Lucas 13

IYA YONAI (GDN) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Mara ki makeya ka iyapana dai bautagubu Iyesu simupu, tagubu ke; “Tawana Gariri ragidai dai ki Mamanuga God nene puyo naka-pamawa ki makeya ka apunu Pairasi e piyaraiyoma bautagubu iyapana ki namutampu gawarara.”
1 Ora, naquele mesmo tempo estavam presentes alguns que lhe falavam dos galileus cujo sangue Pilatos misturara com os sacrifícios deles.
2 Mu inako tagubu ko Iyesu denai mu tadebu, wagubu ke; “Wi bani wainapiyamu da tawana Gariri ragidai ki mu bigimaga ka kawaya esida ki pokere mu berokoi ki bananamupu ko ade tawana Gariri ragidai dai ki mu bigimaga ka marai munta ki pokere mu bita eba banana-mupu. Wi inako wainapiyamu bo?
2 Respondeu-lhes Jesus: Pensais vós que esses foram maiores pecadores do que todos os galileus, por terem padecido tais coisas?
3 Nau nidiyani wainapumuri; Wi wiga beraga berokoi ki wi eba kamadumuri ade wi notaga eba wirayagisi ki ka mu popotagubu ki maba wi mete inako popoiwagi.
3 Não, eu vos digo; antes, se não vos arrependerdes, todos de igual modo perecereis.
4 Ade iyapana ropani kawaya (18) tawana Siramu rabineya idiwa da tawa iyarau kawaya ki rorororowena mu kawarimugu kawapu namutapu gawarara ki wi wainapiyamu da mu bigimaga ka kawaya esida ko iyapana dai ki natere Diyerusaremu rabineya idiwa ki mu bigimaga ka pa mena?
4 Ou pensais que aqueles dezoito, sobre os quais caiu a torre de Siloé e os matou, foram mais culpados do que todos os outros habitantes de Jerusalém?
5 Nau kawareya ade suwagani wainapumuri; Ki pa mena, ko wi wiga beraga berokoi eba ki kamadumuri ade wi notaga eba wirayagisi ki ka mu popotagubu ki maba wi kuduba inako mete gogaiwagi.”
5 Não, eu vos digo; antes, se não vos arrependerdes, todos de igual modo perecereis.
6 Iyesu inako wagubu manako keyakeyai mo tadebu, wagubu ke; “Apunu kawai mosi e wairai kawareya ka ripa damaya ika uburawa. E ripa ki madipana ki nana kawareya kawareya empiyawa ko ripa ki eba madipupu ko ururutanai uburawa.
6 E passou a narrar esta parábola: Certo homem tinha uma figueira plantada na sua vinha; e indo procurar fruto nela, e não o achou.
7 Mara mosi ka e ubupu e wairai ki kwayubapiyawa apunai sibu, wagubu ke; ‘Nau kwamura apeya eyaka rabineya ripa yau madipana ki nana empekeya kwaepekeya ko e mibai eba kipu ki pokere karako ripa yau mei kaiyara. Ripa yau ka waira pa danapiyau.’
7 Disse então ao viticultor: Eis que há três anos venho procurar fruto nesta figueira, e não o acho; corta-a; para que ocupa ela ainda a terra inutilmente?
8 E inako wagubu ko e wairai ki kwayubapiyawa apunai denai inako wagubu ke; ‘Kabai, kamadamu da kwamura eyaka mena yau kewoyagisi were empamu. Nau mugu ripa kerareya nakapani demanapani da mibai kiroto bo pa mena ki nu ika kataigamu.
8 Respondeu-lhe ele: Senhor, deixa-a este ano ainda, até que eu cave em derredor, e lhe deite estrume;
9 Ripa ki kwamura yabaranugu yau rabineya mibai kiroto ki ka baganai ko pa mena ki kau ewa sidi manako nau meyani kaiyara.’”
9 e se no futuro der fruto, bem; mas, se não, cortá-la-ás.
10 Aiyata pa idiwana ki marai mosi ka Iyesu Diyu ragidai mu gurigurimaga tawai rabineya kabuwawagawa tondawa.
10 Jesus estava ensinando numa das sinagogas no sábado.
11 Tawa ki rabineya ka ridi mosi ika mete tondawa ki kwamura ropani kawaya (18) ki rabineya keyai berokoi mosi e tagai wadubu korekore ki pokere kutokuto umawa.
11 E estava ali uma mulher que tinha um espírito de enfermidade havia já dezoito anos; e andava encurvada, e não podia de modo algum endireitar-se.
12 Iyesu ridi ki empupu manako e bameya yabadana ki nana wagubu manako sibu, wagubu ke; “Ridi, kau sigiragi ki nau karako rikapakani da kau iyanuwagi.”
12 Vendo-a Jesus, chamou-a, e disse-lhe: Mulher, estás livre da tua enfermidade;
13 E idai ridi ki kawareya tapu ki makeya ka ridi ki e tagai supasupawena bagi ubupu manako e Mamanuga God si tepapupu.
13 e impôs-lhe as mãos e imediatamente ela se endireitou, e glorificava a Deus.
