Gálatas 4
IYA YONAI (GDN) vs NVT
1 Nau keyakeyai mosi suwagani ki wi wainapumuri; Apunu mosi e poyagisi ki ka e gubagai uburoto e mamamai buderi ki tepoto. Gwedegwede kuduba e mamai nene ki e nene. Ko e munu marai munta tondau ki ka e mamai e bigabigaiyoma ki mu maba bigabiga mena kwaeyogono yarono da e kawayayagisi makeya,
1 Portanto, pensem da seguinte forma: enquanto não atingir a idade adequada, o herdeiro não está numa posição muito melhor que a de um escravo, apesar de ser dono de todos os bens.
2 mibai ka e munu marai munta ki pokere iyapana dai ki e buderi ki kwayubapomono idiwono da e mamai paupu tapu ki marai baiyagisi ki ka mu buderi kuduba ki e idai rabineya nakapomoto.
2 Deve obedecer a seus tutores e administradores até a idade determinada por seu pai.
3 Nau keyakeyai suwagubuwani ki mibai ka yau kena; Nu mete kina ka naiya munu rasi maba idiweya manako waira yau notai nu umanibu dokodoko ki mena bigabigai nu kwaigemeya.
3 O mesmo acontecia conosco. Éramos como crianças; éramos escravos dos princípios básicos deste mundo.
4 Ko Mama-nuga God mara winepupu ki paupui bauwena ki ka e eya Gubagai tonopupu kawapu nu bamanugu bauwena. E ridi kaina rabineya gora kobaiya wenawena.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou seu Filho, nascido de uma mulher e sob a lei.
5 Nu iyapana kuduba gora umanibu dokodoko kobaiya idiweya ki pokere nu rikaniyana da Mamanuga God e munui-yoma mibai nu nidiyana ki nana ka Keriso iyapana kaina wenawena gora kobaiya tondawa.
5 Assim o fez para resgatar a nós que estávamos sob a lei, a fim de nos adotar como seus filhos.
6 Wi naigida mena kataigamana wetawetara da wi ka Mamanuga God e munuiyoma ki pokere e ubupu e eya Gubagai e Keyai nu rabinanugu tapu tondau. E Keyai ki kasiyarai pokaiya ka nu yona yau iwegemei; ‘Mamai, kau ka nau Mamai mibai.’
6 E, porque nós somos seus filhos, Deus enviou ao nosso coração o Espírito de seu Filho, e por meio dele clamamos: “ Aba , Pai”.
7 Naiya ka wi bigabiga ragidai idiwa ko karako ka wi Mamanuga God e eya munuiyoma idiwu. Wi ka e munuiyoma ki pokere e munuiyoma mu puyomaga badidi nakapupu ki e wi mete negeni.
7 Agora você já não é escravo, mas filho de Deus. E, uma vez que é filho, Deus o tornou herdeiro dele.
8 Naiya ka wi Mamanuga God eba kataimupu ko wi daisusu yo momorapa ade dai mete kina inako mibimaga pa mena ki mu mena bigabigamaga kwaigamawa.
8 Antes de conhecerem a Deus, vocês eram escravos de supostos deuses que, na verdade, nem existem.
9 Ko karako ka wi Mama-nuga God kataimupu, bo ade suwagani ke; Mamanuga God e kataiya wiyo. Ki pokere wi gwede nana keyai ebo ebo mu kasiyaramaga pa mena naiya kamaditampu ki karako ade gwanawa-tamiyamu? Mu wi umanimana dokodoko da wi mu bigabigamaga ade kwaiga-mana ki nana wainapiyamu bo?
9 Agora que conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, por que desejam voltar atrás e tornar-se novamente escravos dos frágeis e inúteis princípios básicos deste mundo?
10 Kataina, wi bani Mamanuga God mamamapamana ki nana mara bo siragamu bo bodu kwamura ki paupui makeya makeya inako wiwirapiyamu idiwu bo?
