makeya ka powena apunai ki ade iyawena kipu ubupu bagi tondubu manako yona daikere wagubu. Ko Iyesu munu ki wadubu e inai kwebu.
15 O jovem que estava morto se levantou e começou a conversar, e Jesus o devolveu à sua mãe.
16 Iyapana kuduba matakira ki emupu ka mu notamaga kowena kudu mete wainamupu manako Mamanuga God e si tepamupu, tagubu ke; “Kau yonagi wagau apunai kawaya mosi nu paunanugu bauwena. Mamanuga God e iyapanaiyoma nu iyaniyana ki nana ka e karako apunu yau tonopupu nu bamanugu bauwena yau kena.”
16 Grande temor tomou conta da multidão, que louvava a Deus, dizendo: “Um profeta poderoso se levantou entre nós!” e “Hoje Deus visitou seu povo!”.
17 Mu inako tagamawa manako Iyesu e badidi kwaewena ki sisiyai kawayawena kayawena tawana Diyudiya rabineya ade tawana tawana Diyudiya bameya ki mete kina ka iyapana kuduba e badidi kwaewena sisiyai mu kuduba waina-mupu gawarara.
17 Essa notícia sobre Jesus se espalhou por toda a Judeia e seus arredores.
18 Iyapana siruwatamiyawa apunai Diyoni e kowakowaiyoma e bameya bautagubu manako Iyesu badidi kwae-wagawa umawa ki sisiyai e kabuwa-mupu.
18 Os discípulos de João Batista lhe contaram tudo que Jesus estava fazendo. Então João chamou dois de seus discípulos
19 E yona ki wainapupu ka e kowakowaiyoma apeya ki ade tonotapu da mu manu yau nu Kaiwawonuga manupamana, tagamana ke; “Apunu nu nawanai idiwei ki kau baganai bo nu apunu kudubai mosi bauwagana ki e nawanai idiwomu?”
19 e os enviou ao Senhor, para lhe perguntar: “O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?”.
20 Iyapana apeya ki Iyesu bameya bautagubu ka mu e simupu, tagubu ke; “Iyapana siruwatamiyawa apunai Diyoni kau manunimana ki nana nu tononibu baigibi. Nu karako kau manunimei yau kena; ‘Apunu nu nawanai idiwei ki kau baganai bo nu apunu kudubai mosi bauwagana ki e nawanai idiwomu?”
20 Os dois discípulos de João encontraram Jesus e lhe disseram: “João Batista nos enviou para lhe perguntar: ‘O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?’”.
21 Iyapana apeya ki Iyesu bameya bautagubu ki makeya ka Iyesu iyapana sigiramaga ebo ebo iyatamiyawa, keyai berokoi iyapana giritamiyawa ki siwakeketamiyawa, ade iyapana yabu-maga kenekenei ki dai mete iyatamiyawa da mu tawana ade empamawa,
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de suas doenças, enfermidades e espíritos impuros, e restaurou a visão a muitos cegos.
22 ki pokere e denai mu tadebu, wagubu ke; “Wi wiraiwagi kaiwagi manako wi yabugere badidi empiyamu bo waina-piyamu ki kuduba wi apunu Diyoni simuri, iwagi ke; ‘Iyapana yabumaga kenekenei ki tawana ade empiyamu; iyapana kerapumaga badabadamai bo kiyokiyoi ki iyatagubu ka iwu; iyapana kwakwarepumaga kwatakwatawena ki ade iyatagubu; iyapana wenagumaga kenekenei ki yona ade wainapiyamu; popotagubu ragidai ki mu dai ade iyatagubu kimpu ubumpu, ade gwabau idiwu ragidai ki mu ka yona bagi kawaya mete wainapiyamu.
22 Em seguida, disse aos discípulos de João: “Voltem a João e contem a ele o que vocês viram e ouviram: os cegos veem, os aleijados andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados e as boas-novas são anunciadas aos pobres”.
23 Iyapana gwedewau mu midimaga nau bamaneya eba togawagau ragidai ki mu ka mibi mamamai idiwono.’ Wi apunu Diyoni inako simuri.” Iyesu inako tadebu.
