Mateus 8
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Izesú agokagutí nolimigo, ve vená mukí nene ámegetiki vamó.
1 Jesu oyaw wanane re nan ana veya’amaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’ufunun bairi hin.
2 Nivago, ve makó halamé gizaleake mina ve nenémo vike alapusa hizeko Izesuni láa loko lo amimó: Guivahanínemaka, geza nelémo gililitove loko nene hanuva nelémo gililitanimó nenazo, nelémo gililitane loko noluve.
2 Naatu orot ta biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah inakokok na’at basit biyou iniwa’an nigewasin.”
3 Loko lokago nene, Izesú nene agizani lutoko agupeloka ale nogilike gililitane loko gelekuze, halamé nene gilelezo. Loko lokago halamé netala litá oko gililimó.
3 Jesu uman ru’atayan orot biyan butubun eo, “Ayu akokok, biya igewasin.” Mar ta’imonamo orot biyan kokom etei hihururuw hire orot biyan igewasin.
4 Gilelekago, Izesú nene láa loko lo amimó: Geza nene imane gakó avetó oko vegená makó lo kememoko voko guguni gizoaká ve nene gugupe alapizekako mota gilelekane loko ánigatize. Itó gilelenikumú nene Moseni gakotó ale moloko netá makó Ómasi guguni gizo amiti netá amekako gilelenitímini mogona nene mukí vegená lo kemekiko gili vevesatave, loko lo amimó.
4 Naatu Jesu orot iu, “Men orot babin ta ana tur inaowenamih, baise mutufor kwen firis biya enutitiy naatu Moses ana obaiyunen tur eo na’atube, sibor inayai sabuw etei matahimaim hina’itin o biya igewasin.”
5 Izesú nene Kapanao numutoka itekago, Loma apatotí ami vetini gizapa ve makolímo aniteake negénegeka loko láa loko lo amimó:
5 Nati ana veya’amaim Jesu na Capernaum titit, basit Roman baiyowayan hai orot ukwarin na baibais isan Jesu ifefeyan.
6 Guivahanínemaka, gelekelé izegipáne nene netá napa avisekago helisala hulupa lo minokago miluma geleko numukuka noize, makó vitíive loko noluve.
6 “Regah, ayu au bowayan orot ta i sawow, an uman himorob, baremaim inu’in, misir isan men karam, biyan ebababan kwanekwan.”
7 Loko lokago, Izesú nénisi vinake alémo zokatove loko lo amekago,
7 Basit Jesu eo, “Boro anan a orot aniyawas.”
8 ami gizapa vémo láa loko limó: Guivahanínemaka, goselé gapo okoko ve ánéámina není numukú nanamú ititane. Geza nene imaneloka nooko hanuva gegepatunú lokako gelekelé izegipáne nene zokative.
8 Baiyowayan orot ukwarin Jesu iya’afut eo, “Regah ayu men orot gewasu boro inan au bar wanawanan inarun, baise turawat kuo au bowayan orot eyawas.
9 Nénisi nene ámináminoko kugulizaki vetini gelekeleláa nouve. Itó lovámini gala ve makó není gizapaló niave. Lá niago, ve makokumú nene vozo loko lomikugo hanuva vinogo ive. Itó ve makokumú ano loko lomikugo nene hanuva anogo ive. Itó gelekelé izegipánemú nene voko hoza alezo litomó nene hanuva voko alitimó nenazo, geí gakó ámináminoko alévolé itive loko gelenouve. Nenemú nene geza hanuva imaneloka nooko gakoláa lokako zokatihe loko lunae.
9 Anayabin ayu i roubabaruwen ana fair biyau’umaim ema’am, naatu baiyowayah etei ayu bab’umaim tema’am, imih baiyowayan orot ta isan anao, ‘Ni’imaim kwen,’ i boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti imaim kuna,’ i boro nan, naatu au bowayan orot ta isan anao, iti kusinaf, i boro nasinaf, imih turawat kuo au orot boro nayawas.”
10 Loko lokago, Izesú geleake nene sigaga lotake ámegetiki va vegená nene láa loko lo kimimó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Hetoka ve imanémo nenikumú gele alévolé onoimó nene haitolímini neve. Isilae ve lekezalokatí gele alévolé oaká nenémini makó ánigoko gelesá amumóma neve.
10 Jesu iti tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu sabuw hi’ufunun bairi hinan tatabir isah eo, “Anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan men kafa’imo orot ta ana baitumatum gagamin iti na’atube bitumatum atita’urimih.
