Atos 24

IYA YONAI (GDN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mara ida daikere mena kewowena eweya ka Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawai-maga si ka Ananaiyasi, iyapana wade supasupatamiyau apunai mosi si ka Totorasi ade iyapana kawakawai dai mete kina ika Sisaraiya bautagubu manako mu kaimpu kaiwawo Pirikisi e yabareya ubumpu Poru e paerei badidi kwaewena wainamupu ki sisiyai e siyamana ki nana.
1 Cinco dias depois, o sumo sacerdote Ananias chegou com alguns dos líderes do povo e um advogado chamado Tértulo para exporem ao governador sua causa contra Paulo.
2 Kaiwawo Pirikisi wagubu da baganai manako apunu Totorasi ubupu e idai gurai Poru e naureya ugwadubu ragiragi, wagubu ke;
2 Quando Paulo foi chamado, Tértulo apresentou as acusações: “Excelentíssimo Félix, o senhor tem proporcionado a nós, judeus, um longo período de paz e, com perspicácia, tem realizado reformas que muito nos beneficiam.
3 Kau bera bagi kawaya inako kwaenugeya ki pokere nu rabinanuga bagiwena poyo. Nu karako paraunimei kawaya daganani kau bamageya.
3 Por todas essas coisas nós lhe somos extremamente gratos.
4 Nau yona rowarowa kawaya eba suwagani ko kau notagi wirapi nu bamanugu da nu yona rogobi munta yau mena iwagamu ki kau wainapi;
4 Contudo, não desejo tomar seu tempo, por isso peço sua atenção apenas por um momento.
5 Apunu yau Poru e berai ka eba bagi. E tawana tawana kuduba madega kauwagau madega posiwagau ki kayawena Diyu ragidai yawirataga-mana ki nana mu rabinamaga kupawa umawa. Nasareta notai wadamu doko ragidai Mamanuga God bameya bera-tagamu idiwu ki mu kawaimaga ka eyo.
5 Constatamos que este homem é um perturbador, que vive causando tumultos entre os judeus de todo o mundo. É o principal líder da seita conhecida como os Nazarenos.
6 E natere Diyerusaremu rabineya Mamanuga God e Tawai ki mete giripana kwaewagawa ki pokere nu ubumpi e wadimipi Diyu ragidai nu goranuga pokaiya e siyamana wirawira ki nana.
6 Quando o prendemos, estava tentando profanar o templo. Nós queríamos julgá-lo de acordo com nossa lei,
7 — ausente —
7 mas Lísias, o comandante do regimento, usou de força e o tirou de nossas mãos,
8 — ausente —
8 e ordenou a nós, os acusadores, que nos apresentássemos perante o senhor. Nossas acusações poderão ser confirmadas quando o senhor interrogar Paulo pessoalmente”.
9 Apunu Totorasi inako wagubu manako Diyu ragidai kuduba e tagawaiwitai ika mete bautagubu ki mu kuduba tagubu ke; “E yona mibai wagau.”
9 Os outros judeus concordaram e declararam ser verdadeiro o que Tértulo tinha dito.
10 Diyu ragidai yona ki tagubu kewowena ka kaiwawo Pirikisi e yabui mena Poru bameya kwaewena da e uburana yona denai wagana ki nana wagubu manako Poru ubupu yona denai inako wagubu ke;
10 Quando Paulo recebeu um sinal do governador para falar, disse: “Sei que o senhor tem julgado questões dos judeus há muitos anos e, portanto, apresento-lhe minha defesa de bom grado.
11 Waunitau yewena, mara ida esida kewowena kerapu apeya (12) nu taganugu kayawena ki makeya ka nau Mamanuga God e si tepapana ki nana natere Diyerusaremu yapuwani. Kau nuwageya nau yona mibai bo bera suwagubuwani ki bananapi ki kau iyapana manupi.
11 O senhor poderá verificar com facilidade que cheguei a Jerusalém não mais que doze dias atrás para adorar no templo.
12 Mamanuga God e Tawai rabineya bo guriguri tawai rabineya bo ade natere ki rabineya ka nau iyapana eba kiratamekeya bo yawiratagamana ki nana mu rabina-maga kupekeya. Nau sidiyamu wirawira ragidai nau inako mo eba kwaesugu-buwani emisinimupu. Pa mena.
