1 Coríntios 15

IYA YONAI (GDN) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Kowaniyoma, nau naiya Iyesu e yonai bagi kawaya dimasugekeya wi kabuwaniyekeya manako wi yona ki wainamupu wadumupu doko sumamupu ki kawareya nau karako yona ki wi ade nidiyana wainapakani.
1 Irmãos, venho lembrar-lhes o evangelho que anunciei a vocês, o qual vocês receberam e no qual continuam firmes.
2 Yona bagi kawaya nidibuwani ki wi wadumuri doko ki ka wi iya waunai wadumuri. Ko wi sumamupu ki ragiragi kawaya eba wadumuri doko ki ka wi sumaigamawa ki mibai pa mena.
2 Por meio dele vocês também são salvos, se retiverem a palavra assim tal como a preguei a vocês, a menos que tenham crido em vão.
3 Mamanuga God e yonai mibai kawaya esida nau kabuwasinibu nidi-buwani ka yau kena; Mamanuga God e okai badidi okamupu ki makeya mena ka Keriso nu biginuga nene powena.
3 Antes de tudo, entreguei a vocês o que também recebi: que Cristo morreu pelos nossos pecados, segundo as Escrituras,
4 Ade e okai badidi okamupu ki makeya mena ka mu e ononomupu manako mara apeya eyaka ki eweya ka e ade iyawena kipu ubupu.
4 e que foi sepultado e ressuscitou ao terceiro dia, segundo as Escrituras.
5 Ki eweya ka e apunu Pita bameya matarawena manako ki eweya ka e tadeyau kabukabuwa ragidai ida esida kewowena kerapu apeya (12) ki mu kuduba bamamugu mete matarawena.
5 E apareceu a Cefas e, depois, aos doze.
6 Ki eweya ka e kowakowaiyoma ropani kawaya kuduba 500 mara eyaka mena ki rabineya mu paunamugu matarawena da mu kuduba ewapuru mena e kiyabui emupu. Iyapana ki dai mena popotagubu ko ropani kawaya idiwu.
6 Depois, foi visto por mais de quinhentos irmãos de uma só vez, dos quais a maioria ainda vive; porém alguns já dormem.
7 Ki eweya ka e apunu Diyemesi bameya matarawena manako ki eweya ka e tonotapu ragidai kuduba mu bamamugu mete matarawena.
7 Depois, foi visto por Tiago e, mais tarde, por todos os apóstolos.
8 Ko siyarai ka e nau niya bamaneya mete matarawena, ko nau ka ridi munu wenatamiyamu bababa ki maba nau wenasugubuwani.
8 Por último, depois de todos, foi visto também por mim, como por um nascido fora de tempo.
9 Iyesu tonotapu ragidai mu kuduba ka esida ko mu paunamugu nau mena ka erida. Nau naiya Iyesu sumapamawa ragidai giritamekeya pasutamekeya umekeya ki pokere e tonotapu ragidai mu paunamugu nau koritasinibena ki ka supasupai.
9 Porque eu sou o menor dos apóstolos, e nem mesmo sou digno de ser chamado apóstolo, pois persegui a igreja de Deus.
10 Ko nau paereni ki denai bita naubo wadana ki ka Mamanuga God e rikapupu deni mena nau wadisinibu bagi ki pokere nau karako badidi maba tondakani ki ka nau Poru yau kena. E nau wadisinibu bagi ki ka eba kororai ko ki mibai mete kipu. Iyesu tonotapu ragidai kuduba mu ka Mamanuga God nene ragiragi kawaya upitagamu ko nau e nene muya nunurakani upisugakani ki ka ragiragi kawaya esida. Ko ki ka eba nau naubo kasiyarani pokaiya inako upisugakani ko Mamanuga God nau deni mena wadisinibu bagi puyo tegebu ki kasiyarai pokaiya ka nau inako upi-sugakani.
10 Mas, pela graça de Deus, sou o que sou. E a sua graça, que me foi concedida, não se tornou vã. Pelo contrário, trabalhei muito mais do que todos eles; todavia, não eu, mas a graça de Deus comigo.
11 Nau dimasugekeya bo mu dimatagamawa ki ka asusu, mibai nau yo mu ewapuru ka Keriso e yonai yau mena kawareya dimaigemeya manako wi yona ki wainamupu sumamupu.
11 Portanto, seja eu ou sejam eles, assim pregamos e assim vocês creram.
12 Keriso powena ko Mamanuga God e ade iyapupu kipu ubupu ki yonai nu dimaigemei ki pokere wi dai badidi pokere iwagamu da popotagubu ragidai ewa eba iyatagisi kimoto ubumoto?