11 Nenemú nene láa loko lo nolukumuve. Ho noititokatí itó ho nolimitokatí hetoka vegená ve imanegitana nia vegená mukí nenete anitiiki nene Avalahá Isaká Zakopó kezagi okulumalímini lapanalaló alegesá iki miniki nosánetá niki kogoliza vizinigave.
11 A tur ao’owen, sabuw moumurih boro veya yeninane naatu veya ra’iyinane hinan mar ana aiwobomaim hina run, gem sisibinamaim hai efan hinabow Abraham, Isaac, naatu Jacob bairi hiniyasisir.
12 Lá niiko, goí oko alesa molo kimimó Isilae vegená nene límugusi apakú ahulokimikiko, limiki miniki ive nama iki miluma maluma giliki kegepa atalá iki minanigave.
12 Baise sabuw iyab mar ana aiwobomaim hitarur i boro maramaim hinabow hinarauw hinare gugumin wanawanan hinarun. Nati’imaim hinama hinarerey wah hinanib kakikak hiniwa’an.”
13 Loko loake, ami gizapa ve nene láa loko lo amimó: Geza nene numutoka vozo. Gele alévolé animó nenémini gihila utó inogo ive. Loko Izesú agepa ateleko noligo nene, gelekelé izegipa nene zokamó.
13 Imaibo Jesu baiyowayan orot ukwarin iu, “Aubar kwen, naatu abisa kubitumatum i boro namatar.” Naatu nati ana veya’amaim akir wairafin bar sawow inu’in yawas.
14 Izesú nene Pitani numukú iteake, Pitani venalámini izolahini agupegú ló lokago, akonoigo ánigoake,
14 Naatu Jesu na Peter ana bar titit, Peter rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in itin.
15 agizakú alimó. Agizakú naligo, ló la netá nene asú omikago, oteake nasahilí otamó.
15 Basit Jesu babin uman baib ana veya’amaim, ana sawow i en misir bay bogaigiwas.
16 Lá okago, únaká ho lemekago nene, kigikagú holosi mina vegená nene Izesutoka kilímiki amó. Ikago nene, kivisi vegená kelémo zokoká kigika gopa i vegená gakó noloketake holosi kepeleko kimiseleká imó.
16 Birabirab sabuw wagabur kouh hiyen hima’am hibow hina Jesu biyan hitit, naatu awanawat eaf eo wagabur hibihir hititit, naatu sabuw afa hisawow hibow hinan auman etei iyawasih.
17 Lá okago nene, Ómasímini agepagutí gakó loaká ve Isaiá gakó láa loko luhuva gizamó nene alévolé imó:
17 Sawar iti himamatar i dinab orot Isaiah eo kikirum na iturobe,
18 Lá okago, ve vená mukí iki Izesutoka hizi vigikago, ánigoake izegipala zuha nene sipigú nilímiki vola helegaloka vitave loko lo kimimó.
18 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiruru’ay Jesu itih, basit ana bai’ufununayah iuwih eo, “Kwabobuna tarabon harew kukuf rewan rounane.”
19 Lo kemekago nene, monó mogona apí okemeaká ve makolímo voko amatoka minoake Izesuni láa loko lo amimó: Tisánemaka, vitanitoka vitanitoka neza gémegé gémegé inogo uve.
19 Naatu ofafar bai’obaiyenayan orot ta na Jesu isan eo, “Bai’obaiyenayan, ayu o menamaim kwenan ayu boro imaim airit tanan.”
20 Loko lokago, Izesú nene láa loko lo amimó: Gaha nene mikasi koló onoikú itiaká niave. Itó namatini numúini nemóza, okulumakutí lumu ve gihila neza akato numúne itó gotóneló za nomigo vitagá noumó nenazo, makó vitíive loko lanimó nenémini mogona gele hee lominoko nolape, loko lo amimó.
20 Jesu iya’afut eo, “Sigarafor i hai batar tema’am, naatu mamu hai batar tema’am imaim ti’inu’in, baise Orot Natun inure in biyan tubaiwa’an isan aurin efan en.”
21 Itó ámegetiki va vegenakutí makó nenémo láa loko lo amimó: Guivahanínemaka, geza gelekako nene, neza minoko améneho helekiko vinake gale zemikinake oko gémegetatove.
21 Bai’ufununayah orot tabo na Jesu isan eo, “Regah karam wan itihamiyu atan tamai momorob atayai’ibo atan ati’uf nuni airit tanan?”
22 Loko lokago, Izesú nene láa loko lo amimó: Geza nene némegetoko ano. Hilinita vegená gale zikimiaká nene kigika heleneiti vegená kezagi ámina hoza alitave, loko limó.
