Atos 26

IYA YONAI (GDN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kaiwawo Pestasi inako wagubu manako kaiwawo Agiripa wirawena Poru empupu sibu, wagubu ke; “Baganai, karako kau kaubo sisiyagi nuwagi da nu wainapamu.”
1 Agripa disse a Paulo: — Você pode apresentar a sua defesa. Então Paulo estendeu a mão e fez a sua defesa, dizendo o seguinte:
2 “Kaiwawoni Agiripa, Diyu ragidai mu idamaga gurai nau naurineya ugwadisinimawa ragiragi ki pokere nau karako kau yabarageya uburakani nau naubo sisiyani suwagakani ki ka nau rabinani bagiwena.
2 — Rei Agripa, eu me sinto muito feliz em poder estar hoje diante do senhor para me defender de tudo o que os judeus me acusam.
3 Diyu ragidai nu bususunuga ade nu notanuga ebo ebo kuduba ki kau kataigeya ki pokere nau mamama mete wainapakani. Ko nau yonani suwagani ki kau naigida mena wainapi ko eba bodasini.
3 E especialmente feliz porque o senhor conhece muito bem todos os costumes e questões dos judeus. Portanto, peço que o senhor me escute com paciência.
4 Nau munu marai munta makeya tondekeya yabedekeya da karako nau naubo tawanani rabineya ade natere Diyerusaremu rabineya mete kina badidi kwaesugekeya umekeya ki ka Diyu ragidai mu kuduba kataimugu.
4 — Todos os judeus sabem como tenho vivido no meio do meu povo e também em Jerusalém, desde a minha juventude até hoje.
5 Mu kwamura rowarowa kawaya nau emisinimawa kataisinimawa ko mu yona ki matarau tagisi bo pa mena ki nau eba kataineya. Mu kuduba katai-mugu da Parisi ragidai nu bususunuga ki nau naigida mena kwaesugekeya. Nu goranuga ragiragi kawaya ki mo nau eba kamadubuwani.
5 Eles sempre souberam — e podem confirmar isso se quiserem — que desde o começo fui membro do partido dos fariseus , o mais rigoroso da nossa religião.
6 Ko nau karako yewe uburakani wi idaga gurai nau naurineya ugwadisiniyamu ragiragi ki mibai ka Mamanuga God nu ripakwara-kwaranuguma bamamugu badidi gwaiyaba wagubu kabuwanimpu ki bauwagana nawanai nau tondakani.
6 E agora estou aqui sendo julgado porque tenho esperança na promessa que Deus fez aos nossos antepassados.
7 Nu Isiraero ragidai kunu kuduba ida esida kewowena kerapu apeya (12) kemora nawaru Mamanuga God e si tepapemei idiwei ki mibai ka popotagubu ragidai ade iyatagisi kimoto ubumoto Mamanuga God wagubu ki yonai nu sumapemei ade mara ki bauwagana nawanai nu idiwei. Kaiwawoni Agiripa, Diyu ragidai karako mu idamaga gurai nau naurineya ugwadisiniyamu ragiragi ki kerarai ka yau kena; Mamanuga God takari kawaya gwaiyaba wagubu ki nau sumapakani ade nawanai tondakani.
7 Todas as tribos do nosso povo, que adoram a Deus dia e noite, também esperam ver o cumprimento dessa promessa. É por causa dessa esperança, ó rei, que estou sendo acusado pelos judeus.
8 Popotagubu ragidai Mamanuga God e umuneya ade iyatagisi kimoto ubumoto, ko wi badidi pokere wainapiyamu da ki pa mena?
8 Por que é que vocês, judeus, acham impossível crer que Deus ressuscita os mortos?
9 Naiya mena ka nau mete waina-pekeya da nau ragiragi kawaya uburekeya tawana Nasareta mu apunu-maga Iyesu e si giripekeya ki ka nau wainapekeya da nau bagi kawaya kwaesugekeya.
