Lucas 22

IYA YONAI (GDN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Diyu ragidai mu poragamaga mo si ‘Parawa Pa Pasumana Kupei’ ki si daikere ‘Mamanuga God Nu Raurunibu Poragai’ tagamu ki marai rogobiwena.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai ade e gorai katai-mugu ragidai mete kina Iyesu wadamana ki nana wainamupu. Ko mu iyapana kudumugu mete wainapamawa ki pokere mu e minimana po ki yawatai kwaenepamawa idiwa.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Ki makeya ka Berokoi Apunai Seitani bauwena Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai ida esida kewo-wena kerapu apeya ki apunai mosi si ka Diyudiyasi si daikere ka Isikariyoto e rabineya supu e notai wirapupu.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Apunu Diyudiyasi kipu ubupu kaya-wena Mamanuga God bameya dobo-piyamu ragidai ade Mamanuga God e Tawai ki kwayubapiyamu ragidai mete kina mu bamamugu bauwena manako e badidi maba Iyesu wadana mu idamaga rabineya tarana ki yonai mu mete tagamawa.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 E yona ki wagubu wainamupu ka kawakawai ragidai ki mu rabinamaga bagiwena poyo manako mu denai e simupu, tagubu ke; “Ki ka bagi kawaya. Kau inako waitaniyo ki nu denai aita bowa madai dai kau negeyamu.”
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Apunu Diyudiyasi baganai wagubu manako kayawena iyapana yabumaga sipeya Iyesu wadana kawakawai ragidai mu idamaga rabineya tarana ki yawatai kwaenepiyawa umawa.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Mu idiwa da ‘Parawa Pa Pasumana Kupei’ ki kawareya papa sipi naumana pasumana manako ‘Mamanuga God Nu Raurunibu Poragai’ ki kupei kupetaga-mana ki marai bauwena,
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 ki ka Iyesu ubupu apunu Pita yo Diyoni tadebu, wagubu ke; “Wi yabiri kaiwagi ‘Mama-nuga God Nu Raurunibu Poragai’ ki kupei okukunaiwagi manako nu kupeigamu.”
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Ko mu e manumupu, tagubu ke; “Kau nuwageya nu kaigamu tawa bani rabineya tawiyaigamu.”
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 E denai wagubu ke; “Wi natere buri baiwagi ki ka apunu mosi ika yawatau awana minibu kawarapupu kaniyau ki wi bananapumuri. Apunu ki bani kayayagisi ki wi e ewakumapumuri mete kaiwagi manako e tawa bani yaroto ki wi mete ika yamuri,
10 Jesus respondeu:
11 manako tawa ki apunai ika tondau ki simuri, iwagi ke; Nu Nidiyau Kabukabuwa Apunai wagubu ke; ‘Nau watani bani da nau tadeyakani kabukabuwa ragidai mete kina ‘Mamanuga God Nu Rauru-nibu Poragai’ ki kupei ika kupeigamu?’
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Wi inako iwagi manako nu kupenuga watai kawaya mosi tawa rabinai tetaiya ki mu kebari ororeya mena mempu kewowena ki e wi kabuwaniyoto. Nu baninuga ki wi ika tawiyaiwagi.”
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Iyesu inako tadebu tonotapu manako mu kayatagubu natere ki bautagubu ki ka mu Iyesu yona badidi wagubu ki makeya makeya bananamupu manako mu bani ika tawiyatagubu.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Mu bani kupamana madegai wadawa makeya ka Iyesu e tonotapu ragidai mete kina kupetagamana wateya ika bautagubu idiwa,
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 manako e mu tadebu, wagubu ke; “Nau mara rowarowa kawaya wi mete ‘Mamanuga God Nu Raurunibu Poragai’ yau kupeigamana ki nana nau nuwani notani wadawa notapekeya yabedekeya. Nu kupe yau kupeigamu eweya ka nau nuwaboya ade midi makari bananapani.
15 e lhes disse:
16 Nau suwagani wainapumuri; Nu yewe kupeigemei ki ka pa keyakeyai. Nau kupe yau ewa mo eba kupesugani ko yaroni da aita ewa Mamanuga God e gari rabineya kupe mibai wenayagisi were ki nau ade kupesugani.”
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Iyesu inako wagubu manako kapa mo wadubu Mamanuga God bameya parauwena manako tagebu, wagubu ke; “Wi kapa yau wadumuri wi wibo eyaka eyaka piripiri kubamuri.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 Nau yona mibai nidiyani wainapumuri; Awana daragai yau kena ki nau ewa mo eba kubarani. Ko aita ewa, nu Mamanuga God e gari rabineya kaiwana idiwana ki marai baiyagisi makeya ki nau ade kubarani.”
