Mateus 12
Fore New Testament (FOR_NYB) vs NAA
1 Pigoya, pi ntagaba Isuba abagi kina'wapa paita itaogini sabatira witi yugabinti wantawe. Wantini abagi kina igeba iga'ena ibogini witiba akima nantawe.
1 Por aquele tempo, num sábado, Jesus passou pelas searas. Estando os seus discípulos com fome, começaram a colher espigas e a comer.
2 Piya puguni, Parasi kina'miba igate Isu omima maya untawe: Abo. Kabagi kina'miba sabatira akumparanta'ena peganaba ataena piye, untawe.
2 Os fariseus, vendo isso, disseram a Jesus: — Olhe! Os seus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer num sábado.
3 Piya omuguna maya uwaimintiye: Tebitibe aokina'mibe iga'ena ibogini punta, pi kamanapa tigeba kampa aisuma abewa, a. We, tige abintawe.
3 Mas Jesus lhes disse:
4 Igeba tabe mono namapinti iyogana pareti Koti nkamume pipa amigini maema nantane. Pipa aebe aokina'mibe a'yuguba kampa nakibewema, mono kiye kina'mi mana nakenawema, akumparantane.
4 Como entrou na Casa de Deus, e comeram os pães da proposição, os quais não era lícito comer, nem a ele nem aos que estavam com ele, mas exclusivamente aos sacerdotes?
5 Pigoya, a'muntana kaekena mono kina igeba yoga pumentanawaika Moseseba kamana kaenti, pipa aisuma kampa abewa, a. Pipa ago abintawe. Igeba sabatira yoga pumagini sabati ataena peweba asuwaitaiyo.
5 Ou vocês não leram na Lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo profanam o sábado e ficam sem culpa?
6 Piya, naeba pika urimekiri abiyo: Tiyora asima minti, aeba tabe mono namapa asugasima mintiye.
6 Pois eu lhes digo que aqui está quem é maior do que o templo.
7 Pigoya kamana awa'ena ka mayama waintipa, pi kapa tigeba abisanawa, kampa abewo. We, naeba kaema agunta abasakenaenagaba kampa nabiye. Kao'ena waintaga misanaga nabiye, Koti untiye. Tigeba pi kamana abima yesinta, kaintanawai kampa wainta kinapa ma uwa kamanapa kampa uwaitasine.
7 Mas, se vocês soubessem o que significa: “Quero misericórdia, e não sacrifício”, não teriam condenado inocentes.
8 Pigoya, Wasanama Ntagara naeba pi sabatirapa kabima miyuwe, Isu piya untiye.
8 Porque o Filho do Homem é senhor do sábado.
9 Isu piya ute, pitasaba atate wama mono namankaipinti intiye.
9 Tendo Jesus saído dali, entrou na sinagoga deles.
10 Pigoya, pita'i ka yagara mintantiye. Aeba ayapa tagarakiwanta, mintogini wasanamiba Isu abigama maya untawe: Ma ntagaraba sabatirapa kanara kaba atakibepera kampaye, untawe. Piya, igeba uwaba kampa untawe. Kamana'wa abite kamana otakena napimagini untawe.
10 Achava-se ali um homem que tinha uma das mãos ressequida. Então, a fim de o acusar, perguntaram a Jesus: — É lícito curar no sábado?
11 Pigoya, Isu aeba iwamu aibatenama maya untiye: Tigetisa ka'waina yagawa kabinti, sabatira tumekanaba sabatiraka uma kasakana uwa mikiyo. Pipa kampaye. Aeba ao'maekiye.
11 Ao que lhes respondeu:
12 Yaga uwaena kinane. Wasana tigeba pi amantaga kinane. Pika sabatirapa wasana kanara aogi puwaitakune untiye.
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Logo, é lícito nos sábados fazer o bem.
13 Piya ute kana yagarapa: Kayapa parosoma, omintiye. Piyama omogana, ayankasa pogana aibarutama aogi puma to ka auka'isa ayankama waintomesa puntiye.
13 Então Jesus disse ao homem: O homem estendeu a mão, e ela foi restaurada e ficou sã como a outra.
14 Piya pogini, Parasi kina igeba pintana agate wawaemagini Isu nkaegukenaenaga nikintawe.
14 Mas os fariseus, saindo dali, conspiravam contra ele, procurando ver como o matariam.
15 Pigoya, Isuba pi kamana abite pimpa kumapa mintantipa atate tori wantiye. Waogini uwoma kina'mi aega'ma wauguna, yoni kinapa kaba'ma aogi puwaitantiye.
