Lucas 20

IYA YONAI (GDN) vs BKJ

Sair da comparação
1 Mara mosi Iyesu Mamanuga God e Tawai rabineya e yonai bagi kawaya ki dimawagawa iyapana tadeyawa kabukabuwa tondawa ka Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai, Mamanuga God e gorai katai-mugu ragidai ade kawakawai ragidai dai ki mete kina e bameya bautagubu,
1 E aconteceu que, em um daqueles dias, enquanto ele ensinava o povo no templo, e pregava o evangelho, os principais sacerdotes e os escribas vieram a ele com os anciãos,
2 manako simupu, tagubu ke; “Kau karako nidi; Kau kasiyara nima negebu were kwaenugei? Kasiyara ki nima negebu?”
2 e falaram-lhe, dizendo: Dize-nos, com que autoridade fazes tu essas coisas? Ou quem é que te deu tal autoridade?
3 ko Iyesu denai mu tadebu, wagubu ke; “Nau manu mosi wi manuniyani. Wi nau sidimuri;
3 E, respondendo ele, disse-lhes: Eu também vos perguntarei uma coisa, respondam-me:
4 Apunu Diyoni iyapana siruwatamana ki nana bauwena ki ka e Mamanuga God wagubu ki pokere kwaewagawa bo iyapana kaina mo wagubu were kwae-wagawa?”
4 O batismo de João, era do céu ou dos homens?
5 Kawakawai ragidai e manui wagubu ki wainamupu ka mu mubo deni deni manu kasiwaratagubu, tagubu ke; “Nu denai badidi siyamu? Nu iwagamu da; ‘Mamanuga God wagubu e umuneya kwaewena’, ki ka e denai yagisi ke; ‘Baganai, ko wi badidi pokere apunu Diyoni e yonai eba sumamupu?’
5 E eles arrazoavam entre si, dizendo: Se nós dissermos: Do céu, ele nos dirá: Por que então não crestes?
6 Ko nu iwagamu da; ‘Iyapana kaina wagubu were e kwaewena’, ki ka iyapana ropani kawaya yewe bautagubu ki mu gagayatagisi manako bowa were nu namunimoto mibai ka mu kuduba wainapiyamu da apunu Diyoni e ka Mamanuga God e bonanai ki waina-piyawa wagawa apunai mosi.”
6 Mas, e se nós dissermos: Dos homens, todo o povo nos apedrejará, porque eles estão convencidos que João era um profeta.
7 Kawa-kawai ragidai ki mu mubo mubo inako tagubu manako mu denai Iyesu simupu, tagubu ke; “Nima apunu Diyoni sibu were kwaewagawa ki nu eba katainugu.”
7 E eles responderam que não podiam dizer de onde era.
8 Iyesu yona ki wainapupu ka e denai wagubu ke; “Baganai, wi nau eba sidimupu ki pokere nima kasiyara nau tegebu ki sisiyai nau mete eba suwagani.”
8 E Jesus lhes disse: Tampouco eu vos direi com que autoridade faço estas coisas.
9 Ki eweya ka Iyesu keyakeyai mo iyapana tadebu, wagubu ke; “Apunu mosi e ka ripa ‘waeni’ ki momai upu manako iyapana dai mu nene wagubu bautagubu gwaiyabatapu, wagubu ke; ‘Wi nau upini yau naigida mena kwayubapiyoi. Maura marai baiyagisi ki ka wi madai dai wi wiga nene tepiyoi ko ade dai nau nene nakapiyoi. Nau tawana mo kayasugani umoni da ewa marai mosi ade wirasugani bausugani.’ E inako wagubu manako kipu ubupu kayawena mara rowarowa kawaya tawana mo tondawa.
9 Então, ele começou a falar ao povo esta parábola: Certo homem plantou uma vinha, e arrendou-a a uns lavradores, e foi para uma terra distante por muito tempo.
10 Maura marai bauwena ki makeya ka apunu ki ripa madai e eya nene ki dai tepana ki nana e bigabigai apunai mosi tonopupu upi kwayubapamawa ragidai ki mu bamamugu kayawena. Ko e ika bauwena ka mu ripa madai ki dai e eba kwemupu ko mu e pa guda-pamawa da tonomupu ida kasikasi wirawena kayawena.
10 E, no devido tempo, enviou um servo aos lavradores, para que lhe dessem dos frutos da vinha; mas os lavradores, espancando-o, mandaram-no embora vazio.
11 Upi ki apunai ubupu e bigabigai apunai ade mosi tonopupu ko e kayawena umawa da buri bauwena ka upi kwayubapamawa ragidai ki e mete gudapamawa ade midimama berai e bameya kwaetagamawa manako pa ida kasikasi tonomupu wirawena kayawena.
