Hebreus 11

IYA YONAI (GDN) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Suma ka gwede? Nau suwagani; Nu puyo ewa wadamana nawanai idiwei ki mibipemei da nu ewa yadamu ki ka nu suma sumaigemei. Ade nu gwede mosi karako eba empemei ki mibipemei da nu ewa empamu ki nu mete sumaigemei.
1 Ora, a fé é a certeza de coisas que se esperam, a convicção de fatos que não se veem.
2 Oragai ragidai takari kawaya Mamanuga God inako sumapamawa ki pokere e mu weremaga mete wagubu.
2 Pois, pela fé, os antigos obtiveram bom testemunho.
3 Nu sumanuga pokaiya ka nu mibipemei da Mamanuga God e wagubu umuneya ka kunuma waira kuduba wenawena. Gwedegwede kuduba yabunugere matarau empemei yau ka nu eba empemei apunai e pokaiya matarawena.
3 Pela fé, entendemos que o universo foi formado pela palavra de Deus, de maneira que o visível veio a existir das coisas que não são visíveis.
4 Oragai apunai Eiboro e sumai pokaiya ka e papa mo wadubu puyo Mamanuga God kwebu manako Mama-nuga God ubupu puyo ki mibipupu. Ko e tatai Kaini bani dai tepupu puyo Mamanuga God kwebu ki ka Mamanuga God puyo ki eba mibipupu ko tagarara-pupu. Apunu Eiboro e ka Mamanuga God sumapupu ki pokere Mamanuga God puyo ki wadubu manako apunu bagi supasupai e sibu. Apunu Eiboro e ka takari kawaya powena ko e sumai pokaiya badidi kwaewena ki yonai nu karako mete wainapamana makeya makeya kwaiwagamana ki nana.
4 Pela fé, Abel ofereceu a Deus um sacrifício mais excelente do que Caim, pelo qual obteve testemunho de ser justo, tendo a aprovação de Deus quanto às suas ofertas. Por meio da fé, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Oragai Apunai Enoki e sumai pokaiya ka Mamanuga God kawapu e iyaiya wadubu usi kunumau tapu ko e eba powena. Iyapana e kwaenepamawa ko mu mo e eba bananamupu mibai ka Mamanuga God kawapu e iyaiya tepa-pupu wadubu kayawena. Mamanuga God e okai mosi wagubu da apunu Enoki yewe wairau tondawa ki makeya ka e bagi supasupai mena kwaewagawa ki pokere Mamanuga God e bameya mamama wainapiyawa.
5 Pela fé, Enoque foi levado a fim de não passar pela morte; não foi achado, porque Deus o havia levado. Pois, antes de ser levado, obteve testemunho de que havia agradado a Deus.
6 Iyapana nima notapiyau da Mamanuga God e ka pa mena maba ki ka e suma eba suma-wagau. Ko iyapana nima Mamanuga God bameya guriguriwagau ki ka e guriguriwagau ki pokaiya mibipiyau da Mamanuga God e tondau. E Mamanuga God eba sumapena ki ka e bameya eba guriguriwagubena ko e sumawagau ki pokere Mamanuga God uburau e mamamai mete wainapiyau. Iyapana gwedewau Mamanuga God sumapiyamu manako e bameya guriguritagamu ki ka Mamanuga God mu denai puyo tageni.
6 De fato, sem fé é impossível agradar a Deus, porque é necessário que aquele que se aproxima de Deus creia que ele existe e que recompensa os que o buscam.
7 Mamanuga God e ewa bita tono-pana yonai wagubu ki e oragai apunai Nowa kabuwapupu. Apunu Nowa yona ki mibai e yabere mo eba empupu ko e sumai pokaiya ka e Mamanuga God e umunui wadubu waka yamanapupu manako e wainai yo e gubagaiyoma yo mu ridimuguma mete kina waka ki rabineya iyatagubu. E Mamanuga God sumapupu ki pokaiya ka Mamanuga God e apunu bagi supasupai sibu ko iyapana dai ki mu paeremaga ki denai ka mu bita kawaya bananamupu.