12 Ora, se o que se prega é que Cristo ressuscitou dentre os mortos, como alguns de vocês afirmam que não há ressurreição de mortos?
13 Wi yona iwagamu ki mibai maba ki ka Keriso mete eba iyawagubena kipena ubupena.
13 E, se não há ressurreição de mortos, então Cristo não ressuscitou.
14 Ade Keriso eba iyawagubena kipena ubupena maba ki ka nu yona bani dimaigumpena ade wi ka yona bani sumampena? Ki pa mena.
14 E, se Cristo não ressuscitou, é vã a nossa pregação, e é vã a fé que vocês têm.
15 Ade yau mete wainapumuri; Wi iwagamu ki mibai maba ki ka nu iwegemei da Keriso iyawena kipu ubupu ki ka nu Mamanuga God bera umani simpena, mibai ka popotagubu ragidai eba iyatagisi kimoto ubumoto ki ka Mama-nuga God yabiri Keriso eba iyapena kipena ubupena. Ko nu iwegemei da e iyawena kipu ubupu ki pokere wi badidi iwagamu ki mibai maba ki ka nu beraigemei.
15 Além disso, somos tidos por falsas testemunhas de Deus, porque temos testemunhado contra Deus que ele ressuscitou a Cristo, ao qual ele não ressuscitou, se é certo que os mortos não ressuscitam.
16 Wainapumuri; Wi iwagamu da iyapana popotagubu ragidai eba iyatagisi kimoto ubumoto ki ka wi mete iwagamu da Keriso e eba iyawena kipu ubupu.
16 Porque, se os mortos não ressuscitam, também Cristo não ressuscitou.
17 Ade Keriso eba iyawagubena kipena ubupena maba ki ka wi sumaga ki mibai pa mena kororai ki pokere Mamanuga God wi bigiga ki eba empena surupena ko wi karako wi bigiga mena rabineya idimpibena.
17 E, se Cristo não ressuscitou, é vã a fé que vocês têm, e vocês ainda permanecem nos seus pecados.
18 Wi wainapiyamu ki mibai maba ki ka ade iyapana Keriso sumapamawa da popo-tagubu ragidai ki mu mete kina iya waunai eba wadumpena.
18 E ainda mais: os que adormeceram em Cristo estão perdidos.
19 Nu deni mena popoigamu ade iya ewa eba yadamu ki ka nu gwedewau Keriso pokaiya puyo ewa wadamana nawanai idiwei ragidai ki nu nuwaboyanuga ka kawaya daganani esida ko waira yau notai mena wainapiyamu ragidai tawana tawana idiwu ki mu nuwaboya-maga ka maraitau erida.
19 Se a nossa esperança em Cristo se limita apenas a esta vida, somos as pessoas mais infelizes deste mundo.
20 Wainapumuri; Mamanuga God e ka ororeya mena Keriso iyapupu kipu ubupu tondau. Nu maura amotana yabiri tepemei ki maba ka Keriso yabiri iyawena kipu ubupu da nu ki pokaiya kataigamu wetawetara da popotagubu ragidai ukwapamu ki mu mete iyatagisi kimoto ubumoto.
20 Mas, de fato, Cristo ressuscitou dentre os mortos, sendo ele as primícias dos que dormem.
21 Apunu eyaka mena pokaiya ka po bauwena manako e pokaiya ka nu kuduba popoigamu. Ko ki maba, iyapana eyaka mena yabiri iyawena kipu ubupu ki e pokaiya ka popotagubu ragidai mete iyatagisi kimoto ubumoto.
21 Visto que a morte veio por um homem, também por um homem veio a ressurreição dos mortos.
22 Nu iyapana kuduba ka oragai apunai Adamu e momoiyoma ki pokere e pokaiya ka nu kuduba mete popoigamu. Ko ki maba, iyapana gwedewau Keriso e naureya idiwu ki ka mu e pokaiya ade iyatagisi kimoto ubumoto.
22 Porque, assim como, em Adão, todos morrem, assim também todos serão vivificados em Cristo.
23 Ko nu eyaka eyaka asusu inako eba iyaigamu kimamu ubumamu. Keriso e ka amotana maba yabiri iya-wena kipu ubupu ki pokere e ade wirayagisi baiyagisi makeya ki ka e iyapanaiyoma e eweya mete iyatagisi kimoto ubumoto.