12 Meus acusadores não me encontraram discutindo com ninguém no templo, nem causando tumulto em nenhuma sinagoga, nem nas ruas da cidade.
13 Mu karako naritagamu ubumu ki ka mu pa tagamu ko mu mibai mo eba banana-mupu were kau nidiyamu.
13 Eles não podem provar as acusações que fazem contra mim.
14 Ko mu yona eyaka mena tagamu ki mibai; Iya Yawatai ki yonai nau sumapakani manako nau sumani ki pokaiya ka nau uburakani nu ripakwara-kwaranuguma mu yo nu ewapuru Mamanuga God e si tepapakani. Iyapana yau mu tagamu da yawata ki ka bera, ko nau yawata ki sumapakani kaniyakani. Oragai apunai Mosisi gora tapu ade oragai ragidai Mamanuga God e bonanai wainapamawa tagamawa ragidai oka badidi tampu ki kuduba nau mete sumapakani.
14 “Reconheço, porém, que sou seguidor do Caminho, que eles chamam de seita. Adoro o Deus de nossos antepassados e creio firmemente na lei judaica e em tudo que está escrito nos profetas.
15 Iyapana karako bautagubu nau sidiyamu wirawira idiwu ki mu mete kina nu nuwanuga notanuga eyaka mena Mamanuga God bameya wainapemei da iyapana bagi ade berokoi kuduba popoigamu ki ka nu ewa marai mosi ade iyaigamu kimamu ubumamu.
15 Tenho em Deus a mesma esperança destes homens, de que ele ressuscitará tanto os justos como os injustos.
16 Nau ki mena sumapakani ki pokere nau maramara ragiragi kawaya uburakani Mamanuga God e yabuiya ade iyapana kuduba mu yabumugu mete kina ki nau bagi supasupai mena kwaesugakani. Nau inako tondakani ki ka nau rabinaneya mena wainapakani da nau baganai ade nau gwede mo eba paerepuwani.”
16 Por isso, procuro sempre manter a consciência limpa diante de Deus e dos homens.
17 Apunu Poru inako wagubu ade wagubu ke; “Nau kwamura badibadi natere Diyerusaremu kamadubuwani umekeya wadekeya ki ka tawana kwaiyanai ragidai ubumpu bowa madai nakamupu ki dai nau tegemupu da nau kayasugana nau iyapananiyoma natere Diyerusaremu rabineya wetei idiwa ki puyo mu tageyana ki nana. Nau ika bausugubuwani ki nau bususunuga pokaiya Mamanuga God bameya puyo papa pasumei ki mete wainapuwani,
17 “Depois de estar ausente por vários anos, voltei a Jerusalém com dinheiro para ajudar meu povo e apresentar ofertas.
18 ki pokere nau Mamanuga God e Tawai ki kayasugubuwani. Diyu ragidai nu bususunuga pokaiya ka nau idani kerarani rikapuwani manako nau ika tondekeya ki makeya ka Diyu ragidai dai bautagubu nau emisinimupu. Ko iyapana damu kawaya nau mete eba dibimipi idiweya ade nu yawira mo mete eba kwaigibi.
18 Meus acusadores me viram no templo depois que completei minha cerimônia de purificação. Não havia multidão nenhuma ao meu redor e nenhum tumulto.
19 Diyu ragidai bautagubu nau emisinimupu ki mu dai ka tawana Aisiya ragidai. Nau paere mosi mu yabumugere kwaesugubena emisinimpena maba ki ka mu karako yewe bautagumpena yona ki matarau tagumpena da kau katainugubena, ko mu yewe eba bautagubu.
19 Só estavam ali alguns judeus da Ásia, e são eles que deveriam estar aqui diante do senhor para me acusar, se têm algo contra mim.
20 Nau Diyu ragidai nu kawakawainuguma mu yabaramugu ubupuwani ki makeya mu nau paereni badidi bananamupu ki kau iyapana yau mena manutami da mu ubumoto kau kabuwanimoto.
