Lucas 23

IYA YONAI (GDN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kawakawai ragidai kuduba kimpu ubumpu Iyesu wadumpu kayatagubu apunu Pairasi bameya bautagubu e yabareya tamupu,
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 manako Iyesu naripamawa tagamawa ke; “Apunu yau nu iyapananuguma mu kerapumugu wadawa waratamiyawa yawata kwaiya kayawagawa ki nu e emipi matara ki pokere nu e wadimpi yewe baigibi. Nu kawainuga Sita e bameya wairanuga denai takesi tamana kwaigemeya ki e nu bodabodaniyawa ade e eya wagawa da e ka nu Kaiwawonuga ade nu Iya Negeyana Apunai Keriso.”
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Iyapana inako tagubu ki pokere apunu Pairasi wirawena Iyesu manu-pupu, wagubu ke; “Kau Diyu ragidai mu kaiwawomaga kawai ki kau baganai bo?”
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Apunu Pairasi yona ki wainapupu ka e wirawena Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai ade iyapana ropani kawaya ika dibimupu idiwa ki mu tadebu, wagubu ke; “Apunu yau e paerei mo nau eba bananapuwani da nau ki pokaiya nau idani gurai e naureya ugwadani ragiragi.”
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Ko iyapana ki mu ragiragi kawaya ade tagubu ke; “Apunu yau e uburau e kabuwai pokaiya nu iyapananuguma mu rabinamaga wadau gayagaya. E naiya tawana Gariri rabineya kwae-wagawa umawa da karako yewe Diyudiya rabineya bauwena inako mete kabuwawagau umau.”
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Apunu Pairasi yona ki wainapupu ka e mu manutapu, wagubu ke; “Apunu yau e ka tawana Gariri ragidai mu iyapanamaga mosi bo?”
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 “Ena, e ka tawana ki apunai.” Mu inako tagubu ki pokere apunu Pairasi ubupu Iyesu wadubu tawana Gariri ragidai mu kawaimaga si ka Erodi bameya tonopupu. Mara ki makeya ka apunu Erodi ika natere Diyerusaremu rabineya daiyo bauwena.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Apunu Erodi Iyesu empupu ki ka e rabinai bagiwena mibai ka e rowarowa kawaya Iyesu sisiyai mena wainapiyawa ade e empana ki nana mete waina-piyawa. E nuwaiya ka Iyesu kunuma kasiyarai pokaiya matakira dai kwaewagana da e empana ki nana.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 E manu ebo ebo Iyesu manupiyawa ko Iyesu yona denai mo eba wagubu.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai ade e gorai kataimugu ragidai mete kina ki kaimpu Iyesu madaneya ubumpu e ragiragi kawaya naripamawa.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Apunu Erodi e piyaraiyoma mete kina Iyesu bainamapamawa ade e waegeyageyamapamawa da kama-dumpu ka mu midi tatamai bagi kawaya mo wadumpu umampu kwempu manako tonomupu wirawena kaiwawo Pairasi bameya ade kayawena.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Naiya ka apunu Pairasi yo apunu Erodi mu nuwarara tagarara idiwa ko mara ki makeya ka mu waretatagubu nuwa-maga notamaga eyakamenawena.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Apunu Pairasi ubupu Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai, iyapana kawakawai ade iyapana kuduba mete kina ki mu nene wagubu bautagubu,
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 manako tadebu, wagubu ke; “Wi apunu yau wadumupu nau yabaraneya tamupu manako iwagubu da e ka iyapana kerapumugu wadawa ade waratamiyawa yawata kwaiya kayatagamawa. E paerei nene ki nau wi yabaragau e manupuwani, ko wi e siyamu wirawira ki mibai mo nau eba bananapuwani.
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Apunu Erodi e mete kina apunu yau e paerei mo eba bana-pupu ko e ade pa tonopupu wirawena nau bamaneya bauwena ki pokere nau nidiyakani yau kena; Apunu yau gwede mo eba kwaewena siyasiya da e ki pokaiya denai poyagisi.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 — ausente —
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 — ausente —
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Iyapana ropani kawaya ika idiwa apunu Pairasi wagubu ki wainamupu ki ka mu bonanamaga ragiragi kawaya patamupu, tagubu ke; “Wi apunu yau minimuri poyo ko nu nene ka wi apunu Barabasi e idai rikapumur da e baiyagisi kayayagisi.”