23 Cada um, porém, na sua ordem: Cristo, as primícias; depois, os que são de Cristo, na sua vinda.
24 Nu iyaigamu kimamu ubumamu ki eweya ka mara siyarai baiyagisi. Mara ki makeya ka Keriso uburoto kunuma waira kaiwawoi, kunuma waira kawakawai, ade kunuma waira kasiyarai ebo ebo mete kina ki kuduba raurutamini deni mena suru-tamini manako ki eweya ka e uburoto e Kaiwawowena ki kasiyarai kuduba yadini Mamanuga God e idai rabineya taroto.
24 E então virá o fim, quando ele entregar o Reino ao Deus e Pai, quando houver destruído todo principado, bem como toda potestade e poder.
25 Mibai, Keriso e Kaiwawoyagisi tondono yarono da Mamanuga God uburoto e iyaraiyoma kuduba kwana-tamini e Gubagai kerarai kobaiya nakatamini kewoyagisi.
25 Porque é necessário que ele reine até que tenha posto todos os inimigos debaixo dos seus pés.
26 E iyarai siyarai surupoto ki ka po e kasiyarai,
26 O último inimigo a ser destruído é a morte.
27 mibai ka Mamanuga God e okai wagubu ke; ‘Mamanuga God gwede-gwede kuduba Keriso e kerarai kobaiya nakapupu.’ Oka ki ‘gwedegwede kuduba’ nene wagubu ki ka e eba Mamanuga God e eya Keriso kobaiya tondana ki nana wagubu, mibai ka gwedegwede kuduba Keriso e kerarai kobaiya nakapana apunai ka Mama-nuga God e eya mena.
27 Porque “ele sujeitou todas as coisas debaixo dos seus pés”. E, quando diz que todas as coisas lhe estão sujeitas, certamente exclui aquele que tudo lhe sujeitou.
28 E gwedegwede kuduba e Gubagai kerarai kobaiya nakapoto kewoyagisi ki ka e Gubagai kwarisiyagisi e Mamai kobaiya tondono. Naiya ka Mamanuga God gwedegwede kuduba e Gubagai kobaiya nakapupu, ko mara ki makeya ka gwedegwede kuduba ade Keriso mete kina Mamanuga God e kobaiya idiwomu manako e mena nu Kaiwawonuga kawaya uburono.
28 Quando, porém, todas as coisas lhe estiverem sujeitas, então o próprio Filho também se sujeitará àquele que todas as coisas lhe sujeitou, para que Deus seja tudo em todos.
29 Karako nau yona mo suwagani wainapumuri; Iyapana dai mu ka Iyesu e si pokaiya mu kowamuguma popotagubu ragidai ki mu nene siruwatagamu. Ko iyapana popotagubu ragidai ki eba iyatagamana kimana ubumana maba ki ka iyapana ki mibai gwede wenawagana ki nana inako kwaetagamu? Popotagubu ragidai eba iyatagisi kimoto ubumoto ki mibai maba ki ka mu gwede nana mu kowamuguma popotagubu ki mu nene kawareya ade siruwatagamu?
29 De outra maneira, que farão os que se batizam por causa dos mortos? Se de fato os mortos não ressuscitam, por que se batizam por causa deles?
30 Ade nuyo, nu wainampena da nu popoigamu ki ka nu ewa eba iyaigamu kimamu ubumamu ki ka nu upinuga kwaigemei yau kamadumpena, mibai ka upi yau pokaiya ka nu maramara po yawateya iwei.
30 E por que também nós nos expomos a perigos a toda hora?
31 Kowaniyoma, nau yona mibai suwagakani; Nau maramara po banana-pakani. Ko nau yo wi ewapuru nu Kaiwawonuga Keriso Iyesu e naureya idiwei ki nene nau mamamasugakani ki pokere nau yona yau matarau wi nidiyakani.
31 Dia após dia, morro! Eu afirmo isso, irmãos, pelo orgulho que tenho de vocês, em Cristo Jesus, nosso Senhor.
32 Nau yewe natere Epeso rabineya iyapana berokoi ‘papa kamarai’ maba mete kandeigemeya. Nau upi kwaesugakani ki denai yewe wairau mena wadana wainapena ki ka nau upi yau kamadubena. Iyapana popotagubu ragidai eba iyatagamana kimana ubumana ki mibai maba ki ka nau upini pokaiya muya nunurakani bita makari bananapakani ki kamadu-bena manako iyapana dai tagamu ki kawareya nau mete suwagubena ke; ‘Bani yo awana karako kupomu mamamaigomu, mibai ka marawani ka nu popoigamu ko ewa mo eba iyaigamu.’
32 Se, como homem, lutei em Éfeso contra feras, qual foi o meu proveito? Se os mortos não ressuscitam, “comamos e bebamos, porque amanhã morreremos”.