10 Vocês insistem em guardar certos dias, meses, estações ou anos.
11 Nau wi nene tagani kandau. Nau wi bamagau upisugekeya muya nunurekeya ki mibai karako pamenayagisi gogayagisi bo?
11 Temo por vocês. Talvez meu árduo trabalho em seu favor tenha sido inútil.
12 Kowaniyoma, nau yonani yau suwagani ki wi naigida mena wainapu-muri; Nau gora kamadubuwani wi maba tondakani ki maba wi mete inako kwaiwogoi. Nau wi bamagau bausugu-buwani ki ka wi berokoi mo nau bamaneya eba kwaigubu.
12 Irmãos, peço-lhes que sejam como eu, pois eu também sou como vocês. E vocês não me trataram mal
13 Wi kataigau da nau naiya wi bamagau ika bausugu-buwani yona bagi kawaya dimasugekeya ki ka nau mibai sigirasugubuwani ki pokere ika bausugubuwani.
13 e certamente se lembram de que eu estava doente quando lhes anunciei as boas-novas pela primeira vez.
14 Nau sigirasugubuwani ki pokere nau bita wi mete negebuwani ko wi nau eba keisinimupu bo tagararasinimupu. Mamanuga God e aneyai mosi wi bamagau bauwagubena e diriwai kwaigumpena ki maba wi nau diriwani inako kwaigubu. Ade Keriso Iyesu e eya wi bamagau bauwagubena e diriwai kwaigumpena ki maba wi nau diriwani inako mete kwaigubu.
14 Embora minha saúde precária fosse uma tentação para me rejeitarem, vocês não me desprezaram nem me mandaram embora. Ao contrário, acolheram-me e cuidaram de mim como se eu fosse um anjo de Deus, ou mesmo o próprio Cristo Jesus.
15 Naiya ka wi mibi mamamai idiwa ko karako ka wi mamamaga ki bani kayawena? Wi nau nene kawaya daganani wainapamawa, ena, wi wiga yabuga bonai toporu-pamana tegemana ki yawatai mete kina maba ki ka wi yabuga bonai ki bani toporumpena nau tegempena.
15 Que aconteceu com a alegria que vocês demonstraram naquela ocasião? Estou certo de que, se fosse possível, teriam arrancado os próprios olhos e os teriam dado a mim.
16 Ko nau karako yona mibai wi nidiyakani ki pokaiya ka wi nau iyaragasiniyamu bo?
16 Acaso me tornei inimigo de vocês porque lhes digo a verdade?
17 Iyapana wi bamagau bautagubu mu ka supasupai eba kwaetagamu ko mu dayaya mena pokaiya wi diriwaga kwaetagamu. Mu nuwamugu wi nu bamanugu ki purunimana da wi mu mena diriwamaga kwaigamana ki nana.
17 Esses falsos mestres estão extremamente ansiosos para agradá-los, mas suas intenções não são boas. Querem afastá-los de mim para que dependam deles.
18 Nau wi bamagau tondekeya wi diriwaga kwaesugekeya ki maba iyapana nota supasupai pokaiya wi diriwaga kwaetogomono ki ka baganai. Ko mu dayaya pokaiya wi diriwaga kwaetogomono ki ka eba baganai.
18 Se alguém deseja agradá-los, muito bem; mas que o faça sempre, e não só quando estou com vocês.
19 Mununiyoma nau nuwaneya po wiyo. Ridi munu wenapana makarai wainapiyau ki makarai maba ka nau karako wi nene ade wainapakani. Nau makarai ki wainaponi tondoni da Keriso e eya iyai wi rabinagau wata yadini makeya.
19 Ó meus filhos queridos, sinto como se estivesse passando outra vez pelas dores de parto por sua causa, e elas continuarão até que Cristo seja plenamente desenvolvido em vocês.
20 Nau wi nene tomo baba-pakani. Nau wi bamagau bausugubena da nau karako ragiragi kawaya suwaga-kani ki wirapena giyantau mena wi nidibena ki ka nau mamama wainapena. Nau badidi maba kwaesugani wi waita-niyani?
20 Gostaria de poder estar aí com vocês para lhes falar em outro tom. Mas, distante como estou, não sei o que mais fazer para ajudá-los.