7 Pela fé, Noé, divinamente instruído a respeito de acontecimentos que ainda não se viam e sendo temente a Deus, construiu uma arca para a salvação de sua família. Assim, ele condenou o mundo e se tornou herdeiro da justiça que vem da fé.
8 Mamanuga God e oragai apunai Eburamu waira waunai mosi e kweyana ki nana gwaiyabapupu ki pokere e sumai pokaiya ka e kipu ubupu Mamanuga God e umunui wadubu kayawena. E sumai pokaiya ka e wairai oragai ki kamadubu e wairai waunai ki kai kayawena ko e bani deneya kayawagana ki e eya eba kataiya.
8 Pela fé, Abraão, quando chamado, obedeceu, a fim de ir para um lugar que devia receber como herança; e partiu sem saber para onde ia.
9 Mamanuga God e gwaiyabapupu ki wairai kawareya e bauwena ki ka e sumai pokaiya ika tondawa. Waira ki ka iyapana kudubai dai ki mu wairamaga ki pokere e tawa mibai ika eba wadubu ko e nabonabo papa kwakwarai pokaiya wadumupu ki rabineya tondawa. E gubagai Aisiki ade e atai Diyaikapu ki mu mete kina gwaiyaba ki pokaiya inako ika idiwa.
9 Pela fé, peregrinou na terra da promessa como em terra alheia, habitando em tendas com Isaque e Jacó, herdeiros com ele da mesma promessa.
10 Natere kawaya mosi ki Mamanuga God e ebo notai pokaiya makeya makeya bebeda ragiragi kawaya nunupu kawareya tawa wadubu ki naterei ka apunu Eburamu empana ki nana nawanai tondawa.
10 Porque Abraão aguardava a cidade que tem fundamentos, da qual Deus é o arquiteto e construtor.
11 Apunu Eburamu e ka magurawena ade e wainai Sera mete kina kagara tondawa da magurawena ki pokere e munu wenapana marai ki ororeya mena kewowena. Ko Mamanuga God e munu mosi kweyana gwaiyabapupu ki apunu Eburamu sumapupu ki pokere e wainai romodowena munu wenapupu.
11 Pela fé, também, a própria Sara, apesar de não poder ter filhos e já ser idosa, recebeu poder para ser mãe, pois considerou fiel aquele que lhe havia feito a promessa.
12 Apunu Eburamu e doborowena e midi kwa-kwarepui roparopawena ko e wainai romodowena manako munu wenapupu ki pokaiya ka e momoiyoma minibu daburi kawayawena kayawena supama kunumau ade naya egi papateya eba iyabapamana makai ki maba.
12 Por isso, também de um só homem, praticamente morto, saiu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como a areia que está na praia do mar.
13 Iyapana yau kuduba Mamanuga God e naiya gwaiyabatapu ki mu sumapamawa idiwa ko e badidi gwaiyabatapu ki mibai mu eba banana-mupu ko popotagubu gawarara. Aita ewa badidi wenawagana ki mu yabara-mugu uwamau kawaya buri emupu manako mamamatagubu. Mu matarau tagubu da mu ka eba waira yau tauba-nuwai ko mu ka iyapana kwaiyanai pa ka were bautagubu.
13 Todos estes morreram na fé. Não obtiveram as promessas, mas viram-nas de longe e se alegraram com elas, confessando que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 Iyapana inako tagamu mu mibipiyamu da mu tawana-maga mosi ki kawareya mu maramara idiwana kaiwana ki nana ki kwaenei kwaetagamu.
14 Porque os que falam desse modo manifestam estar procurando uma pátria.
15 Mu ade wiratagamana mu tawanamaga oragai kamadumpu kebomupu ki ade kayatagamana notampena ki ka mu kayatagumpena ko nima mo mu eba bodatapena.