11 E novamente ele enviou outro servo; e eles também o espancaram, e o insultaram e o mandaram embora vazio.
12 Ki eweya ka upi ki apunai e bigabigai apunai ade mosi tonopupu ko e mete kayawena umawa da buri bauwena ki ka mu e mete bidara kwemupu manako wadumpu gari tagaiya kwenumupu.
12 E ele enviou novamente um terceiro; e eles também feriram a este, e o expulsaram.
13 Mu berokoi kawareya kawareya inako kwaetagamawa ki pokere upi ki apunai e notai babawena, wagubu ke; ‘Nau karako badidi kwaesugani? Nau niya gubagani ki nau nuwaneya po ki e nau tonopani ki ka mu e naigida mena wiwirapomoto wainapakani.’ E notai inako wagubu ki pokere e eya gubagai ki tonopupu.
13 Então, disse o senhor da vinha: O que eu farei? Enviarei o meu filho amado; talvez, vendo-o, o respeitem.
14 Ko upi kwayubapamawa ragidai ki e gubagai ki ika yabadawa emupu ki ka mu mubo tagubu ke; ‘Waira yau ewa wadana apunai ki e eya bauwena ki pokere karako miniyamu poyo manako e gwedegwedei yau kuduba ki aita nu tepamu.’ Mu mubo inako tagubu,
14 Mas, vendo-o os lavradores, eles arrazoaram entre si dizendo: Este é o herdeiro; vinde, matemo-lo, para que a herança seja nossa.
15 manako mu apunu ki e gubagai ki wadumpu gari tagaiya kwenumupu manako minimupu poyo.”
15 Assim, eles lançaram-no fora da vinha, e o mataram. O que lhes fará, pois, o senhor da vinha?
16 Nau nidiyani wainapu-muri; E baiyagisi manako kwayuba siyasiya kwaetagamawa ragidai ki tetamini namutamini manako mu upimaga ki e tepoto kwayuba ragidai kudubai dai ki mu idamaga rabineya nakapoto.”
16 Ele virá e destruirá esses lavradores, e dará a vinha a outros. E, ouvindo eles isso, disseram: Deus o proíba!
17 Mu inako tagubu ko Iyesu mu emitapu manako manutapu, wagubu ke; “Ko Mamanuga God e okai ki kawareya nau karako suwagani ki mibai ka badidi? Oka ki wagubu ke;
17 E ele observando-os, disse: Então, o que é isto que está escrito: A pedra que os edificadores rejeitaram, essa se tornou a cabeça de esquina?
18 Nau nidiyani wainapumuri; Iyapana kaiwono da bebeda ki pokaiya pisipisitamini gwepomoto ki ka mu bidara yadini mu midimaga purupuru-tagisi. Ade bebeda ki mu kawarimugu kauyagisi ki ka mu tauniyoto kwere-kwerere.” Iyesu inako wagubu.
18 Qualquer que cair sobre aquela pedra será despedaçado, mas naquele em que ela cair, ela triturará ao pó.
19 Mamanuga God bameya dobo-piyamu ragidai ade Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai mete kina Iyesu waigugu wagubu ki wainamupu ki ka mu deni mena e wadamana wainamupu mibai ka mu kataimugu da e waigugu wagubu ki ka e mu nene wagubu. Ko mu iyapana kudumugu mete waina-pamawa,
19 E os principais sacerdotes e os escribas procuraram lançar mão dele naquela mesma hora, mas eles temiam o povo; pois perceberam que ele tinha falado a parábola contra eles.
20 ki pokere kamadumpu manako mara bagi mosi ewa bauwagana da mu e wadamana ki nawanai idiwa. Mu dayaya tagamana ragidai dai e bameya tonotampu da mu e kerareya wadamana manupamana manako e yona mo paerepana ki pokaiya ka mu e wadamana piyara ragidai mu kawai-maga e idai rabineya tamana ki nana.
20 E, eles vigiando-o, enviaram espiões, os quais se fingiam de homens justos, para o apanharem em alguma palavra, e o entregarem ao poder e à autoridade do governador.
21 Dayaya ragidai ki Iyesu bameya bautagubu manako simupu, tagubu ke; “Nidiyei kabukabuwa apunai, nu katai-nugu da kau iyapana eba beratamiyei ko kau badidi kabuwanugei ki kau yona mibai mena nuwegei. Iyapana kawa-kawai kau bamageya bautagamu ki kau bera yonai mo eba nuwegei. Ade iyapana pakasi ragidai kau bamageya bautagamu ki kau mu mete eba bera-tamiyei yona kudubai mosi nuwegei. Pa mena. Kau maramara yona eyaka mena Mamanuga God e yonai mibai ki mena nuwegei.