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Iyesu inako wagubu manako ki eweya ka e bani buredi mo wadubu Mamanuga God bameya parauwena gerepupu manako e tadeyau kabu-kabuwa ragidai tagebu, wagubu ke; “Bani buredi yau ka nau midini kwakwarepuni ki nau wi nene tarakani. Wi bani yau kupoi ki ka nau wi nene badidi kwaesugubuwani ki wi notapiyoi ade nau mete notasiniyoi.”
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Mu kupetagubu kewowena eweya ka e naiya kwaewena ki maba kawareya ade kwaewena kapa wadubu tagebu, manako tadebu, wagubu ke; “Awana daragai ‘waeni’ yau ka nau darani manako nau darani wi nene baiyagisi kaworoto ki pokaiya ka Mamanuga God gwaiyaba waunai mosi yagisi.
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 Ko wainapumuri; Nau yogoni wagana apunai ki karako nu mete ewapuru yewe bani yau kupemei.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Nau Kunumau Kawapuwani Apunai posugana ki marai ka Mamanuga God e ororeya mena winepupu tapu, ko ‘akae’, nau yogoni wagana apunai ki e ka aita bita kawaya daganani bananapoto.”
22 Pois o
23 Iyesu inako wagubu ki ka e tadeyau kabukabuwa ragidai mu mubo mubo manu kasiwaratagamawa, tagamawa ke; “Nu paunanugu ki nima uburoto inako kwaeyagisi?”
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Ki makeya ka Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai mu paunamugu nima ka kawaya esida ki yonai kawareya mu deni deni tagamawa kasiwara idiwa.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Ko Iyesu ubupu mu tadebu, wagubu ke; “Mamanuga God eba kataimugu ragidai mu kawakawaimuguma ki mu kasiyara mete wadumpu ki pokere mu gwede mo tagisi ki ka mu kobamugu idiwu ragidai mu umunumaga mete yadini. Ade mu kobamugu idiwu ragidai ki mu ubumu kawakawaimuguma ki mu simaga esida tepapiyamu, tagamu ke; ‘Nu kawakawainuguma ki mu nu nene kwaetagamu.’
25 Então Jesus disse:
26 Ko wi mu maba eba kwaiwogoi. Wi paunagau nima nuwaiya kawai uburana wainapiyau ki ka e kwarisiyagisi munu marai munta maba tondono, ade nima nuwaiya ka debai uburana wainapiyau ki ka e kwarisi-yagisi e kowaiyoma mu bigabigamaga kwaeyagisi.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Iyapana nima ka kawai? Iyapana kebari bagi kawareya tondau bani kupau ki kena bo iyapana bani warapiyau bigabiga upi kwaewagau ki kena? Ki ka kebari kawareya tondau iyapanai ki kena. Ko nau karako nidiyani ki wi naigida mena wainapu-muri; Nau wi paunagau bausugubuwani ki ka nau wi bigaga kwaesugubuwani.”
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 Iyesu inako wagubu ade tadebu wagubu ke; “Bita ebo ebo nau bamaneya bauwagawa ki wi nau eba kamadisinimawa ko wi maramara nau mete idiweya,
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 ki pokere nau iyapana yabaramugu kawai uburana ki kasiyarai nau Mamai tegebu ki kwaitana ka nau kasiyara wi mete negeyakani.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Nau kasiyarani pokaiya ka wi nau Mamai e gari rabineya nau mete idiwomu bani kupomu ade awana kubomomu. Wi kawakawaiwagi manako wi kemaga kawareya idiwoi wi idaga gurai tawana Isiraero ragidai kunu ida esida kewo-wena kerapu apeya (12) kuduba ki mu naurimugu ugwaditamiyoi ragiragi.”
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Iyesu ade wagubu ke; “Saimoni, Saimoni, nau suwagani wainapi; Mu bani wakapiyamu kwakwarai ebo nakapiyamu ade mibai ebo nakapiyamu ki maba ka Berokoi Apunai Seitani bauwena wi kuduba nuteteniyana eminiyana ki nana manui wadubu ki Mamanuga God mibipupu,
31 Jesus continuou:
32 ko Saimoni, nau kau nene gurigurisugu-buwani da kau sumagi eba kauyagisi. Kau kamadisini ko ade wiranuwagi baunuwagi makeya ki kau kowagiyoma togitamiyowa kasiyara tageyowa.”
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Iyesu yona ki wagubu ka apunu Pita denai e sibu, wagubu ke; “Kaiwa-woni, kau diburanuwagi ki ka nau mete diburasugani ki baganai, ade kau ponuwagi ki nau kau pokagere posugani ki mete baganai.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Apunu Pita inako wagubu, ko Iyesu denai e sibu, wagubu ke; “Pita, nau nidiyani wainapi; Kemora yau rabineya ka kau mara apeya eyaka nuwagi bodaboda da kau eba kataigeya nau. Kau inako nuwagi were ewa ka kokoroku yagisi manako nawaru puruyagisi.”