15 Mas Jesus, sabendo disto, afastou-se dali. Muitos o seguiram, e a todos ele curou,
16 Pigoya, igeba to ka'isa kinapa: Nawaga kamana a-nkuwaimiyoma, tonkiya kamana esegima uwaimintiye.
16 advertindo-lhes, porém, que não o expusessem à publicidade.
17 Piya pogana, Koti nkawamupisa kamana poropete Aisaya meto kamana kaemaranti, pi'na au'wantaga'ena mayama puntiye:
17 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta Isaías:
18 — ausente —
18 “Eis aqui o meu servo, que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se agrada. Farei repousar sobre ele o meu Espírito, e ele anunciará juízo aos gentios.
19 — ausente —
19 Não entrará em discussões, nem gritará, nem fará ouvir nas praças a sua voz.
20 — ausente —
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará o pavio que fumega, até que faça vencedor o juízo.
21 — ausente —
21 E no seu nome os gentios colocarão a sua esperança.”
22 Pigoya pi ntagaba ka yagara kewama aigaramagina aorikaema aibo'ena puntiye. Aibogini, Isuti ababute wantawe. Piya puguna, Isu kaba'ma aogi potaogana kamana uma ao agantiye.
22 Então trouxeram a Jesus um endemoniado, cego e mudo. Jesus o curou, e o homem passou a falar e a ver.
23 Piya pogini, a'ya'ma uwoma kina mintume kina'miba agate tabera pami pumagini maya untawe: Taeba napiyompepa Isuba Tebiti ntagara utaratanta Karaisiti kanta piye, untawe.
23 E toda a multidão se admirava e dizia: — Não seria este, por acaso, o Filho de Davi?
24 Piya yuguni, Parasi kina igeba pi kamana abite maya untawe: Kumparine, ke kina'mi tabewai agewapa Piyesiburu, ae esegiyenawatasa ke kinapa agaruba igasaye, untawe.
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, diziam: — Este não expulsa demônios senão pelo poder de Belzebu, o maioral dos demônios.
25 Piya yuguni Isuba napi napiyenawai igate maya uwaimintiye: Ka marasa aokina'mige kamaena pumagini kamparagaena pigina ka'me mpa aborakiye. Piya, to kumatisa kina'mibe to namapisa kina'mibe pabiyama aokina'mige ma'ena puma ataena pigini nama kuma'waipa akasaba'magina ataena puwakiye.
25 Mas Jesus, sabendo o que eles pensavam, disse-lhes:
26 Piya, Satani ke kinapa ayama agaruba'ma kama potama agarubakiye, a. Pipa kampaye. Piya pekana aege ma'ena puma ataraisigina a'ya'waemaenawampa kamparagaena pusanaga piyaba kampa pewe.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido contra si mesmo; como, então, o seu reino subsistirá?
27 Piya, naekaba mayawe yewe: Aeba Piyesiburu ao'maeyagina ke kinapa agaruba igasaye, yepa: Pigoya, ka'isa tiyokina'mi igeba ke kinapa agaruba igasawe. Pipa ke iyo'maema esegi puwaitagini pi ntugaba pewe, a. Pi ke kina Piyesiburu ae esegiyenarasaba kampaye. Piya, tiyokina'miba agaruba agoba agamagini, aintisagaba tigepa utaritakibewe.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os filhos de vocês os expulsam? Por isso, eles mesmos serão os juízes de vocês.
28 Pigoya, naeba Koti Nkawamusa'ama nao'maeyagi ke kinapa agaruba igasoka, Koti kabiratakenaenaba tigetiba aboraye.
28 Se, porém, eu expulso os demônios pelo Espírito de Deus, certamente é chegado o Reino de Deus sobre vocês.
29 Pigoya, kewama esegi yagara kanta puma mintakanaba, ayamagina namankapintiba ima kotapa aparikiye, a. Pipa kampaye. Marupa pi esegi yagara araku'ma agisa aya kirokaetama pabigo kotankapa aisagakiye.
29 Ou como pode alguém entrar na casa do valente e roubar-lhe os bens sem primeiro amarrá-lo? E só então saqueará a casa dele.
30 Pigoya, ka'waina aeba kayone kampa punatai'naba kama punataye. Piya, ka'waina aeba yagarunte kampa ibabuma aki pi'naba aeba igarubaye.
