1 Coríntios 1

Ko woni Amaana Keso (FUH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Miin Pol mo, Alla suɓii waɗi lilaaɗo Iisa *Almasiihu e banndi'en Sostenes, minen mbinndani on ɗerol ngool,
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 onon hawriine goonɗinɓe Alla wonnde huɓeere Korintu, hawriine nde nder kawtal mum he *Almasiihu, Alla noddi ɗum wartiri feere ngam wartude seniiɓe. Miɗen njewta on, on fuu. Min mbinndii ɗerol ngool duu ngam noddooɓe innde Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen, to ɓe tawa fuu. Iisa *Almasiihu gooto oo nii woni Joomiraawo meeɗen, kanko oon duu woni Joomiraawo maɓɓe.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Alla *Baabiraawo he Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen hokku on jam e moƴƴere.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Wakkati fuu miɗo yetta Alla ngam mooɗon. Daliila yettoore am ndee woni moƴƴere nde o hokki on har Iisa *Almasiihu.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Kawtal mooɗon he Iisa *Almasiihu barkinii on dow laawol iri ngool hen non fuu. On diikiɗii nder iri haala fuu, he nder iri anndal fuu,
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 dey-dey no seedaaku *Almasiihu tabbintiniraa hakkune mooɗon.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Ndenne, onon keɗiiɓe gartol Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen, walaa kokkal ngal ŋakkani on nder kokke ɗe *Ruuhu Alla hokkata goonɗinɗo.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Kanko Iisa *Almasiihu oon semmbinɗinta on faa nyannde huune fuu timmi. Ndenne, neɗɗo fuu heɓataa ko feliri on nyannde fuu Iisa warti.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Alla no kolniiɗo, kanko duu noddi on kawton he Ɓiyiiko Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Banndiraaɓe, ko eelanmi on woni ngam barke Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen, nanngodiron, laatee hunnduko wooto. To accee pooɗodirol gom fuu naata hakkune mooɗon. Ngaɗee daane worre, miilooji mooɗon duu laatoo miilo wooto.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Banndiraaɓe am, se goonga koreeji debbo bi'eteeɗo Kolowe mbi'i kam ko pooɗodirol no hakkune mooɗon.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Ko ngiɗumi wi'ude ɗo kam woni, ko hakkune mooɗon no woodi bi'oowo : « Miin kay, Pol tokkumi. » Goɗɗo wi'a kam duu : « Miin kay, Apolos tokkumi. » Goɗɗo feere gom wi'a kam duu : « Miin kay, Piyer tokkumi. » Faa hannden duu hakkune mooɗon no woodi bi'oowo : « Miin kay, *Almasiihu tokkumi. »
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Hanaa *Almasiihu no gooto naa noy ? Pol naa moy tontaa dow *bardugal ngam mooɗon ? Dow innde Pol naa moy ngaɗanaɗon *batisma ?
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Mi yetti Alla ko ƴaari Kirispus he Gayus, walaa mo ngaɗanmi *batisma hakkune mooɗon.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Ndenne, walaa fuu baawɗo wi'i dow innde am waɗana *batisma.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Goonga non, mi waɗanii koreeji Istefanas duu *batisma. Amma nder anndal am, ko ƴaari himɓe ɓee walaa mo ngaɗanmi *batisma.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Iisa *Almasiihu lilaay kam mi waɗowa *batisma. O lilaana kam naa ngam mi waajowo himɓe dow *Habaru lobbo, tawee mi naforaaki hikmaaku ɓii-aadama fuu, ngam to baawɗe tawaaɗe nder maayde makko dow *bardugal wartu meere.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Filla maayde Iisa dow *bardugal no kaanɗi to woppuɓe laawol Alla. To meeɗen, enen wonɓe dow laawol kisinam, ɗum baawɗe Alla.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Ngam no winndaa, wi'aa :
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Toy jom'en annde naa jannginooɓe *Tawreeta ngoni ? Naa toy welɓe ɗemle ngoni ? Alla holli ko hikmaaku himɓe duuniyaaru nduu, he kaanɗi fuu no go'o.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Dow hikmaaku Alla, himɓe duuniyaaru, kam'en he hikmaaku mum'en fuu, keppi annditidde Alla. Ngam majjum waɗi, Alla hi'i ko no haani hisinde neɗɗo fuu goonɗinɗo mo nder laawol waaju *Habaru lobbo, waaju mo himɓe ndaari, he kaanɗi fuu no go'o.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 *Yahudankooɓe no ngiɗi kollee alamaaji kaayɗiniiɗi, Gerekankooɓe duu no tefa hikmaaku duuniyaaru.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Amma minen, habaru *Almasiihu tontaaɗo min mbaajoo. Habaru oo laatani *Yahudankooɓe laawol fergere, ɓe kanaa *Yahudankooɓe duu no ndaara mo hano kaanɗi.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Amma to mo Alla noddi fuu, Yahudanke naa mo hanaa Yahudanke, *Almasiihu woni baawɗe Alla e hikmaaku Alla.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Ngam hikmaaku Alla ngu himɓe adi hano kaanɗi, no ɓuri hikmaaku ɓii-aadama. Kaden duu ko himɓe ndaarata hano jaccere Alla no ɓuri semmbe ɓii-aadama.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Banndiraaɓe, miccitee no ngorrunoɗon fadde Alla noddude on. Ɗuuɗaa hakkune mooɗon tawreteeɓe hikmaaku nder giiɗe ɓiɓɓe aadama. Ɗuuɗaa hakkune mooɗon duu tawreteeɓe laamu gom naa ƴuwɓe he cuuɗi mawɗi.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Amma ko tagaaɓe ndaari hano kaanɗi, Alla suɓii ngam semtinde jom'en hikmaaku. Ko tagaaɓe ndaari walaa semmbe fuu, Alla suɓii ngam semtinde jom'en semmbe.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 O suɓake nder duuniyaaru kujje ɗe himɓe ndaari meere, ko yawni, ko hanaa fuy ngam ko anndanoo no woodi darja laatoo meere.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 O waɗi ɗum ngam to neɗɗo fuu fiyu gabaare mum yeeso makko wi'a kam no goɗɗum.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Kanko feŋi on he Iisa *Almasiihu. Alla duu waɗi o laatani en hikmaaku ƴuwngu to mum. Nder laawol *Almasiihu waɗi laatiɗen dartiiɓe, laatiɗen seniiɓe, rimɗinaaɓe he maccangaaku hakke.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Hano no ɗum winndiraa nder dewte Alla wi'aa : Piyoowo gabaare mum fuu, waɗa ɗum ngam Joomiraawo.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.