9 E Paulo disse ainda: — Eu mesmo pensava que devia fazer tudo o que pudesse contra a causa de Jesus de Nazaré.
10 Nau natere Diyerusa-remu rabineya tondekeya ki ka nau inako mete kwaesugekeya. Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawakawaimuguma nau kasiyara tegemupu manako kasiyara ki pokaiya ka nau kayasugubuwani Iyesu iyapana-iyoma ropani kawaya ki tetamekeya diburatamekeya. Kawakawai ragidai ubumpu mu idamaga gurai iyapana ki mu naurimugu ugwaditamawa ragiragi ade denai popotagamana yonai mu tademawa ki ka nau mete kina uburekeya suwegekeya ke; ‘Ki baganai, popotagisi.’
10 E foi o que fiz em Jerusalém. Recebi autorização dos chefes dos sacerdotes e prendi muitos seguidores de Jesus. Quando eram condenados à morte, eu também votava contra eles.
11 Mara ropani kawaya ka nau guriguri tawaiya tawaiya kaniyekeya Iyesu iyapanaiyoma bita tageyekeya umekeya. Mu ubumana e wereyakaurapamana tagararapamana ade eba sumapamana ki nana ki yonai nau mu tadeyekeya. Mu sumamaga ki nau nuwaneya pa mena ki pokere nau nuwani pupuwena tawana uwama kawaya mete kayasugekeya Iyesu sumapamawa ragidai ki giritamekeya pasutamekeya umekeya.”
11 Durante muito tempo eu os castiguei em todas as sinagogas e os forcei a negar a sua fé. Tinha tanto ódio deles, que até fui a outras cidades para persegui-los.
12 Nau inako kwaesugekeya umekeya ki pokere mara mosi ka Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawa-kawaimuguma nau kasiyara tegempu manako tonosinimpu tawana Damaskasi kayasugubuwani.
12 E Paulo continuou: — Foi por isso que viajei para a cidade de Damasco, levando autorização e ordens dos chefes dos sacerdotes.
13 Kaiwawoni Agiripa, nau yawata ki kayasugubuwani kaniyekeya da madega paunau wadawa ki makeya ka tanai kawaya mosi kawapu nau kowakowaniyoma mete kina nu kawarinugu tawana minibu siwa. Tanai ki sinini ka kawaya. Madega tanai ka marai munta.
13 Mas aconteceu, ó rei, que na estrada, ao meio-dia, veio do céu uma luz mais brilhante do que o sol, a qual brilhou em volta de mim e dos homens que estavam viajando comigo.
14 Nu kuduba kiyabunuga giwena wairau gwemipi manako nau bonana mosi yona Iburu were inako wagubu wainapuwani; ‘Apunu Soro, apunu Soro, kau gwede nana nau girisiniyei? Kau inako kwaenugei ki kau kiya makarinugei.’
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz me dizer em hebraico : “Saulo, Saulo! Por que você me persegue? Não adianta você se revoltar contra mim.”
15 Nau denai suwagubuwani ke; ‘Kaiwawoni, kau ka nima?’
15 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?” — E o Senhor respondeu:
16 ko baganai, kau karako bagi kiri uburi. Nau kau bamageya bausugubuwani ki mibai ka nau bigabigani kau winenibuwani da kau karako emisinibi ki sisiyai kau iyapana kabukabuwatamiyowa ade nau ewa badidi nidiyani ki sisiyai kuduba kau mete nuwogowa umowa.
16 Mas levante-se e fique de pé. Eu apareci a você para o escolher como meu
17 Nau Diyu ragidai ade tawana kwaiyanai ragidai mete kina mu bamamugu kau tononiya-kani. Mu kau nunimana po kwaetogo-mono ko nau bausugani mu idamaga rabineya kau iyagi nene taorotamani.