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 (Naiya mena ka apunu Barabasi natere Diyerusaremu rabineya iyapana waratapu kawakawai ragidai mu yawiramaga bautagubu. E iyapana dai mete namutapu ki pokere gwawai ka piyara ragidai e wadumpu dibura-mupu.)
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Apunu Pairasi e nuwaiya ka Iyesu e idai rikapana bauwagana kayawagana wainapiyawa ki pokere e iyapana notamaga wirawagana ki nana mu ade tadebu.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Ko mu denai mu bonana-maga ragiragi patapamawa, tagamawa ke; “Ripa korosi naureya minimuri poyo. Ripa korosi naureya minimuri poyo.”
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Mu inako tagubu, ko apunu Pairasi mu kawareya ade tadebu, wagubu ke; “E poyagisi ki mibai ka badidi? E bera berokoi badidi kwae-wena? Apunu yau gwede mo eba kwaewena siyasiya da ki pokaiya e denai poyagisi. Nau piyara ragidai tadeyani da mu pa wikuku pokaiya e raukekepomoto manako ewa tono-pomoto baiyagisi kayayagisi.”
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Apunu Pairasi inako wagubu ko tawana ki ragidai mu bonanamaga ragiragi kawaya ade patapamawa, tagamawa ke; “Ripa korosi naureya minimuri poyo.” Mu kawareya kawareya inako patapamawa idiwa da siyareya ka mu yonamaga ki mibai wenapupu.
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Apunu Pairasi wainapupu da baganai manako e iyapana ki mu umunumaga wadubu Iyesu minimana po ki yonai wagubu.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Iyapana nuwa-mugu ki makeya makeya ka apunu Pairasi ubupu iyapana waratapu ade dai mete namutapu apunai Barabasi e idai kerarai rikapupu bauwena kayawena ko Iyesu ka e wadubu iyapana idamaga rabineya tapu da mu e bameya badidi kwaetagamana notapamawa ki mu kwaetagamana ki nana.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Piyara ragidai ki Iyesu wadumpu kayatagamawa ka mu tawana Sairini apunumaga mosi si ka Saimoni ika gari tagaiya yabadawa bananamupu. Mu simupu da e Iyesu waitapana ripa korosi ki kawarapana tagubu ki pokere e Iyesu eweya ubupu ripa korosi ki kawarapupu.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Iyapana ropani kawaya Iyesu ewakumapamawa mu paunamugu ka ridi dai e nene yadi wadamawa ade e apenai meyamawa.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Ko Iyesu wira-wena mu emitapu manako tadebu, wagubu ke; “Ridi kuduba natere Diyerusaremu ragidai, nau nidiyani wainapumuri; Wi nau nene eba yadi wadoi ko wi wiga nene ade wi munuguma ki mu nene yadi wadoi.
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 Mara yabadau da iyapana tagisi ke; ‘Ridi kagara munu eba wenatampu ade munu amu eba tageyamu ridai ki mu mamamatogomono.’
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Mara ki makeya ka iyapana kweya siyomoto, tagisi ke; ‘Kweya, kau purunuwagi kawari utaniyo’, ade kwaunai mo siyomoto, tagisi ke; ‘Kau utaniyo da nu kau gwaiyageya idiwomu.’
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 Iyapana karako ubumu ripa kasiga e bameya berokoi kwaetagamu ki ka ripa sura-yogono makeya ki mu berokoi badidi kwaetagisi?” Iyesu inako wagubu.
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Mu Iyesu minimana po ki nana wadumpu kayatagamawa ka mu iyapana apeya bera berokoi kwaetagubu ki denai taunimana popo ki mete waratampu.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Mu kayatagubu yamawa da kweya mo si ka ‘Deba Suwana’ tagubu ki ika bautagubu ka mu Iyesu ripa korosi naureya ikokomupu manako iyapana apeya beramaga berokoi ki mete ika ikokotampu, mosi e idai garu deneya ade mosi e idai tenene ki deneya.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Ko Iyesu e Mamai paraupupu, wagubu ke; “Mamai, iyapana karako nau bamaneya badidi kwaetagamu ki mu bigimaga kau deni mena surupi notagogapi. Mu badidi kwaetagamu ki mibai mu muga eba kataimugu.”
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Iyapana ika gayopamawa ubu-mawa ade Diyu ragidai mu kawakawai-muguma mete kina ki mu ewapuru Iyesu waegeyageyamapamawa, tagamawa ke; “E naiya iyapana dai iyatamiyawa ki pokere e mibai nu Iya Negeyana Apunai Keriso maba ki Mamanuga God e winepupu kawapu ki ka e ebo kasiyarai pokaiya iyayagisi ripa korosi ki kamadini kaworoto da nu empamu.”