34 Então Jesus afirmou:
35 Iyesu inako wagubu manako wirawena e tadeyau kabukabuwa ragidai kuduba tadebu, wagubu ke; “Nau naiya mena wi tononiyekeya manako wi bowaga madai ki sikwai bo wi igwaga bo wi kerapuga kwakwarai bo inako ki kuduba wi kamadamana pa ida kasikasi kaigamana suwagubuwani ki ka wi mibi wetei iwa bo?”
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Mu inako tagubu manako Iyesu mu ade tadebu, wagubu ke; “Naiya ka wi ida kasikasi kaigubu ko karako ka nima bowa madai bo e igwai mete kina ki ka e gwedegwede ki tepoto, ade iyapana nima e kerebai pa mena ki ka e kayayagisi e eya midi tatamai nidapoto manako denai bowa madai yadini ki pokaiya ka e kereba gimarapoto.
36 Então Jesus disse:
37 Nau yona mibai wi nidiyani wainapumuri; Mamanuga God e okai nau nene takari kawaya okamupu ki mibai karako wenawagana kwaewagau. Oka ki wagubu ke; ‘Kuwa ragidai mu pauna-mugu ki mu e mete ika tamupu.’ Oka wagubu ki kuduba wenayagisi.”
37 Pois as
38 Iyesu inako wagubu ki pokere e tadeyau kabukabuwa ragidai denai e simupu, tagubu ke; “Kaiwawonuga, kau emani. Nu kerebanuga apeya yewe mete temipi.”
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Iyesu natere ki kamadubu bau-wena kayawena manako maramara tondawa wateya ripa ‘oripi’ wenatagubu kweyai ki kawareya yapu. E tadeyau kabukabuwa ragidai e ewakumamupu eweya kayatagubu.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Mu kayatagubu kaiwa da ika bautagubu ka Iyesu mu tadebu, wagubu ke; “Wi yewe guriguriwogoi idiwoi kwaenda gwede berokoi mosi baiyagisi wi kerapugau yadini.”
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 E inako wagubu manako kamadi-tapu kanibu nu bowa kwenupemei kaniyau da kasiyarai kewowagau surau ki rowarowai makai maba ika kwarisi-wena e ramatai kawareya ubupu manako e ebo mena ika e Mamai bameya guriguriwagawa tondawa.
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 E guriguri yau guriguriwena, wagubu ke; “Mamai, kau nuwageya ki kau nuwaboya karako kapa tegebi ki wadi kwenupi. Ko kau kaubo nuwageya ki kwaenuwagi ko eba nau nuwaneya ki kau kwaenuwagi.”
42 dizendo:
43 E inako guriguri-wena makeya ka aneya mo kunumau kawapu e togipupu kasiyara kwebu.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 E mibi nuwaboyai e Mamai bameya kawareya kawareya ragiragi kawaya ade guriguriwagawa manako e kiyabuiya ka muya dara maba bau-wagawa wairau tompiyawa.
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Iyesu inako guriguriwagawa tondawa da kamadubu ka e ade kipu ubupu kanibu e tadeyau kabukabuwa ragidai mu bamamugu bauwena manako mu nuwaboyatagubu ki pokere wairorotagubu ika ukwapamawa emitapu.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Emitapu ka e tadebu, wagubu ke; “Wi gwede oroi wadamu? Wi kimuri ubumuri guriguriwogoi kwaenda gwede berokoi mosi baiyagisi wi kerapugau yadini.”
46 E disse:
47 Iyesu yona ki wagawa makeya ka e tadeyau kabukabuwa ragidai ida esida kewowena kerapu apeya ki apunai mosi si ka Diyudiyasi iyapana ropani kawaya waratapu umunamawa mete ika bau-tagubu. Apunu Diyudiyasi ubupu Iyesu paraupana kiyauyaupana ki nana yabadubu e bameya bauwena,
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 ko Iyesu e empupu, wagubu ke; “Diyudiyasi, kau gwede nana nau Kunumau Kawa-puwani Apunai kiyauyau pokaiya nau nidani nuwegei?”
48 Mas Jesus disse:
49 Iyesu e tadeyau kabukabuwa ragidai mu bamamugu badidi wena-wagana kwaewagawa ki emupu ka mu Iyesu simupu, tagubu ke; “Kaiwawo-nuga, nu kerebanuga pokaiya taububara-nuga ubumamu bo?”