33 — ausente —
33 Não se enganem: “As más companhias corrompem os bons costumes.”
34 — ausente —
34 Voltem à sobriedade, como convém, e não pequem. Porque alguns ainda não têm conhecimento de Deus. Digo isto para vergonha de vocês.
35 Wi dai bani manu iwagi ke; ‘Popotagubu ragidai mu ka badidi maba ade iyatagisi kimoto ubumoto idiwono? Ade mu kimoto ubumoto ki ka mu kwakwarepumaga badidi maba wenayagisi?’
35 Mas alguém dirá: “Como é que os mortos ressuscitam? E com que corpo virão?”
36 Ki ka notababa yonai. Nau waira yau keyakeyai suwagani wainapumuri; Wi momai mosi waira rabineya umuri ki ka e eya puwayagisi manako mibai waunai miniyoto daburi. Momai oragai ki eba puwayagisi ki ka mibai waunai ki mete eba kiroto.
36 Insensato! O que você semeia não nasce, se primeiro não morrer.
37 Wi neka momai bo gwede mo momai inako umuri ki ka pa momai da e eya ropayagisi ko momai ki pokaiya ka gumai baiyagisi kayayagisi manako kwarai wenapoto yaroto.
37 E, quando semeia, você não semeia o corpo que há de ser, mas o simples grão, como de trigo ou de qualquer outra semente.
38 Mamanuga God e ebo nuwaiya ki pokere e momai kiyabumaga ebo ebo nakapupu ade momai ki eyaka eyaka mu pokamugere ka gumai ade kwarai kiyabumaga ebo ebo ki mete wenayagisi baiyagisi kayayagisi.
38 Mas Deus lhe dá corpo como ele quer dar e a cada uma das sementes dá o seu corpo apropriado.
39 Ki maba, gwedegwede kuduba iyaiya mu kiyabumaga ka mete ebo ebo; Iyapana kaina nu kwakwarepunuga ka ebona. Papa mu kwakwarepumaga ka ebona. Midiwari mu kwakwarepumaga ka ebona. Ade raubiyo awanau mu kwakwarepumaga ka mete ebona.
39 Nem toda carne é a mesma; porém uma é a carne dos seres humanos; outra, a dos animais; outra, a das aves; e outra, a dos peixes.
40 Gwedegwede wairau mu kiyabu-maga ka ebona ade kunumau mu kiyabumaga ka ebona. Waira nene ki tanai ka ebona ade kunuma nene ki tanai ka mete ebona.
40 Também há corpos celestiais e corpos terrestres; e, sem dúvida, uma é a glória dos celestiais, e outra, a dos terrestres.
41 Madega tanai ka ebona, siragamu tanai ka ebona, ade supama tanai ka ebona. Ade supama eyaka eyaka mu tanimaga ka mete ebo ebo.
41 Uma é a glória do sol; outra, a glória da lua; e outra, a das estrelas. Porque até entre estrela e estrela há diferenças de glória.
42 Popotagubu ragidai ade iyatagisi kimoto ubumoto ki ka mu keyakeyai nau karako suwagubuwani yau maba. Nu iyapana mosi e kwakwarepui ononopamu ki ka e kwakwarepui waira rabineya puwayagisi. Ko e ade iyayagisi kiroto uburoto ki ka e kwakwarepui waunai ki maramara tondono kaniyono.
42 Pois assim também é a ressurreição dos mortos. Semeia-se o corpo na corrupção, ressuscita na incorrupção. Semeia-se em desonra, ressuscita em glória.
43 Iyapana mosi e kwakwarepui ononopamu ki kiyabui ka berokoi kawaya ade e kasiyarai pa mena. Ko e iyayagisi kiroto uburoto ki ka e tanai bagi kawaya ade e kasiyarai mete kawaya.
43 Semeia-se em fraqueza, ressuscita em poder.
44 Iyapana mosi poyagisi ononopamu ki ka nu e midi kwakware-pui ki ononopemei. Ko e iyayagisi ki ka e keyai ki ebo midi kwakwarepui mete wenayagisi kiroto uburoto.
44 Semeia-se corpo natural, ressuscita corpo espiritual. Se há corpo natural, há também corpo espiritual.
45 Mamanuga God e okai mosi wagubu ke; ‘Mamanuga God wagubu e umuneya ka apunu Adamu iyapana kaina yabiri wenawena nu kwakware-punuga iyai ki kerarai e birikapupu.’ Ko apunu Adamu ewa bauwena ki e Keyai ka nu maramara idiwana kaiwana ki iyai nu negeyau.
45 Pois assim está escrito: “O primeiro homem, Adão, se tornou um ser vivente.” Mas o último Adão é espírito vivificante.