22 Baise Jesu iya’afut eo, “Ayu kwi’ufnunu tan, iyab himomorob taiyuwih boro hinaya’ih.”
23 Izesú izegipala zuhagi nagamikú lapegú itiake vamó.
23 Naatu Jesu wa isra’at ana bai’ufununayah hiyen bairi hiboy hirabon.
24 Nivago nene, una napa nene litá oko amó. Amuza moloko alekago nene, nagamí nene valahuká zeko lapegú nene ite vaí inogo imó. Lá okago, Izesú nene avó akonoigo,
24 Naniyan meyemeye yabat gagamin misir wan kikiy yen wa iwanasum. Baise Jesu wa uranane nuhin bur inu’in ufu’ufut.
25 izegipala zuhate alími noteke láa liki lamó: Guivahanitemaka, nagamikú simá nanogo nounize, lugutó vizemane.
25 Bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, iniyawasi, wa iu’unun kafa’imo tana morob.”
26 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Lekelisi komáisí gili alévolé iaká niatita, nanamú likigika gologolo sekave. Loko loake, oteake, unagi nagamí valahukaki nene ahulalizo loko lo kemekago nene kii nolike zou limó.
26 Jesu iyafutih eo, “Kwa aisim kwabirubir? A not men nakabom, ayu kwanitutumu boro men kwanamorobomih.” Imaibo misir kwarar yabat kotar eotanih mar ta’imon nuwarob eafuw.
27 Zou lokago nene, vegená mukí nenete sigaga lake láa liki lamó: Ve imane haitolímini neve. Unagi nagamí valahukaki keza aí gakoláa gili alikasive, liki lamó.
27 Ana bai’ufununayah hifofor hio, “Iti orot i abi orot? Karam yabat naatu kotar boro fanan hinab hinanutanub.”
28 Nonohuló aviligiake vola helega Gatala vegenalitini mikasigú anitikago, ve lositá holosi golesa kigikagú mina ve minasimó. Niasike, ámepa vizikasigo, vegená nene kelegesá legekago neneló vigá igá amamó.
28 Naatu hirabon hina harew kukuf rewan rounane tafaram wabin Gadara hititit ana veya, orot rou’ab marasika wagabur kouh hito hirun rah yanamaim hima’ama hitit, hai itinin i birubir naatu nati efanamaim men yait ta reremoramih, anayabin hibirubir orot rou’ab isah. Baise Jesu nati’imaim titit ana veya, hairi hina Jesu biyan hitit.
29 Ámina ve nenetosa geha mulikú gonosi milimiligutí lemesike Izesugegi hotu lamó. Hotu liake keza litá iti gopaga liki láa liki gamoga giki li amesimó: Ómasímini gipalamaka nana netá golesa oletanogo noane. Gamena alitamitó nene miluma hoza liminogo noape.
29 Hiwow hio, “God Natun, aki isai mi’itube inasinafumih kunan? Aki baimakiy initi’imih, bo aki ai baimakiy ana veya binatit.”
30 Liki lasimó nene áminaló iza mulusi napa miliki hotó otigí iki gale niki minamó.
30 Naatu nati’imaim for i men ef yok hima hi’u’ufar.
31 Gale niki niago nene, holosi nenete negénegeka lake láa liki lamó: Limisele ahulanogo nookoma nene iza mulusi vozane kigikagú nene limisele ahulamane.
31 Imih wagabur Jesu hifefeyan hio, “Aki inanuni ana titit akokok iniyuni anan for wanawanah ana run.”
32 Liki likago, Izesú nene vilo loko kimiselekago, viki izatini kigikagú itiake nene lememó. Izatini kigikagú nene limikago, ámina iza mukí nene olíi miliake meiniló limiake nonohulokú limiki nagamí niki hutiake hili gesá amó.
32 Jesu eo, “Kwatit kwan.” Hirouwatait hinunuw hin for wanawanah hirun, for himisir fan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire hi’aa tomatom himorob.
33 Hili gesá ikago nene, iza gizapa ve nenete golisi viake taoniloka gakó nene liliki vake kigikagú holosi mina vetosini gakoláa avetó iki li kememó.
33 Orot nati for hima’uten hima’am himisir hibihir hin bar merar hitit, abisa’awat himamatar hai tur hi’owen naatu orot rou’ab isah abisa mamatar auman hai tur hi’owen.
34 Li kimikago, ve vená mukí nene gili asú iake mukí vegenalite Izesuni ánigatune liki limiake mikasinini ahulokoko vitive liki negénegeka liki li amemó.
34 Imaibo sabuw nati bar merar hima’am etei hitit hina Jesu bairi hitar naatu hi’i’itin ana veya hifefeyan hiu hai tafaram ihamiy tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.