21 E eles perguntaram-lhe, dizendo: Mestre, nós sabemos que tu falas e ensinas retamente, e que não fazes acepção de pessoas, mas ensinas o caminho de Deus verdadeiramente;
22 Ki pokere nu karako kau nidimei ki kau wainapi; Nu tawana Roumi ragidai mu kawaimaga Sita bameya nu wairanuga denai takesi tamamu ki kau wainapiyei baganai bo eba baganai?
22 é lícito dar tributo a César ou não?
23 Nu takesi ki tamamu, bo eba tamamu?”
23 Mas, ele percebendo a sua astúcia, disse-lhes: Por que vós me tentais?
24 “Bowa madai mo tegemuri da nau empani. Yau ka nima keyai bowa madai yau naureya tondau? Mu nima si bowa madai yau naureya okamupu?”
24 Mostrai-me uma moeda. De quem é a imagem e a inscrição? E, eles respondendo, disseram: De César.
25 Mu inako tagubu, ki pokere Iyesu denai mu tadebu wagubu ke; “Baganai, apunu kawai Sita nene ki wi e ebo kwemuri ade Mamanuga God nene ki wi e ebo kwemuri.”
25 E ele lhes disse: Dai, pois, a César as coisas que são de César, e a Deus as coisas que são de Deus.
26 Iyesu yona ki wagubu ka iyapana ki mu notamaga kowena e denai siyamana babatagubu. Mu iyapana paunamugu e yona mo paerepana da mu ki pokaiya e wadamana ki nana wainapamawa ko mu e wadamana yawatai mo eba bananamupu.
26 E eles não puderam tomá-lo em suas palavras diante do povo; e eles maravilhados da sua resposta, calaram-se.
27 Iyapana Sadusi ragidai dai ki Iyesu manupamana ki nana e bameya bau-tagubu. Sadusi ragidai mu ka iyapana inako tadeyamu, tagamu ke; ‘Nu popoigamu ki ka nu ewa eba iyaigamu kimamu ubumamu.
27 Então, chegaram-se a ele alguns dos saduceus, que negam haver ressurreição, e eles perguntaram-lhe,
28 Mu Iyesu bameya bautagubu manako simupu, tagubu ke; “Nidiyei Kabukabuwa Apunai, oragai apunai Mosisi nu goranuga inako tapu, wagubu ke; ‘Apunu mosi e wainai munu eba wenapoto ko e nobomoi poyagisi ki ka apunu ki e yowai uburoto koboro ki uworoto manako munu wenayagisi ki aita popai apunai ki e watai yadini.
28 dizendo: Mestre, Moisés nos escreveu que, se morresse o irmão de um homem, tendo esposa, e ele não deixasse filhos, seu irmão tomasse a esposa dele, e levantasse descendência a seu irmão.
29 Karako tawana mosi ka iyapana ida daikere kewowena daikere apeya (7) ika idiwa manako mu tatamaga ridi mo uwapu ko e munu eba wenapupu manako apunu ki powena.
29 Houve, pois, sete irmãos; e o primeiro tomou uma mulher, e morreu sem filhos.
30 E powena ki pokere e yowai koboro ki uwapu ko e mete munu mo eba wenapupu manako powena.
30 E o segundo a tomou como esposa, e morreu sem filhos.
31 E powena ki pokere e yowai ade mosi ubupu koboro ki ade uwapu manako e mete powena ko munu mo eba wenawena. Mu inako kwaetaga-mawa yamawa da iyapana ida daikere kewowena daikere apeya (7) koboro ki uwamupu ki mu kuduba popotagubu gawarara ko munu mo eba wenawena.
31 E o terceiro a tomou, e semelhantemente também os sete, e eles não tiveram filhos e morreram.
32 Ko siyareya ka ridi ki e eya mete powena.
32 E depois de todos, a mulher também morreu.
33 Kau karako nuwagi da nu wainapamu; Mara kwauneya iyapana popotagubu ragidai ade iyatagisi kimoto ubumoto makeya ki ka ridi ki nima wainai? Mibai ka e iyapana ida daikere kewowena daikere apeya (7) ki tauwapu.”
33 Portanto, na ressurreição, de qual deles será a mulher? Pois os sete a tiveram por esposa.
34 Mu inako tagubu ko Iyesu denai Sadusi ragidai ki tadebu, wagubu ke, “Ridi yo apunu yewe wairau idiwu ki ka mu anikatagamu,
34 E, Jesus respondendo, disse-lhes: Os filhos deste mundo casam-se, e dão-se em casamento;
35 ko iyapana gwedewau Mamanuga God e wainapiyau da mu ka baganai ki mu popotagisi ade kimoto ubumoto waira waunai kawareya idiwono ki ka mu eba anikatagisi.