46 Nu keyainuga iyai ka eba yabiriwena. Pa mena. Nu midinuga kwakwarepunuga yabiri wenawena manako ki eweya ka e nu keyainuga negebu.
46 O que vem primeiro não é o espiritual, e sim o natural; depois vem o espiritual.
47 Adamu yabiri ka Mamanuga God waira pokaiya yamana-pupu ko Adamu ewa e ka kunuma were kawapu.
47 O primeiro homem, formado do pó da terra, é terreno; o segundo homem é do céu.
48 Iyapana waira yau notai wadamu doko ragidai ki ka mu waira pokaiya yamanapupu apunai Adamu e wenai. Ko iyapana Mamanuga God e notai wadamu doko ragidai ki ka mu kunuma were kawapu apunai ki e wenai.
48 Como foi o homem terreno, assim também são os demais que são feitos do pó da terra; e, como é o homem celestial, assim também são os celestiais.
49 Nu yewe wairau wenaigibi ki ka nu waira pokaiya yamanapupu apunai e kiyabui maba wenaigibi ko mara ewa baiyagisi ki ka nu kiyabunuga kunuma were kawapu apunai ki e kiyabui maba wenayagisi.
49 E, assim como trouxemos a imagem do homem terreno, traremos também a imagem do homem celestial.
50 Kowaniyoma, nau suwagubuwani ki mibai ka yau kena; Nu midinuga kwakwarepunuga yau ka Mamanuga God e gari rabineya eba kaniyoto. Ade puwawagana kwakwarepui yau ka maramara tondana kaniyana kwakwa-repui ki watai eba yadini. Pa mena.
50 Com isto quero dizer, irmãos, que a carne e o sangue não podem herdar o Reino de Deus, nem a corrupção herdar a incorrupção.
51 — ausente —
51 Eis que vou lhes revelar um mistério: nem todos dormiremos, mas todos seremos transformados
52 — ausente —
52 num momento, num abrir e fechar de olhos, ao ressoar da última trombeta. A trombeta soará, os mortos ressuscitarão incorruptíveis, e nós seremos transformados.
53 Nu midinuga kwakware-punuga oragai puwawagana ki wira-yagisi eba puwawagana ki wenapoto. Ade nu midinuga kwakwarepunuga oragai powagana ki wirayagisi eba powagana ko maramara tondana kaniyana ki wenapoto.
53 Porque é necessário que este corpo corruptível se revista da incorruptibilidade, e que o corpo mortal se revista da imortalidade.
54 Ko nu midi-nuga kwakwarepunuga puwawagana ki wirayagisi eba puwawagana ki wenapoto ade nu midinuga kwakwarepunuga powagana ki mete wirayagisi eba powagana ki wenapoto kewoyagisi ki makeya ka Mamanuga God e okai badidi wagubu ki mibai wenayagisi. Oka ki wagubu ke;
54 E, quando este corpo corruptível se revestir de incorruptibilidade e o que é mortal se revestir de imortalidade, então se cumprirá a palavra que está escrita: “Tragada foi a morte pela vitória.”
55 ‘Poyo, kau nu rauruniyana ki kasiyarai ka bani?
55 “Onde está, ó morte, a sua vitória? Onde está, ó morte, o seu aguilhão?”
56 Nu paerepemei bigi kwaigemei ki pokaiya ka po nu giriniyana pasuniyana ki kasiyarai ika wadau. Ade gora oragai umanibu dokodoko ki pokaiya ka bigi e kasiyarai mete ika wadau.
56 O aguilhão da morte é o pecado, e a força do pecado é a lei.
57 Ko nu Mamanuga God paraupamu; E wagubu umuneya ka nu karako nu Kaiwawo-nuga Iyesu Keriso e pokaiya po kasiyarai ki kuduba raurupamu.
57 Graças a Deus, que nos dá a vitória por meio de nosso Senhor Jesus Cristo.
58 Ki pokere kowaniyoma, nau nidiyani wainapumuri; Wi Mamanuga God e nene ragiragi kawaya ubumoi ko eba kekeraiwogoi. Wi kataigubu kewo-wena da wi ubumu nu Kaiwawonuga e upi badidi kwaiwagamu ki ka eba kororai ko ki denai ka wi aita ewa wadumuri. Ki pokere wi nuwaga notaga eyaka mena e upi mena kawareya ukworono ade e mena upi kwaiwogoi yamoi.
58 Portanto, meus amados irmãos, sejam firmes, inabaláveis e sempre abundantes na obra do Senhor, sabendo que, no Senhor, o trabalho de vocês não é vão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.