14 Iyesu aiyata pa idiwana marai ridi ki iyapupu ki pokere guriguri tawai ki debai apunai mosi e nuwai pupuwena manako e ubupu iyapana tadebu, wagubu ke; “Pura eyaka mena ki rabineya ka nu mara ida daikere kewo-wena daikere eyaka mena upigomu. Wi nuwagau iyaigamana wainapiyamu ki ka wi upi marai ki makeya baiwagi ko eba aiyata marai ki makeya baiwagi.”
14 Então o chefe da sinagoga, indignado porque Jesus curara no sábado, tomando a palavra disse à multidão: Seis dias há em que se deve trabalhar; vinde, pois, neles para serdes curados, e não no dia de sábado.
15 E inako wagubu ko nu Kaiwawo-nuga denai e sibu, wagubu ke; “Wi ka midiga pa matakawagau ragidai. Wi mete kina ka aiyata marai ki makeya upiwagamu. Wi papaga burumakau bo ‘donki’ ki wi aiyata marai ki makeya rikatamiyamu awana tageyamu bo pa mena? Ena, wi tageyamu.
15 Respondeu-lhe, porém, o Senhor: Hipócritas, no sábado não desprende da manjedoura cada um de vós o seu boi, ou jumento, para o levar a beber?
16 Ridi yau e ka oragai apunai Eburamu e momai ko Berokoi Apunai Seitani kwamura ropani kawaya (18) ki rabineya e wadubu doko giripiyawa tondawa. Wi badidi pokere iwagamu da gwede e umapu dokodoko ki nu aiyata marai ki makeya eba rikapamu?”
16 E não devia ser solta desta prisão, no dia de sábado, esta que é filha de Abraão, a qual há dezoito anos Satanás tinha presa?
17 Iyesu yona ki wagubu ki pokaiya ka e iyaraiyoma mu debamaga musupupu. Ko iyapana pakasi ragidai e bagi kawaya kuduba kwaewagawa ki emupu ka mu e mamamai tagamawa.
17 E dizendo ele essas coisas, todos os seus adversário ficavam envergonhados; e todo o povo se alegrava por todas as coisas gloriosas que eram feitas por ele.
18 Iyesu iyapana manutapu, wagubu ke; “Mamanuga God e gari rabineya e kasiyarai pokaiya idiwana ki ka badidi maba? Ki keyakeyai nu gwede naureya iwagamu?
18 Ele, pois, dizia: A que é semelhante o reino de Deus, e a que o compararei?
19 Nau suwagani wainapu-muri; Ki ka ripa damaya madai rabineya momai rasirasi ki maba. Apunu mosi ka momai marai munta inako yadini uroto ki ka ripa kawaya mo wenayagisi ragai isiyapoto manako midiwari baitagisi ragai ki kawareya tawatagisi.”
19 É semelhante a um grão de mostarda que um homem tomou e lançou na sua horta; cresceu, e fez-se árvore, e em seus ramos se aninharam as aves do céu.
20 Iyesu iyapana ade manutapu, wagubu ke; “Mamanuga God e gari rabineya e kasiyarai pokaiya idiwana ki badidi maba ki keyakeyai nau karako gwede naureya suwagani?
20 E disse outra vez: A que compararei o reino de Deus?
21 Nau suwagani wainapumuri; Ki ka ridi mosi bani buredi kawayawagana domai marai munta mo wadau suguna mete wirapiyau manako suguna ki kawayawagau yarau ki maba.”
21 É semelhante ao fermento que uma mulher tomou e misturou com três medidas de farinha, até ficar toda ela levedada.
22 Iyesu natere Diyerusaremu yawateya kayawena kaniyawa ki ka e tawa tawa natere natere bauwagawa kabuwawagawa inako kwaewagawa kaniyawa,
22 Assim percorria Jesus as cidades e as aldeias, ensinando, e caminhando para Jerusalém.
23 manako iyapana mosi e manupupu, wagubu ke; “Kaiwawoni, Mamanuga God e iyapana kuduba iya waunai tageni bo iyapana dai mena iya ki tageni?”
23 E alguém lhe perguntou: Senhor, são poucos os que se salvam? Ao que ele lhes respondeu:
24 “Kunuma katamurui ka kapokapori munta ki pokere kasiyara-iwagi nisi kandoi da wi katamuru ki teteiwagi. Nau nidiyani wainapumuri; Iyapana ropani kawaya katamuru ki tetetagamana kwaetogomono ko mu eba tetetagisi.
24 Porfiai por entrar pela porta estreita; porque eu vos digo que muitos procurarão entrar, e não poderão.
25 Mara baiyagisi da tawa apunai uburoto gudu umoroto manako wi tawa katamuruiya ubumuri gudu minimuri, iwagi ke; ‘Kaiwawonuga, kau gudu nu nene kwaipi da nu yamamu.’
