Atos 4
IYA YONAI (GDN) vs NVT
1 Pita yo Diyoni inako dimatagamawa idiwa ka Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawakawaimuguma, Mamanuga God e Tawai ki kwayubapiyamu ragidai mu kawaimaga mosi, ade iyapana Sadusi ragidai dai mete kina mu nuwamaga pupuwena mu bamamugu bautagubu.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Mu nuwamaga pupuwagawa ki mibai ka apunu Pita yo Diyoni iyapana tademawa, tagamawa ke; ‘Apunu Iyesu e powena ade iyawena kipu ubupu ki pokere nu ewa popoigamu ki ka nu mete iyaigamu kimamu ubumamu.’ Yona ki ka kawakawai ragidai ki mu eba nuwamugu,
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 ki pokere mu karako bautagubu Pita yo Diyoni pari wirawira-tamana ki nana tetampu. Ko kemora-wena ki pokere mu diburatampu da marawani nawaru puruyagisi werena.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 Iyapana ropani kawaya apunu Pita yo Diyoni naiya dimatagamawa mu yonamaga wainamupu mibimupu ragidai ki mu ubumpu Iyesu sumapamawa ragidai mete dibimupu idiwa ki pokere iyapana ropaniwena, uratanai mena ka kuduba 5000 kwaitana.
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Mu ukwampu nawaru puruwena ka Diyu ragidai mu kawakawaimuguma kuduba, debai ragidai ade Mamanuga God e gorai ki kataimugu ragidai mete kina ki natere Diyerusaremu rabineya dibimupu idiwa.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawai-maga si ka Anasi, e beteyai si ka Kaipasi, e wenai eyaka mena ragidai apunu Diyoni yo apunu Arekisanda ade e wenai ki dai mete kina ki mu ika bautagubu ewapuru dibimupu idiwa.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Mu Pita yo Diyoni nene tagubu bautagubu mu yabaramugu nakatampu manako manutampu, tagubu ke; “Wi badidi kwaigubu ki wi nima kasiyarai pokaiya bo nima si pokaiya kwaigubu? Ki sisiyai wi karako matarau iwagi da nu wainapamu.”
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Ki makeya ka Mamanuga God e Keyai Tanai Bagi Kawaya apunu Pita rabineya posiwena kasiyara kwebu manako e denai wagubu ke; “Kawa-kawainiyoma ade debai ragidai mete kina,
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 wi karako apunu kerarai berokoi yau nene iwagamu ade nu gwede bagi e bameya badidi kwaigibi ade e badidi maba iyamipi ki nene nu manuniyamu,
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 ki ka wi tawana Isiraero ragidai kuduba yona yau suwagani ki naigida mena wainapumuri; Tawana Nasareta apunai Iyesu Keriso e si pokaiya ka apunu yau iyawena karako wi yabaragau uburau yau kena. Wi ubumpu Iyesu wadumpu ripa korosi naureya e mini-mupu poyo ko Mamanuga God wagubu umuneya ka e ade iyawena kipu ubupu.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 Oragai ragidai Mamanuga God e bonanai wainapamawa tagamawa ragidai e nene oka yau tamupu, tagubu ke;
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 Nu Iya Negeyana Apunai ka Iyesu eya mena. Tawana tawana kuduba, madega kauwagau madega posiwagau ka Mamanuga God iya kerarai si mo eba tapu tondau da nu ki pokaiya iya yadamu.”
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Kawakawai ragidai ki apunu Pita yo Diyoni inako yabarayabara kudu pa mena ubumawa yona supasupai kawaya tagamawa wainamupu ki ka mu baba-tagubu mu notamaga wagubu ke; “Iyapana yau ka pakasi katai pa mena ragidai ko mu nota kawaya yau badidi maba wadumupu?” Mu inako nota-pamawa manako ki makeya ka mu wainamupu da Pita yo Diyoni mu ka naiya Iyesu mete iwa ki ragidai.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Apunu kerarai berokoi ki iyawena Pita yo Diyoni mu madanimugu ika uburawa ki mu mete emupu ki pokere yona denai tagamana ki mu babatagubu.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Baba-tagubu ki pokere mu ubumpu apunu Pita yo Diyoni yona yau mena tade-mupu, tagubu ke; “Wi matarau kaiwagi da nu nubo mena yonaigamu kewo-yagisi were ade baiwagi.”
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 Mu inako tagubu, manako mu mubo mena keketa kupamawa, tagamawa ke; “Iyapana apeya ki mu bamamugu ka nu badidi kwaigamu? Mu matakiramaga kawaya kwaetagubu ki sisiyai ka natere Diyerusaremu ragidai kuduba waina-mupu kewowena ki pokere yona ki bodapamana yawatai mo pa mena.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Ko nu eba nuwanugu mu notamaga ki kawayayagisi kayayagisi ki pokere karako ragiragi kawaya tatamatamamu da mu apunu ki e sisiyai ewa iyapana eba tademono iwono.”
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Mu inako tagubu gudu kwaimupu apunu Pita yo Diyoni nene ade tagubu bautagubu manako ragiragi kawaya tademupu, tagubu ke; “Apunu Iyesu e sisiyai wi ewa mo eba iwogoi ade e bususui mo wi iyapana eba kabuwatamiyoi iwoi.”