17 Vou livrar você dos judeus e também dos não judeus, a quem vou enviá-lo.
18 Mu yabumaga kenekenei idiwu ki pokere mu yabumaga ki kau waditami papi. Mu sisipu rabineya idiwu ki pokere kau tetami tawana taneya nakatami. Mu Berokoi Apunai Seitani e kasiyarai pokaiya idiwu ki pokere mu bamamugu kayanuwagi mu nuwamaga notamaga wirapi da mu Mamanuga God e kasiyarai pokaiya idiwono. Iyapana nima nau sumasiniyoto ki ka nau e berai berokoi ki empani ddeni mena surupani manako e Mamanuga God e iyapanaiyoma winetapu ragidai ki mu mete idiwono.’ Iyesu bauwena yona inako sidibu.”
18 Você vai abrir os olhos deles a fim de que eles saiam da escuridão para a luz e do poder de Satanás para Deus. Então, por meio da fé em mim, eles serão perdoados dos seus pecados e passarão a ser parte do povo escolhido de Deus.”
19 Poru e eya sisiyai ade wagubu ke; “Kaiwawoni Agiripa, nau waro were maba kunuma were bauwena empuwani ki nau eba notagogapuwani ko e badidi sidibu ki nau makeya makeya kwae-sugekeya.
19 E Paulo terminou, dizendo: — Portanto, ó rei Agripa, eu não desobedeci à visão que veio do céu.
20 Nau upini ki kerarai ki nau yabiri natere Damaskasi rabineya birikapuwani manako ewa kayasugu-buwani natere Diyerusaremu rabineya, tawana Diyudiya rabineya ade tawana kwaiyanai ragidai mu bamamugu mete kina ki nau umekeya wadekeya mu tadeyekeya da mu beramaga berokoi ki kamadamana mu notamaga wirawagana Mamanuga God bameya. Iyapana gwedewau mu notamaga wirawena ki ka nau mu tadeyekeya, suwegekeya ke; ‘Wi notaga karako wirawena ki pokere naigida mena idiwoi da iyapana wi eminimoto, tagisi ke; Mu ka mibai mu notamaga oragai kamadumpu ragidai.’
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco e depois em Jerusalém, em toda a região da Judeia e entre os não judeus. Eu dizia a todos que eles precisavam abandonar os seus pecados, voltar para Deus e fazer coisas que mostrassem que estavam, de fato, arrependidos.
21 Nau iyapana inako tadeyekeya umekeya manako mara mosi nau natere Diyerusaremu Mamanuga God e Tawai rabineya tondekeya ki ka Diyu ragidai dai bautagubu nau wadisinimupu dokodoko manako nau susinimana po mete kwaetagamawa.
21 Foi por isso que alguns judeus me agarraram quando eu estava no pátio do Templo e quiseram me matar.
22 Ko nau naiya mena tondekeya yabedekeya da karako ka Mamanuga God maramara nau waitasiniyawa mu idamaga rabineya nau taorosiniyawa ki pokere nau iyapana kawakawai maimerei wi yabaragau karako uburakani nau badidi empuwani ki sisiyai suwagakani yau kena. Nau eba gwede yonai suwagakani ko Mamanuga God e bonanai waina-pamawa tagamawa ragidai oragai apunai Mosisi mete kina takari kawaya badidi tagamawa ki yonai nau mete suwagakani.
22 Mas até hoje Deus tem me ajudado, e por isso estou aqui trazendo a sua mensagem a todos, tanto aos humildes como aos importantes. Pois eu digo a mesma coisa que os profetas e Moisés disseram que ia acontecer.
23 Mu naiya mena tagubu da nu Iya Negeyana Apunai Keriso bita kawaya bananapoto poyagisi manako yabiri ade iyayagisi kiroto uburoto. E duna maba nu negeni mibai ka Diyu ragidai ade tawana kwaiyanai ragidai mete kina ki nu bamanugu ka e uburoto iya sisiyai nidini da nu popoigamu ki ka nu e eweya mete kimamu ubumamu.”
23 Eles afirmaram que o Messias precisava sofrer e ser o primeiro a ressuscitar, para anunciar a luz da salvação tanto aos judeus como aos não judeus.