15 E, se, na verdade, se lembrassem daquela de onde saíram, teriam oportunidade de voltar.
16 Ko mu waira waunai bagi kawaya esida usi kunumau ki kwaenei kwaetagamawa nawanai idiwa. Mamanuga God e mu nateremaga usi kunumau okukunawena kewowena ki pokere mu ubumoto mu mamamaga e siyomoto ki ka e umunui eba mayamayayagisi.
16 Mas, agora, desejam uma pátria superior, isto é, celestial. Por isso, Deus não se envergonha deles, de ser chamado o seu Deus, porque lhes preparou uma cidade.
17 Mamanuga God e oragai apunai Eburamu e sumai empana ki nana yona yau e sibu, wagubu ke; ‘Kau gubagagi Aisiki karako mini poyo nau nene puyo tari.’ E gubagai eyaka mena Mamanuga God e gwaiyabai pokaiya wenawena ki e eba gwandagipupu ko e sumai pokaiya ka e ubupu Mamanuga God wagubu ki makeya makeya kwaewena.
17 Pela fé, Abraão, quando posto à prova, ofereceu Isaque. Aquele que acolheu as promessas de Deus estava a ponto de sacrificar o seu único filho,
18 Mama-nuga God naiya e gwaiyaba sibu, wagubu ke; ‘Kau gubagagi Aisiki pokaiya ka kau momogi ki kawayayogono yarono.’
18 do qual havia sido dito: “A sua descendência virá por meio de Isaque.”
19 Mamanuga God naiya inako wagubu ki pokere apunu Eburamu e gubagai miniyana po kwaewagawa ki makeya ka e notai wagubu ke; ‘Mamanuga God aita uburoto popotagubu ragidai ade iyatamini kimoto ubumoto ki pokere nau karako nau gubagani miniyani poyo ki mete baganai.’ Oragai apunai Eburamu e notai pokaiya ka e notapupu da e gubagai gwe ororeya mena powena maba ko e sumai pokaiya ka e mete notapupu da Mamanuga God uburoto e gubagai ki ade iyapoto iyaiya kweyoto.
19 Abraão considerou que Deus era poderoso até para ressuscitar Isaque dentre os mortos, de onde também figuradamente o recebeu de volta.
20 Apunu Aisiki e sumai pokaiya ka e ubupu e gubagaiyoma Diyaikapu yo Iso ewa bagi kawaya idiwana ki nana mu waditapu bagi.
20 Pela fé, igualmente Isaque abençoou Jacó e Esaú, a respeito de coisas que ainda estavam para vir.
21 Apunu Diyaikapu e sumai pokaiya ka e powagana kwaewagawa ki makeya e gubagai Diyosepa e gubagaiyoma waditapu bagi. E gunai kawareya togi-wena manako Mamanuga God e si esida tepapupu.
21 Pela fé, Jacó, quando estava para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e, apoiado sobre a extremidade do seu bordão, adorou a Deus.
22 Apunu Diyosepa e sumai pokaiya ka e powagana kwaewagawa ki makeya ka e iyapanaiyoma Isiraero ragidai mu tawana Idipi kamadamana tawana mo kayatagamana ki sisiyai tadebu ade e eya kwakwarepui ewa wadamana tawana mo rabineya ononopamana ki sisiyai mu mete tadebu.
22 Pela fé, José, próximo do seu fim, fez menção do êxodo dos filhos de Israel, bem como deu ordens a respeito de seus próprios ossos.
23 Apunu Mosisi e inai mamai mu sumamaga pokaiya ka e wenawena makeya ki ka mu siragamu apeya eyaka ki rabineya e wadumupu wekemupu idiwa. Mu emupu da e ka munu komeruwana kawaya ki pokere kaiwawo Pero badidi wagubu ki kudeya mu eba wainamupu.
23 Pela fé, Moisés, depois de nascer, foi escondido por seus pais durante três meses, porque viram que era um menino bonito e não temeram o decreto do rei.
24 Apunu Mosisi e yaraga tondawa ki makeya ka kaiwawo Pero e petei ubupu e gubagapana sibu ko e sumai pokaiya ka e yona ki bodapupu.