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Mu inako tagubu ko apunu Pita yo Diyoni denai tagubu ke; “Wi wibo wainapumuri; Nu Mamanuga God e yabuiya idiwei ki pokere e nuwaiya nu karako wi bonanaga yadamu bo e bonanai yadamu?
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 Nu yabunugere badidi matarau emipi bo wainamipi ki sisiyai nu karako iwegemei ko wi nu tatamaniyamu ki ka nu wi bonanaga ki eba yadamu.”
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 Mu inako tagubu ko kawakawai ragidai ki mu bonanamaga ragiragi kawaya kawareya ade tatamatamawa. Mu gudatamana mete wainapamawa ko ade kamaditampu tonotampu kaya-tagubu. Mu iyapana kudumugu waina-pamawa mibai ka iyapana ropani kawaya apunu Pita yo Diyoni mu matakiramaga emupu manako ki pokaiya Mamanuga God e si esida tepapamawa.
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 Kerarai berokoi iya-wena apunai ki e kwamurai ka apunai apeya (40) kewowena.
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Apunu Pita yo Diyoni tawa ki kamadumpu kayatagubu mu kowa-muguma bamamugu ade bautagubu manako Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai ade debai ragidai mete kina badidi maba tatamatampu ki sisiyai kuduba mu kowamuguma tademupu.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 Tademawa da kama-dumpu manako mu rabinamaga eyakamenawena Mamanuga God bameya guriguritagubu, tagubu ke; “Mamanuga Kawai, kau kunuma yamanapipi, kau waira yamanapipi, ade kau egi yamanapipi. Kau umunugeya ka gwedegwede kuduba wenatagubu gawarara.
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Kau Keyaigi Tanai Bagi Kawaya ki kau naiya takari kawaya tonopipi kau bigagi kwaewagawa apunai nu ripakwarakwaranuga Dewida sibi manako e ubupu wagubu ke;
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 Kaiwawo ragidai kuduba, madega kauwagau madega posiwagau ubumu kawakawai ragidai dai ki mete dibipiyamu manako Mamanuga God e si kaupiyamu e yanuwei teyamu ade e winepupu apunai Keriso e si mete kau-piyamu.’
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 Mamanuga, oragai apunai Dewida inako wagubu ki mibai wana wenawena yau kena. Natere yau rabineya ka iyapana kawakawai apeya, apunu Erodi yo apunu Pontiyasi Pairasi, ki mu ubumpu tawana Isiraero ragidai ade iyapana kwaiyanai ragidai mete dibi-mupu manako kau bigagi kwaewagawa apunai Iyesu, nu Iya Negeyana Apunai Bagi Kawaya, ki e yanuwei mu teya-mupu.
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 Mu e yanuwei teyamawa ko mu asusu eba kwaetagamawa. Kau kiya naiya mena kau kasiyaragi pokaiya winepipi tapi ki mu makeya makeya mena kwaetagubu.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 Ki pokere Mama-nuga; Mu karako mu bonanamaga ragiragi kawaya tagubu tatamanimpu ki kuduba kau kataigeya. Kau upigi nu kwaigemei ki pokere kasiyara nege da nu yabarayabara ubumomu kau yonagi iwogomu iwomu.
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 Kau idagi roronapi kasiyara nege da nu kau bigabigagi apunai bagi kawaya Iyesu e si pokaiya sigira ragidai iyatamomu iwomu manako iyapana kau matakiragi ebo ebo ki matarau empomono.”
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 Mu Mamanuga God bameya inako guriguritagamawa da kamadumpu makeya ka mu tawamaga ki geyageya-wena. Mamanuga God e eya Keyai Tanai Bagi Kawaya ki kawapu mu kawarimugu minibu siwa kasiyara tagebu manako mu kimpu ubumpu kayatagubu Mamanuga God e yonai tagamawa iwa ko mu kudu mo eba wainapamawa.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Iyesu sumapamawa ragidai mu nuwamaga notamaga eyaka mena idiwa. Iyapana mo eba wagubu ke; “Gwedegwede yau ka nau nene.” Pa mena, mu gwedegwedemaga kuduba deni deni nida kasiwaratagamawa idiwa.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Nu kaiwawonuga Iyesu e iyawena kipu ubupu ki e tonotapu ragidai mu mubo yabumugere matarau emupu ki pokere mu kasiyarai kawaya e sisiyai ki iyapana tademawa iwa. Mama-nuga God e iyapanaiyoma deni mena waitatamiyawa nota tageyawa,
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 — ausente —
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 — ausente —
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Apunu mo si ka Diyosepa. E kunui ka Riwai tawana Saiparasi rabineya wenawena. Iyesu tonotapu ragidai apunu Diyosepa e si daikere Banabasi simupu. (Si Banabasi ka keyakeyai ko ki mibai mete kina, ki ka; ‘Iyapana Mu Rabinamaga Wadau Bagi ki Apunai’.)
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 Iyapana dai apunu Diyosepa bameya e wairai mo gimaramupu manako denai bowa madai kwemupu ki e tepupu Iyesu tonotapu ragidai mu bamamugu bau-wena tagebu.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.