35 mas os que são considerados dignos de alcançar o mundo vindouro, e a ressurreição dos mortos, não se casam, nem se dão em casamento;
36 Mu ka aneya kunumau idiwu ki mu maba inako idiwono manako ewa eba popotagisi. Mu ororeya mena popotagubu ko ade iyatagubu kimpu ubumpu ki pokere mu Mama-nuga God e eya munuiyoma idiwono.
36 nem podem mais morrer; porque são iguais aos anjos, e são filhos de Deus, sendo filhos da ressurreição.
37 Iyapana popotagubu ragidai ade iyatagisi kimoto ubumoto ki yonai ka oragai apunai Mosisi matarau nu kabuwanibu. E gwabau ripa mo beu-wena empupu ki bususui rabineya ka e ubupu Mamanuga God nene inako wagubu ke; ‘Apunu Eburamu e Mamai God ka nau. Apunu Aisiki e Mamai God ka nau. Apunu Diyaikapu e Mamai God ka nau.’
37 Agora que os mortos hão de ressuscitar, até Moisés o mostrou no arbusto, quando ele chamou ao Senhor Deus de Abraão, e Deus de Isaque, e Deus de Jacó.
38 E inako wagubu ki mibai ka yau kena; Oragai ragidai Eburamu yo Aisiki yo Diyaikapu ki mu ka orageya mena popotagubu ko mu keyaimuguma ka iyaiya idiwu ki pokere Mamanuga God wagubu ke; ‘Mu Mamamaga God ka nau.’ E ka eba popai ragidai mu Mamamaga ko e ka iyapana keyaimaga iyaiya idiwu ragidai ki mu Mamamaga. E yabuiya ka nu kuduba iyaiya idiwei.”
38 Porque ele não é Deus de mortos, mas de vivos; porque todos vivem para ele.
39 Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai ika idiwa ki Iyesu denai badidi wagubu wainamupu ki ka mu e simupu, tagubu ke; “Nidiyei Kabukabuwa Apunai, kau yona denai bagi kawaya nuwagibi.”
39 Então, alguns dos escribas disseram, respondendo-lhe: Mestre, tu dissestes bem.
40 Ki eweya ka iyapana mo eba ubupu Iyesu manupupu mibai ka mu kuduba e kudeya mete wainamupu.
40 E depois disso, eles não ousaram perguntar-lhe questão nenhuma.
41 Iyesu mu manutapu, wagubu ke; “Iyapana badidi pokere tagamu da; ‘Keriso e ka oragai apunai Dewida e momai?’
41 E ele lhes disse: Como eles dizem que Cristo é filho de Davi?
42 Oka ‘Umayo’ rabineya ka oragai apunai Dewida oka inako tapu, wagubu ke;
42 E o próprio Davi disse no livro dos Salmos: O ­SENHOR disse ao meu ­Senhor: Assenta-te à minha direita,
43 da nau kau iyaragiyoma kuduba kwanatamani kau kerapugi kobaiya nakatamani kewoyagisi were.’
43 até que eu faça dos teus inimigos teu escabelo.
44 Oragai apunai Dewida e ka Keriso e eya Kaiwawoi sibu ko ade badidi maba ka e eya Kaiwawoi sibu ki ade apunu Dewida e eya momai?” Iyesu inako wagubu.
44 Portanto, se Davi mesmo lhe chama Senhor, como é ele seu filho?
45 Iyapana ropani kawaya e yonai ki wainapamawa ki pokere Iyesu wira-wena e eya tadeyau kabukabuwa ragidai tadebu, wagubu ke; “Yabu yabu idiwoi kwaenda Mamanuga God e gorai kataimugu ragidai wi kerapugau yadini. Mu ka iyapana mu emitamana ki nana mu monagamaga rorowa kawakawaya inako umamu ade imatau kaiwu kebomu da iyapana ika idiwu ki mu emitamana wiwiratamana ki nana.
45 Então, ouvindo-o todo o povo, ele disse aos seus discípulos:
46 Guriguri tawai rabineya ka mu kawai gisipiyamu kawakawai ragidai mu watamugu idiwu ade poraga kawareya ka mu kebari bagi kawaya kawareya idiwana wainapiyamu.
46 Cuidado com os escribas, que querem andar com vestes compridas, e amam saudações nos mercados, e os principais assentos nas sinagogas, e os principais lugares nos banquetes;
47 Ridi koboro ragidai mu gwedegwedemaga ade mu tawamaga kuduba mete kina ki mu tepiyamu araratagamu ade iyapana mu emitamana ki nana ka mu iyapana yabaramugu ubumu guriguri rowarowa kawaya tagamu. Mu inako kwaetagamu ki pokere mu aita ewa denai bita banana-pomoto ki bitai ka kawaya esida.”
47 que devoram as casas das viúvas, e, por aparência, fazem longas orações; estes receberão maior condenação.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.