24 Poru yona ki wagawa ka kaiwawo Pestasi e bonanai ragiragi kawaya denai e sibu, wagubu ke; “Poru, kau baba-nugibi nuwegei. Kau nota ropani kawaya wainapiyei ki pokere kau yabaragi bani babawagau.”
24 Quando Paulo estava se defendendo assim, Festo gritou: — Paulo, você está louco! Estudou tanto, que acabou perdendo o juízo!
25 Kaiwawo Pestasi inako wagubu, ko Poru denai e sibu, wagubu ke; “Kaiwawoni, nau yabarani eba baba-wena. Nau yonani mibai naigida mena notapuwani were suwagubuwani.
25 Paulo respondeu: — Eu não estou louco, Excelência; estou em perfeito juízo e digo a verdade.
26 Nau kataineya da kaiwawo Agiripa yona yau kuduba e kataiwena ki pokere nau karako e yabareya uburakani ki ka nau yona matarau suwagakani. Iyapana ropani kawaya mu kataimugu da apunu Iyesu e ade iyawena kipu ubupu. Ki ka eba gwede mosi tawa rabineya digumau weki gwaiya wenawena maba. Kaiwawo Agiripa, nau wainapakani da kau mete kina kataigeya,
26 Eu posso falar diante do rei Agripa com toda a coragem porque tenho a certeza de que ele conhece todas essas coisas muito bem, pois não aconteceram em nenhum lugar escondido.
27 ki pokere nau karako kau nidiyani wainapi; Mamanuga God e bonanai wainapamawa tagamawa ragidai badidi tagubu ki kau sumapiyei bo pa mena? Nau kataineya da mu yonamaga ki kau sumapiyei.”
27 Então Paulo disse ao rei: — Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que crê!
28 Poru inako wagubu manako kaiwawo Agiripa denai e sibu, wagubu ke; “Kau rogobitau yonanugibi ki pokaiya nau Keriso sumapana ki nana nuwegei bo?”
28 Agripa respondeu: — Você pensa que assim, em tão pouco tempo, vai me tornar cristão?
29 E inako wagubu manako Poru denai wagubu ke; “Yona rogobitau bo rowarowa kawaya ki kau bo mena. Nau karako Mamanuga God bameya guriguri-sugakani da kau yo iyapana kuduba karako nau yonani wainapiyamu ki wi nau maba ubumuri nu Iya Negeyana Apunai Keriso sumapumuri. Ko nau eba nuwaneya wi nau idaneya taburuba pokaiya umasinimpu ki kwaitana mu wi idaga mete umanimoto.”
29 Paulo disse: — Pois eu pediria a Deus que, em pouco ou muito tempo, não somente o senhor, mas todos os que estão me ouvindo hoje chegassem a ser como eu, mas sem estas correntes.
30 Apunu Poru yona ki wagubu kewowena ka kaiwawo Pestasi yo kaiwawo Agiripa e egarai Bonisi mete kina yo iyapana kuduba ika idiwa ki mu kimpu ubumpu kayatagubu,
30 Aí o rei Agripa, o Governador, Berenice e todos os que estavam com eles se levantaram
31 manako mu matarau bautagubu ka mu mubo mubo deni deni tagamawa ke; “Apunu yau powagana bo diburawagana ki e berokoi mo eba kwaewena wainapemei.”
31 e saíram, comentando: — Este homem não fez nada para merecer a morte, nem para estar preso.
32 Mu inako tagubu manako kaiwawo Agiripa ubupu apunu Pestasi sibu, wagubu ke; “Apunu Poru kaiwawo kawai Sita e yabareya uburana ki nana eba wagubena ki ka nu e idai kerarai karako rikampena bauwagubena kayawagubena. Ko e kaiwawo kawai Sita bameya kayawagana wagubu ki pokere tonopamu da kayayagisi.”
32 Então Agripa disse a Festo: — Ele já podia estar solto se não tivesse pedido para ser julgado pelo Imperador.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.