24 Pela fé, Moisés, sendo homem feito, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 E eya iyai yewe wairau ki nene wainapena ki ka e kaiwawo tawaiya tondibena ko e midi kwakwarepui tainipiyawa ki e tagarara-pupu manako e ebo nuwaiya ki kwae-wena kipu ubupu kayawena Mamanuga God e iyapanaiyoma mu mete bita yo midi makari bananamupu.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a usufruir prazeres transitórios do pecado.
26 E waina-pupu da tawana Idipi ragidai mu gwedegwedemaga mamamapamana ki mamamai ka erida ko iyapana Keriso pokaiya e wereyakaurapamana ki mamamai ka kawaya esida. E waira yau iyai nene eba notapiyawa mibai ka e denai bagi kawaya aita ewa wadana ki nene mena notapiyawa tondawa.
26 Ele entendeu que ser desprezado por causa de Cristo era uma riqueza maior do que os tesouros do Egito, porque contemplava a recompensa.
27 Apunu Mosisi e sumai pokaiya ka e tawana Idipi ragidai mu kawaimaga e kudeya eba wainapupu ko e kipu ubupu tawana ki kamadubu kayawena. Mama-nuga God e nu eba empemei ko apunu Mosisi e gwe empupu diyayai ki pokere e giruru maba ki kobaiya tewena deni mena kayawena.
27 Pela fé, Moisés abandonou o Egito, não ficando amedrontado com a ira do rei, pois permaneceu firme como quem vê aquele que é invisível.
28 Apunu Mosisi e sumai pokaiya ka e tawana Idipi rabineya ‘Mamanuga God Nu Raurunibu Poragai’ ki kerarai birikapupu. E iyapanaiyoma Isiraero ragidai papa naumana manako papa ki darai mu mubo eyaka eyaka tawamaga katamuruiya pasipamana ki nana wagubu. Mu inako kwaetagamana da ‘Naunuma Aneyai’ dara ki empana ki ka e mu munumuguma uratanai amu suwakarai ki eba namutamana ki nana.
28 Pela fé, celebrou a Páscoa e o derramamento do sangue, para que o exterminador não tocasse nos primogênitos dos israelitas.
29 Tawana Isiraero ragidai Egi Daragai ki papateya bautagubu ki ka mu sumamaga pokaiya ka egi ki puru-wena daikere daikere ubupu manako mu sumpu egi ki rabineya borau maba kayatagubu papasi daikere bautagubu. Ko tawana Idipi ragidai mu ewamugu kayatagubu kaiwa da paunau ka egi ki mu utatapu mu nonamaga kubabu manako mu popotagubu gawarara.
29 Pela fé, os israelitas atravessaram o mar Vermelho como por terra seca. Quando os egípcios tentaram fazer o mesmo, foram engolidos pelo mar.
30 Tawana Isiraero ragidai mu sumamaga pokaiya ka mu mara ida daikere kewowena daikere apeya ki rabineya natere Diyeriko kikirau kowiwirapamawa da siyareya ka natere ki gwarantana kawaya minimupu wiwiramupu ki kuduba rorororowena gwekauriyapupu.
30 Pela fé, ruíram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Yawata kawakawareya umawa ridai Reyabu e sumai pokaiya ka e tawau mena tondawa ki pokere tawana Isiraero ragidai ubumpu Mamanuga God tagararapamawa ragidai ki namu-tamawa makeya ki ka mu ridi ki eba minimupu poyo, mibai ka e naiya gopara ragidai ki waitatapu mu diriwa-maga kwaewena.
31 Pela fé, Raabe, a prostituta, não foi destruída com os desobedientes, porque acolheu os espias com paz.
32 Nau Mamanuga God e suma-pamawa ragidai ade dai mu bususu-maga mete suwagani bo? Apunu Gidiyoni yo Baraki yo Samsoni yo Diyepeta yo Dewida yo Samuwero yo ade Mamanuga God e bonanai waina-pamawa tagamawa ragidai ropani kawaya mete kina mu bususumaga nau suwagana ko madega pa mena.