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Piyara ragidai dai ika bautagubu ki mu mete ubumpu e waegeyageyama-pamawa ade awana suwakarai mo si ka ‘winiga’ wadumpu e kubarana ki nana kwempu,
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 manako simpu, tagubu ke; “Kau mibai Diyu ragidai mu kaiwawo-maga ki kau kiya iyanuwagi da nu kau eminiyamu.”
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Ko Iyesu e kawareya ka mu oka mosi ripa naureya minimupu. Oka ki wagubu ke; ‘Yau ka Diyu Ragidai mu Kaiwawomaga.’
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Apunu berai berokoi mosi ki mu ika Iyesu madani daikere ikokomupu ki e mete kina ka Iyesu waegeyageyama-pupu, wagubu ke; “Kau Keriso baganai ki kau nuwagi da nu yo kau ewapuru iyaigamu.”
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Ko e waretai ika Iyesu madanai daikere ikokomupu ki e waretai ki nakaripupu sibu, wagubu ke; “Kau Mamanuga God e kudeya wainapiyei bo pa mena? Mu idamaga gurai nu naurinugu mete ugwadumpu ragiragi.
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Nu ka bera berokoi kwaigemeya ki pokere bimbinai nu karako bita yau wademei ko apunu yau e ka bera berokoi mo inako eba kwaewena.”
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 E inako wagubu manako ade wirawena Iyesu sibu, wagubu ke; “Iyesu, kau kasiyaragi pokaiya tondowa ki makeya ki kau nau eba notagogasini.”
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 E inako wagubu ko Iyesu e empupu manako denai sibu, wagubu ke; “Nau suwagani wainapi; Karako ka nau yo kau ewapuru mena Paradaisi kaigamu.” Iyesu inako wagubu.
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 Madega paunau wadawa ki makeya ka tawana kuduba sisipu umapu ko ade madega kanibu kekera-wagawa napusi apeya eyaka wadawa ki makeya ka sisipu ki ade negawena.
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Ki makeya ka aukwara mosi Mamanuga God e Tawai rabineya gudu maba uburawa ki paunau tegerewena.
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Ko Iyesu e bonanai ragiragi kawaya wagubu ke; “Mamai, nau keyaini ki nau kau idageya tarakani.” E inako wagubu manako e nonai toporuwena powena.
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Piyara ragidai mu kawaimaga mosi ika Iyesu yabareya uburawa ki badidi wenawena empupu ki ka e Mamanuga God e si esida tepapupu, wagubu ke; “Mibai, apunu yau e ka bagi supasupai apunai mosi karako powena yau kena.”
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Iyapana ropani kawaya ika gayo bautagubu ki badidi wenawena emupu ki ka mu mibi nuwaboyai mu tagamaga wiramupu tawamugu tawamugu ade kayatagubu.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Ko Iyesu e ebo kowai-yoma ade ridi dai ki Iyesu naiya tawana Gariri rabineya umawa wadawa mete ewakumapamawa iwa ragidai ki mu ika uwamautau Iyesu empamawa ubumawa.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 — ausente —
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 — ausente —
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 Apunu Diyosepa kipu ubupu kayawena apunu Pairasi e yabareya ubupu manako Iyesu kwakwarepui wadana ononopana ki genei wagubu.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 Ki eweya ka e kayawena Iyesu kwakwarepui ripa korosi naureya wadubu kwarisi manako aukwara mo pokaiya gerowopupu wadubu ragu mosi ki iyapana mu idamugu ukwamupu ki rabineya tapu. Ragu ki rabineya ka mu iyapana mo naiya ika eba ononomupu.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Karako ka bagibagi siyarai ko marawani ka Diyu ragidai mu aiyata-maga marai ki pokere karako kemora nene ka iyapana okukunatagamawa idiwa.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Ridi ki tawana Gariri rabineya Iyesu ewakumapamawa iwa da ika bautagubu ragidai ki mu apunu Diyosepa eweya kayatagubu manako e Iyesu kwakwarepui badidi maba ragu tapu ki mu yabumugere emupu.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Mu ade wiratagubu mu tawamugu kaya-tagubu manako ripa otai aurai bagibagi dai mete okukunatagubu Iyesu kwakwarepui monagapamana ki nana nakamupu. Ko Diyu ragidai mu gora-maga wagubu ki mu makeya makeya kwaetagubu aiyata marai ki makeya pa aiyatatagamawa idiwa.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.