20 Pergunte a estes homens que aqui estão de que crimes o conselho dos líderes do povo me considerou culpado,
21 Nau mu yabaramugu ubupuwani ki ka nau yona eyaka mena yau mena nau bonanani ragiragi kawaya mu tadebuwani, suwagubuwani ke; ‘Popotagubu ragidai ewa ade iyatagisi kimoto ubumoto ki yonai nau suwegekeya umekeya ki mena pokaiya ka wi karako wi idaga gurai nau naurineya ugwadisiniyamu ragiragi idiwu.’”
21 exceto pela ocasião em que gritei: ‘Estou sendo julgado diante dos senhores porque creio na ressurreição dos mortos!’”.
22 Iya Yawatai ki yonai ka Kaiwawo Pirikisi e naiya mena wainapupu kewowena ki pokere e ubupu, wagubu ke; “Yona yau karako kamadamu. Piyara ragidai mu kawaimaga Rausiyasi baiyagisi were ki nau uburani apunu yau e paerei ka mibai bo bera ki suwagani.” E inako wagubu,
22 Nesse momento, Félix, que tinha bastante conhecimento sobre o Caminho, interrompeu a audiência e disse: “Esperem até Lísias, o comandante do regimento, chegar. Então decidirei o caso de vocês”.
23 manako wirawena piyara ragidai mu kawaimaga mosi sibu, wagubu ke; “Kau kowakowa-giyoma mete kina apunu yau Poru ki naigida mena kwayubapiyoi. E daiyo mo kayawagana wainapiyau ki ka baganai kayayagisi ade e gwede mo nene wainapiyau ki ka e kowaiyoma e bameya baitagisi e kweyomoto ki mete baganai.”
23 Ordenou que um oficial mantivesse Paulo sob custódia, mas lhe deu certa liberdade e permitiu que seus amigos o visitassem e providenciassem aquilo de que ele precisava.
24 Mara dai kewowena eweya ka kaiwawo Pirikisi e wainai Durusira (e ka Diyu ragidai mu ridimaga mosi) ki bananapupu mete bautagubu. Kaiwawo Pirikisi ubupu Poru nene wagubu bauwena manako Poru ubupu nu Iyesu Keriso badidi maba sumapamana ki yonai dai mu kabukabuwatamiyawa da paunau ka e wagubu ke;
24 Alguns dias depois, Félix voltou com sua esposa, Drusila, que era judia. Mandou chamar Paulo, e os dois ouviram enquanto ele lhes falava a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 “Naigida supasupai mena idiwoi ade wi notaga pakarayagisi were kwaiwogoi. Bagi kwaetagamu ragidai ki mu ka aita bagi bananapomoto ko berokoi kwaetagamu ragidai ki mu ka aita berokoi banana-pomoto mibai ka Mamanuga God e ewa marai mosi uburoto e idai gurai nu iyapana kuduba naurinugu ugwadiniyoto ragiragi.”
25 Quando Paulo passou a falar da justiça divina, do domínio próprio e do dia do juízo que estava por vir, Félix teve medo e disse: “Pode ir, por enquanto. Quando for mais conveniente, mandarei chamá-lo outra vez”.
26 Kaiwawo Pirikisi wainapupu da Poru dibura kamadana kayawagana ki nana bowa madai dai e kweyana wainapupu ki pokere e mareya mareya e nene wagawa mete deni deni tagamawa ko Poru bowa madai mo e eba kwebu.
26 Félix também esperava que Paulo lhe oferecesse dinheiro, de modo que mandava buscá-lo com frequência e conversava com ele.
27 Mu inako idiwa kaiwa da kwamura apeya kewowena ka kaiwawo Pirikisi upi mo wadubu manako apunu mosi si ka Pasiyasi si daikere ka Pestasi ki bauwena e watai wadubu. Ko kaiwawo Pirikisi e nuwaiya ka Diyu ragidai e werei tagamana ki nana ki pokere e Poru ika dibura rabineya pa kamadubu kayawena.
27 Assim se passaram dois anos, e Félix foi sucedido por Pórcio Festo. E, uma vez que Félix desejava obter a simpatia dos judeus, manteve Paulo na prisão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.