23 E disse ainda: “Felizes são aqueles que não se sentem ofendidos por minha causa”.
24 Apunu Diyoni e tonotapu ragidai ki wiratagubu kayatagubu eweya ka Iyesu iyapana ropani kawaya ika dibimupu idiwa ki apunu Diyoni e nene yona yau tadebu, wagubu ke; “Wi naiya apunu Diyoni bameya iyapana eba idiwu tawaneya kaigubu ki ka wi gwede empamana ki nana kaigubu? Wi gwaba mosi nusuru gipiyau ki empamana ki nana kaigubu bo?
24 Depois que os discípulos de João saíram, Jesus começou a falar a respeito dele para as multidões: “Que tipo de homem vocês foram ver no deserto? Um caniço que qualquer brisa agita?
25 Wi gwede empa-mana ki nana kaigubu? Wi apunu mosi e gwedegwedei bagibagi monagawena ki empamana ki nana kaigubu bo? Pa mena, iyapana gwedegwede bagibagi umamu ragidai ki mu ka upi eba kwaetagamu ko mu ka kawakawai ragidai mu tawamaga bagi ki rabineya pa idiwu.
25 Afinal, o que esperavam ver? Um homem vestido com roupas caras? Não, quem veste roupas caras e vive no luxo mora em palácios.
26 Ko karako nau sidimuri; Wi mibai gwede empamana ki nana kaigubu? Wi Mamanuga God e bonanai wainapiyawa wagawa apunai mosi ki e empamana ki nana kaigubu bo? Ena, wi ki nene kaigubu. Ko nau nidiyani wainapumuri; Apunu Diyoni e ka eba Mamanuga God e bonanai wainapiyawa wagawa apunai ki mena ko e ka ade kawaya esida,
26 Acaso procuravam um profeta? Sim, ele é mais que profeta.
27 mibai ka Mamanuga God e okai e nene inako wagubu ke;
27 João é o homem ao qual as Escrituras se referem quando dizem: ‘Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho à tua frente’.
28 Oka ki inako wagubu ko nau ade nidiyani wainapumuri; Iyapana kuduba emitamiyamu mu paunamugu ka apunu Diyoni e mena ka kawaya esida. Ko aita ewa Mamanuga God e gari rabineya idiwana ki marai baiyagisi makeya ka iyapana nima munu marai munta maba tondau ki e ka ade apunu Diyoni raurupoto esida.”
28 Eu lhes digo: de todos que nasceram de mulher, nenhum é maior que João Batista. E, no entanto, até o menor no reino de Deus é maior que ele”.
29 Iyapana pakasi ragidai kuduba ade takesi wadamu ragidai mete kina Iyesu e yonai ki wainamupu ka mu tagubu ke; “Ki mibai, Mamanuga God e yawatai kabuwaniyau ki ka supasupai kawaya.” Mu inako tagubu ki mibai ka apunu Diyoni ororeya mena mu siruwatapu.
29 Todos que ouviram as palavras de Jesus, até mesmo os cobradores de impostos, concordaram que o caminho de Deus era justo, pois tinham sido batizados por João.
30 Ko Parisi ragidai ade Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai ki mu notamaga ka eba wirawena ade Mamanuga God mu nene kwaewena ki mu tagararamupu ki pokere apunu Diyoni mu eba siruwatapu.
30 Os fariseus e mestres da lei, no entanto, rejeitaram o propósito de Deus para eles, pois recusaram o batismo de João.
31 Ko Iyesu iyapana ika idiwa ki ade tadebu, wagubu ke; “Wi karako idiwu ragidai wi iyaga badidi maba ki keya-keyai nau badidi maba suwagani?
31 “Assim, a que posso comparar o povo desta geração?”, perguntou Jesus.
32 Wi ka munu rasi imatau yanuwatagamu ki mu maba. Mu ka mu mubo deni deni tagamu kasiwara, tagamu ke; ‘Wi taereigamana ki nana nu kainaga minimei ko wi eba taereiwagamu.’ Bo ade tagamu ke; ‘Nu nuwaboya umayoi iwegemei ko wi yadi eba kimu.’
32 “Como posso descrevê-los? São como crianças que brincam na praça. Queixam-se a seus amigos: ‘Tocamos flauta, e vocês não dançaram, entoamos lamentos, e vocês não choraram’.