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Mu inako tagubu manako mu mosi garugaru mena ubupu e kerebai wadubu iyara apunai ki mosi e wenagui mebu puru. Bidara wadubu apunai ki e ka Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawaimaga e bigabigai apunai mosi.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Ko Iyesu mu tadebu, wagubu ke; “Kamadumuri, wi inako mo eba kwaiwagi.” E inako wagubu manako e idai roronapupu bidara wadubu apunai ki e wenagui kawareya tapu iyapupu.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Iyesu wirawena Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai, Mama-nuga God e Tawai ki kwayubapiyamu ragidai ade iyapana kawakawai dai ki mete ika bautagubu ki mu tadebu, wagubu ke; “Nau ka eba yawiyawirai ko wi gwede nana ta yo kepata temupu nau yawirani baigubu?
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 Nau mara-mara Mamanuga God e Tawai rabineya iyapana tadeyekeya kabukabuwa tondekeya ko wi badidi pokere mara ki makeya nau eba wadisinimupu? Ko wi maraga karako wana bauwena da sisipu e kasiyarai kawayayogono yarono.” Iyesu inako wagubu.
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Iyapana ki Iyesu wadumpu dokodoko kayatagubu kaiwa da Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawaimaga e tawaiya bautagubu. Ko apunu Pita mu ewamugu weki gwaiya kaniyawa.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Iyapana ika imatau mata pasumpu idiwa ki pokere Pita ika bauwena ka e kanibu mu paunamugu mata empiyawa tondawa.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Ko bigabiga munu ridai mosi Pita ika mata empiyawa tondawa empupu ki ka e iyapana ika idiwa ki tadebu, wagubu ke; “Apunu ki kena ka mu wadumupu apunai e waretai mosi e kiyabui diyayai empakani.”
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 E inako wagubu ko Pita e midi minibu denai sibu, wagubu ke; “Ridi, kau apunu ki nene nuwegei ki e nau eba kataineya.”
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Eba rowarowa eweya ka apunu mosi bauwena Pita ika empupu manako sibu wagubu ke; “Nau kataineya da kau ka mu wadumupu apunai ki e waretai mosi.”
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Madega napusi eyaka mena kwaitana kewowena eweya ka apunu ade mosi bauwena ragiragi kawaya wagubu ke; “Apunu ki kena ka tawana Gariri ragidai mu iyapanamaga ki pokere nu kataigibi wetawetara da e ka wadumupu apunai ki e mete iwa apunai mosi.”
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Ko Pita denai ade wagubu ke; “Kabai, kau badidi nuwegei ki nau eba kataineya.”
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Ko nu Kaiwawonuga wirawena Pita ika empupu manako ki makeya ka apunu Pita e wenagui paparawena Iyesu yona naiya wagubu ki wainapupu. Iyesu naiya e sibu, wagubu ke; ‘Kemora yau rabineya ki kau mara apeya eyaka nuwogowa bodaboda da kau eba kataigeya nau manako ki eweya ka kokoroku yagisi nawaru puruyagisi.’
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Iyesu naiya inako wagubu ki makeya makeya Pita wainapupu manako e rabinai makariwena kipu ubupu gari tagaiya kayawena yadi kawaya daganani kipu.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Iyara ragidai Iyesu wadumupu dokodoko ki mu ubumpu e waegeya-geyamapamawa ade minimawa,
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 ade e yabui bodapamawa, siyamawa, tagamawa ke; “Kau pa yabaragi pokaiya nuwagi da nu wainapamu; Ki nima nunibu?”
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Mu inako tagamawa ade kira yonai ebo ebo e mete siyamawa wereyakaurapamawa.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Nawaru puruwena ka iyapana kawakawai, Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawakawai-muguma, ade Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai mete kina Iyesu pari wirawirapamana ki nana ika bautagubu dibimupu idiwa. Mu Iyesu wadamana yabaramugu tamana ki nana tagubu,
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 manako e bauwena ka mu e manu-mupu, tagubu ke; “Kau karako matarau nidi da nu wainapamu; Nu Iya Nege-yana Apunai Keriso ki kau baganai bo?”
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 ade nau wi manuniyani ki wi denai nau eba sidimuri wainapakani.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Ko mara karako ade ewa ka Mamanuga God Kasiyarai Kawaya Esida Apunai e idai garu deneya ka nau Kunumau Kawa-puwani Apunai ika tondoni ki wi nau emisinimuri.”
69 Mas de agora em diante o
70 E inako wagubu ki pokere mu denai e simupu, tagubu ke; “Kau inako nuwagibi ki kau mete nuwegei da kau ka Mamanuga God e eya Gubagai bo?”
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Iyesu yona ki wagubu makeya ka kawakawai ragidai ki denai tagubu ke; “E eya wagubu ki nu kuduba wainamipi kewowena ki pokere e kwaewena siyasiya ki mibai tagamana matara ragidai ki mu nene nu eba kwaene-igomu.” Mu inako tagubu.
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.