21 Gora oragai kobaiya idiwana wainapiyamu ragidai, nau wi manu-niyani; Gora badidi kabuwaniyau ki mibai wi kataigau bo?
21 Digam-me, vocês que desejam viver debaixo da lei: acaso sabem o que a lei diz de fato?
22 Gora wagau da oragai apunai Eburamu e gubagaiyoma ka apeya; Mosi ka bigabiga ridai ki e rabineya wenawena ade mosi ka e ebo wainai rabineya wenawena. E wainai ka eba bigabiga ridai ko e ka pakasi ridai.
22 De acordo com as Escrituras, Abraão teve dois filhos, um nascido de uma escrava e outro de sua esposa, que era livre.
23 Apunu Eburamu e ka bigabiga ridai ki mete ukwapamawa manako e gubagai ki wenawena ko e eya wainai ki ka Mama-nuga God badidi gwaiyabapupu ki makeya ka e munu ki wenapupu.
23 O filho da escrava nasceu segundo a vontade humana; o filho da mulher livre nasceu segundo a promessa.
24 Nau yona karako suwagubuwani ki ka yona matarau ko ki rabineya ka keyakeyai dai mete kina. Keyakeyai ridi apeya mu naurimugu ki mibai ka Mamanuga God e gwaiyabai apeya. Keyakeyai ki mosi ka bigabiga ridai Eiga e naureya. Gwaiyaba e wadubu ka kweya Sainai were bauwena ki pokere ridi Eiga e munuiyoma ka bigabiga ragidai.
24 Essas duas mulheres ilustram duas alianças. A primeira, Hagar, representa o monte Sinai, onde o povo recebeu a lei que o escravizou.
25 Keyakeyai ridi Eiga e naureya ki mibai mosi ka kweya Sainai tawana Araibiya rabineya ki kena ko ki ka ade natere Diyerusaremu yewe wairau ki keyakeyai. Natere ki e iyapanaiyoma mete kina ki ka gora mu umatapu dokodoko manako mu gora ki bigabigai mena kwaetagamu.
25 E Hagar, que é o monte Sinai, na Arábia, representa a Jerusalém de agora, pois ela e seus filhos vivem sob a escravidão da lei.
26 Ko natere Diyerusaremu usi kunumau e iyapanai-yoma mete kina ki ka gwede mosi mu eba umatapu dokodoko. Pa mena. Natere ki ka nu inanuga.
26 A segunda, Sara, representa a Jerusalém celestial. Ela é a mulher livre, e é nossa mãe.
27 Mamanuga God e okai wagubu ke;
27 Como dizem as Escrituras: “Alegre-se, mulher sem filhos, você que nunca deu à luz! Grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto! Pois a abandonada agora tem mais filhos que a mulher que vive com o marido”.
28 Kowaniyoma, Mamanuga God e gwaiyabai oragai apunai Eburamu sibu ki pokaiya e gubagai Aisiki wenawena ki maba ka wi mete kina e gwaiyabai pokaiya e munuiyoma mibai wenaigubu.
28 E vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Takari kawaya ka oragai apunai Eburamu e bigabigai ridai mete ukwa-pamawa manako e munu wenapupu. Ko munu ki ubupu Mamanuga God e Keyai ki kasiyarai pokaiya ewa wenawena munui ki giripiyawa pasurawa. Munu naiya ki e momoiyoma karako mete ubumu munu ewa ki e momoiyoma inako mete giritamiyamu pasutamiyamu.
29 Ismael, o filho nascido da vontade humana, perseguiu Isaque, o filho nascido do poder do Espírito, e o mesmo ocorre agora.
30 Mamanuga God e okai iyapana ki mu nene badidi wagubu? E okai wagubu ke; ‘Bigabiga ridai e gubagai mete kina ki wi baiyonotamuri da mu kayatagisi, mibai ka bigabiga ridai e gubagai ki eba uburoto pakasi ridai e gubagai buderi yadini.’ Oka ki inako wagubu,
30 Mas o que dizem as Escrituras sobre isso? “Livre-se da escrava e do filho dela, pois o filho da escrava não será herdeiro junto com o filho da mulher livre.”
31 ki pokere kowaniyoma, nu ka eba bigabiga ridai ki e munuiyoma da gwede mosi nu umaniyoto dokodoko manako nu e bigabigai kwaigomu. Ko nu ka pakasi ridai ki e munuiyoma.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava; somos filhos da mulher livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.