25 Quando o dono da casa se tiver levantado e cerrado a porta, e vós começardes, de fora, a bater à porta, dizendo: Senhor, abre-nos; e ele vos responder: Não sei donde vós sois;
26 Ko wi denai iwagi ke; ‘Nu bani yo awana kau mete ewapuru dibipemeya kupemeya ade kau ubureya nu imatanugu kabuwaniyeya.’
26 então começareis a dizer: Comemos e bebemos na tua presença, e tu ensinaste nas nossas ruas;
27 Ko e denai yagisi ke; ‘Wi bani baigubu? Nau eba kataineya wiyo. Wi ka berokoi kwaigamawa ragidai ki pokere kamadisinimuri kaiwagi.’
27 e ele vos responderá: Não sei donde sois; apartai-vos de mim, vós todos os que praticais a iniqüidade.
28 Mara ki makeya ka wi yabu tamuri manako oragai apunai Eburamu yo Aisiki yo Diyaikapu ade Mamanuga God e bonanai wainapamawa tagamawa ragidai kuduba ki mete kina ika Mamanuga God e gari rabineya idiwono emitamuri. Nau suwagani wainapumuri; Mara ki makeya ka e uburoto gari tagaiya wi isiyaniyoto manako wi yadi wadoi wi uwariga meme kaikirapiyoi ‘ikui akui’ iwogoi.
28 Ali haverá choro e ranger de dentes quando virdes Abraão, Isaque, Jacó e todos os profetas no reino de Deus, e vós lançados fora.
29 Iyapana tawana tawana kuduba, madega kauwagau madega posiwagau ki deneya baitagisi Mamanuga God e gari rabineya kaiwoto kupe wateya wata yadini idiwono.
29 Muitos virão do oriente e do ocidente, do norte e do sul, e reclinar-se-ão à mesa no reino de Deus.
30 Mara ki makeya ka iyapana karako ewa ubumu ragidai ki mu yabiritagisi ade iyapana karako yabiri ubumu ragidai ki mu ka ewa ubumoto.” Iyesu inako wagubu.
30 Pois há últimos que serão primeiros, e primeiros que serão últimos.
31 Mara ki makeya ka Parisi ragidai dai Iyesu bameya bautagubu, tagubu ke; “Apunu kawai Erodi kau nuniyana po wainapiyau ki pokere kau tawana yau kamadi kayanuwagi.”
31 Naquela mesma hora chegaram alguns fariseus que lhe disseram: Sai, e retira-te daqui, porque Herodes quer matar-te.
32 Mu inako tagubu ko Iyesu denai mu tadebu, wagubu ke; “Wi kaiwagi taku kamarai apunai ki simuri, iwagi ke; ‘Kau wainapi; Nau karako ade marawani kweya kairapu iyapana rabinamugu idiwu ki siwakeketamoni ade sigira ragidai mete iyatamoni ko mara ki tetaiya ka nau upi ki kewopani.’ Wi kaiwagi e inako simuri,
32 Respondeu-lhes Jesus: Ide e dizei a essa raposa: Eis que vou expulsando demônios e fazendo curas, hoje e amanhã, e no terceiro dia serei consumado.
33 mibai ka karako, marawani ade mara ki tetaiya ka nau tawana tawana umoni da siyarai ka nau natere Diyerusaremu bausugani. Mu ubumoto Mamanuga God e bonanai wainapiyau wagau apunai natere kudubai mo rabineya minimoto poyo ki ka eba baganai.
33 Importa, contudo, caminhar hoje, amanhã, e no dia seguinte; porque não convém que morra um profeta fora de Jerusalém.
34 Akae, natere Diyerusaremu, natere Diyerusaremu; Kau iyapanagiyoma ubumu Mamanuga God e bonanai wainapiyamu tagamu ragidai ki mu namutamiyamu ade e bigabigaiyoma kau bamageya tonotamiyau ki mu bowa were mete namutamiyamu. Kokoroku ridai e munuiyoma e mabui kobaiya sikwatamiyau ki maba ka nau mara badibadi taganugu kayawena nau idani rabineya wi idiwana wainapekeya ko wi nau bodabodasinimawa.
34 Jerusalém, Jerusalém, que matas os profetas, e apedrejas os que a ti são enviados! Quantas vezes quis eu ajuntar os teus filhos, como a galinha ajunta a sua ninhada debaixo das asas, e não quiseste!
35 Wainapu-muri; Nau kamadiniyani kayasugani ki ka wi tawaga gumoroyagisi. Wi nau ewa mo eba emisinimuri ko wi idiwoi yamoi da wi iwagi ke; ‘Kaiwawonuga e si kasiyarai pokaiya baunugibi Apunai, Mamanuga God kau wadiniyoto bagi,’ wi inako sidimuri ki makeya ka wi nau ade emisinimuri.”
35 Eis aí, abandonada vos é a vossa casa. E eu vos digo que não me vereis até que venha o tempo em que digais: Bendito aquele que vem em nome do Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.