32 E que mais direi? Certamente me faltará o tempo necessário para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas,
33 Mu sumamaga pokaiya ka mu iyara-muguma mete kandetagamawa raurutamawa ade wairamaga mete wadamawa. Mu bagi supasupai mena kwaetagamawa idiwa ki pokere mu gwede wadamana gwaiyabai waina-mupu ki mu makeya wadumupu. Papa kamarai ‘raiyoni’ yawira bautagubu ki mu sumamaga pokaiya ka mu papa ki bodatampu.
33 os quais, por meio da fé, conquistaram reinos, praticaram a justiça, obtiveram promessas, fecharam a boca de leões,
34 Mu sumamaga pokaiya ka mu mata nonarai kawaya ki pomupu ade iyaramuguma ta temupu yawira bautagubu ki ka mu ubumpu mu baibigatampu. Mu wairorotagubu ko mu sumamaga pokaiya ka mu kasiyara ade wadumupu. Yawira marai bauwena ki ka mu ubumpu mu iyaramuguma kuduba raurutampu ki pokere iyara-muguma kuduba wakapatagubu.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam de ser mortos à espada, da fraqueza tiraram força, fizeram-se poderosos na guerra, puseram em fuga exércitos estrangeiros.
35 Ridi dai mu sumamaga pokaiya ka mu munumuguma bo mu nobomomuguma bo mu rakarakamuguma popotagubu ki ade iyatagubu kimpu ubumpu mete ewapuru idiwa.
35 Mulheres receberam, pela ressurreição, os seus mortos. Alguns foram torturados, não aceitando seu resgate, para obterem superior ressurreição;
36 Iyapana ubumpu mu dai wereyakauratampu ade wikuku pokaiya raukeketampu ade dai ki mu tetampu mu idamaga kerapumaga umatampu dokodoko dibura rabineya nakatampu.
36 outros, por sua vez, passaram pela prova de zombarias e açoites, sim, até de algemas e prisões.
37 Dai ka mu bowa were taunimupu popo, dai ka mu naurimugu purutampu popotagubu, ade dai ka mu kereba pokaiya metampu popo. Mu dai gwede-gwedemaga pa mena ki pokere papa sipi yo papa gote mu kwakwarepumaga ki mu temupu umamawa iwa. Iyapana bautagubu mu giritamawa pasutamawa ade bita ebo ebo mu tagemawa.
37 Foram apedrejados, serrados ao meio, mortos ao fio da espada. Andaram como peregrinos, vestidos de peles de ovelhas e de cabras; passaram por necessidades, foram afligidos e maltratados.
38 Mu tawamaga kamadumpu gwabau ade kweyau igida yauda iwa. Mu dai ka ragu ukwapamawa ade dai ka urubau ukwapamawa. Waira yau ragidai mu beramaga ka berokoi ko suma sumatagamawa ragidai ki mu beramaga ka bagi supasupai kawaya ki pokere mu yewe idiwana watai mu nene ka pa mena.
38 O mundo não era digno deles. Andaram errantes pelos desertos, pelos montes, pelas covas, pelos antros da terra.
39 Iyapana yau kuduba mu suma-maga ka ragiragi kawaya ki pokere Mamanuga God mu simaga tepapiyawa ade mu mamamamaga wagawa. Mu bagi kawaya kwaetagamawa ko e mu badidi gwaiyabatapu ki mibai mo mu eba bananamupu,
39 Todos estes, mesmo tendo obtido bom testemunho por meio da fé, não obtiveram a concretização da promessa,
40 mibai ka ororeya mena ka Mamanuga God nu karako idiwei ragidai nu nene wainapupu gwede bagi kawaya mosi nu nene tapu ki pokere oragai sumatagamawa ragidai nu raurunimana yabiritagamana ki nana ka eba baganai. Mamanuga God e nuwaiya ka nu yo mu ewapuru e badidi wainapupu ki yadamu ade ewapuru mena e nuwaiya wainapiyau ki makeya idiwomu.
40 porque Deus tinha previsto algo melhor para nós, para que eles, sem nós, não fossem aperfeiçoados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.