33 Nau keyakeyai ki suwagubuwani ki mibai ka yau kena; Iyapana siruwatamiyawa apunai Diyoni bauwena ki ka e Mama-nuga God nene bani kamadubu ade awana ‘waeni’ mo e mete eba kubabu. Ko wi e kwaewena ki emupu ki ka wi e simpu siyasiya, iwagubu ke; ‘Kweya kairapu mosi e rabineya tondau.’
33 Quando João Batista apareceu, não costumava comer e beber em público, e vocês disseram: ‘Está possuído por demônio’.
34 Ade nau Kunumau Kawapuwani Apunai bausugubuwani ki ka nau bani yo awana kubabuwani manako wi nau sidimupu, iwagubu ke; ‘Empumuri, e ka kupekupei ade awana kawaya daganani kubarau e yabarai babawagau. E takesi wadamu ragidai ade iyapana bigibigi nu tagarara-tamemei ragidai ki mu waretamaga.’
34 O Filho do Homem, por sua vez, come e bebe, e vocês dizem: ‘É comilão e beberrão, amigo de cobradores de impostos e pecadores’.
35 Wi inako iwagamu ko iyapana gwede-wau Mamanuga God e yonai suma-pomoto ki mu kataitagisi da Mamanuga God e notai ka mibai supasupai bagi kawaya esida.” Iyesu inako wagubu.
35 Mas a sabedoria é comprovada pela vida daqueles que a seguem.”
36 Parisi apunai mosi Iyesu nene bibi tonopupu da e bauwagana e tawaiya mete kupetagamana ki nana wagubu ki pokere Iyesu ika bauwena tawa rabineya kanibu tondubu manako mete kupetaga-mana kwaetagamawa.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para jantar. Jesus foi à casa dele e tomou lugar à mesa.
37 Natere ki rabineya ka ridi mosi bigi mena kwae-wagawa ridai ki ika mete tondawa. Iyesu bauwena Parisi apunai ki e tawaiya kupewagawa tondawa ki sisiyai ridi ki wainapupu manako e karakara mosi ki mu bowa pokaiya yamanamupu ki rabineya e ripa otai aurai bagi kawaya mo minibu ki e wadubu Iyesu bameya kayawena.
37 Quando uma mulher daquela cidade, uma pecadora, soube que ele estava jantando ali, trouxe um frasco de alabastro contendo um perfume caro.
38 E Iyesu tagere bauwena e kerareya ubupu manako yadi kipu. E yadi kirawa ki yabui iwai supu Iyesu kerarai pasipupu manako ridi ki kwarisi-wena tondubu e yabui iwai Iyesu kerareya ki e debai kumai rowarowa kawaya pokaiya surupupu. Surupupu kewowena ka e Iyesu kerarai kiyauyau-pupu manako ewa ripa otai aurai bagi kawaya ki wadubu e kerarai kawareya kwebu wira.
38 Em seguida, ajoelhou-se aos pés de Jesus, chorando. As lágrimas caíram sobre os pés dele, e ela os secou com seu cabelo; e continuou a beijá-los e a derramar perfume sobre eles.
39 Parisi apunai ki ridi ki badidi kwaewena empupu ka e notai wagubu ke; “Apunu yau Mamanuga God e bonanai mibai wainapibena waguibena ki ka e ridi yau karako e midi geyapiyau ki e iyai berokoi mete kataiwagubena, mibai ka ridi yau ka bigibigi.” E notai inako wagubu.
39 Quando o fariseu que havia convidado Jesus viu isso, disse consigo: “Se este homem fosse profeta, saberia que tipo de mulher está tocando nele. Ela é uma pecadora!”.
40 Ko Iyesu apunu ki empupu manako sibu, wagubu ke; “Saimoni, nau yona mo kau nidiyana wainapakani.”
40 Jesus disse ao fariseu: “Simão, tenho algo a lhe dizer”. “Diga, mestre”, respondeu Simão.
41 Ko Iyesu keyakeyai mo e sibu, wagubu ke; “Iyapana apeya mu ka apunu kawai mosi e bameya bowa madai dai sikwatagubu. Mosi ka bowa madai kawaya daganani (500) sikwa-wena ko mosi ka bowa madai maraitau (50) ki mena sikwawena.
41 Então Jesus lhe contou a seguinte história: “Um homem emprestou dinheiro a duas pessoas: quinhentas moedas de prata a uma delas e cinquenta à outra.
42 Iyapana apeya bowa madai sikwatagubu ki denai wirapamana marai bauwena ki ka mu bowa madai pa mena ki pokere apunu kawai ki mu nuwaboyamaga wainapupu manako mu sikwamaga ki kuduba e deni mena surupupu. Ko nau karako kau manuniyani; Mu apeya ki mu paunamugu ka nima mamama kawaya mu kawaimaga ki e bameya wainapupu?”
42 Como nenhum dos devedores conseguiu lhe pagar, ele generosamente perdoou ambos e cancelou suas dívidas. Qual deles o amou mais depois disso?”.
43 Iyesu inako wagubu manako apunu Saimoni denai wagubu ke; “Nau wainapakani da bowa madai kawaya daganani sikwawena apunai e sikwai surupupu ki kena.”
43 Simão respondeu: “Suponho que aquele de quem ele perdoou a dívida maior”. “Você está certo”, disse Jesus.
44 Iyesu inako wagubu manako wira-wena ridi ki empupu manako apunu Saimoni ade sibu, wagubu ke; “Kau ridi yau empiyei? Nau kau tawageya bausugubuwani ki kau nau kerarani siruwapana awanai mo eba tegebi. Ko ridi yau ka e eya yabui iwai pokaiya nau kerarani siruwapupu manako ewa e debai kumai pokaiya nau kerarani surupupu.
44 Então voltou-se para a mulher e disse a Simão: “Veja esta mulher ajoelhada aqui. Quando entrei em sua casa, você não ofereceu água para eu lavar os pés, mas ela os lavou com suas lágrimas e os secou com seus cabelos.
45 Nau tawageya bausugu-buwani ki kau diriwani eba kwaenugibi nau eba kiyauyausinibi. Ko ridi yau ka nau tawageya bausugubuwani ki makeya ka e nau kerarani mena kiyauyaupiyawa tondawa da karako yau kena.
45 Você não me cumprimentou com um beijo, mas, desde a hora em que entrei, ela não parou de beijar meus pés.
46 Kau awana monamonai nau debaneya eba kwebi wira ko ridi yau e ka ripa otai aurai bagi kawaya nau kerapuni kawareya kwebu wira.
46 Você não me ofereceu óleo para ungir minha cabeça, mas ela ungiu meus pés com um perfume raro.
47 Nau nidiyani wainapi; Ridi yau e paere ropani kawaya kwaewena ki kuduba nau karako deni mena surupuwani kewowena ki pokere e kawaya daganani nau nota kwarikwarisi-siniyau. Ko iyapana nima paere marai munta kwaewena manako nau uburani paere marai munta ki surupani ki denai ka iyapana ki uburoto maraitau mena nau nota kwarikwarisisiniyono.
47 “Eu lhe digo: os pecados dela, que são muitos, foram perdoados e, por isso, ela demonstrou muito amor por mim. Mas a pessoa a quem pouco foi perdoado demonstra pouco amor”.
48 Iyesu inako wagubu manako wirawena ridi ki empupu sibu, wagubu ke; “Kau bigi badidi kwaenugibi ki kuduba nau deni mena surupakani kau tagageya kwenupakani.”
48 Então Jesus disse à mulher: “Seus pecados estão perdoados”.
49 Iyapana ika bani kupamawa idiwa Iyesu yonai ki wainamupu ka mu mubo mubo umana misimisitagawa, tagamawa ke; “Apunu yau ka nima? E wagubu da e bigi deni mena surupana kwenupana ki nana wagau.”
49 Os homens que estavam à mesa diziam entre si: “Quem é esse que anda por aí perdoando pecados?”.
50 Mu inako tagubu ko Iyesu ridi ki ade sibu, wagubu ke; “Kau sumagi pokaiya ka kau iya bananapipi ki pokere naigida mena nuwabagi rabineya kayanuwagi.”
50 E Jesus disse à mulher: “Sua fé a salvou. Vá em paz”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.