30 — Quem não é por mim é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
31 Pika urimukuwa abiyo: Aintiba kotiba a'ya'ma aguntaenabe a'ya'ma kamparaga kamana wasanami yepe kanara mae igaikiye. Pigoya, Aota Awamusa'ama akayasotakibi'na, ae kaintanawapa Kotiba kampa maegaikiye.
31 Por isso, digo a vocês que todo pecado e blasfêmia serão perdoados aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Wasanama Ntagara nae uma kamparaga punatakibi'na, aepa aguntaenawapa uma asu'a pogaikuwe. Piya to ka'waina aeba Aota Awamusa'ama uma kamparaga potakibi'na, ae kaintanaba mabipe mantaribe kampa uma asu'a pogaikuwe, Isu piya untiye.
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do Homem, isso lhe será perdoado; mas, se alguém falar contra o Espírito Santo, isso não lhe será perdoado, nem neste mundo nem no porvir.
33 Isu piya untana to maya untiye: Pigoya tigeba ka yawama nka'wakaba: Aogiyenawe, untiri, kana yawaka kaga: Aogiyenawe, yewe. Piya, to ka yawama nka'wakaba: Kamparagawe, untiri, kana yawakaba kaga: Kamparaga yawe, yewe. Piya, yawama nkapa agamagiri, agowaka aogima napikibewe.
33 — Tornem a árvore boa e o seu fruto será bom, ou tornem a árvore má e o seu fruto será mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 We, kuyawama ntagara, tigeba agunta kina mintawa, aogi kamanapa kapa nanawe ukibewe, a. Pipa kampaye. Tigupi waintintanaba pabiyama tiwamupisa irosaye.
34 Raça de víboras! Como vocês podem falar coisas boas, sendo maus? Porque a boca fala do que está cheio o coração.
35 Pigoya, aogi agu'yaga yagaramaba aogiyena aborakiye. Kamparaga agu'yaga yagaramaba pabiyama kamparagaena aborakiye.
35 A pessoa boa tira do tesouro bom coisas boas; mas a pessoa má do mau tesouro tira coisas más.
36 Naeba urimukuwa abiyo: Kamparaga kamana toma toma se, pi kamanapa Koti a'ya'ma kina pako pikibi ntaga ibigakini, kamana yigina uritakiye.
36 — Digo a vocês que, no Dia do Juízo, as pessoas darão conta de toda palavra inútil que proferirem;
37 Piya, aintiba kaeka kamanataka kababikibe, pabi kaeka kamanatakabaya katakiye, Isu piya untiye.
37 porque, pelas suas palavras, você será justificado e, pelas suas palavras, você será condenado.
38 Piya uma uwaimogini, mono tisa kinape Parasi kaisa kina'mibe maya kamana a'wae pumagini omintawe: Tisa, kaeba kukantana ka pega agano, untawe.
38 Então alguns escribas e fariseus disseram a Jesus: — Mestre, queremos ver algum sinal feito pelo senhor.
39 Piya yuguna maya uwaimintiye: Mono'wai kampa waima antage kina'mitaba, tigeba kukantanagaba yewo. Tigeba kukantanaba aoso'enaba kapa kampaye. Yonati aborantisa puma pabiyama aborakiri agakibewe.
39 Mas ele respondeu:
40 Yona aeba kakaga yaga tabe inoyantawama nkantabaipinti mintantisa pumagi, Wasanama Ntagara naeba pabiyamagi ma antabaipinti kakaga yaga mikuwe.
40 Porque assim como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim o Filho do Homem estará três dias e três noites no coração da terra.
41 Ainti Koti a'ya'ma kina pako pikibi ntagaba Niniba kumatisa kina aborama mamparisa kina'mi kamparaga kamanati uma abora uritakibewe. Pipa uwaba kampaye. Niniba kumatasa kina igepa Yona aeba wasanaraka'yankama ige'ma kamana uwaimogini abima igu a'wae puntaka, piya ma minto naeba Yona ae awametapa kampaye. Pipa asugasima mintogiri, pabi ntaga tigeba kampa piyama a'wae pigina pi Niniba kina uritakibewe.
41 Ninivitas se levantarão, no Juízo, com esta geração e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E aqui está quem é maior do que Jonas.
42 Piya, mare takaerisa tabe wae aeba pabiyamagina a'ya'ma kina pako pikena yagaba ma mpabisa kina'miti kamparaga kamanati abora uritakiye. Pigoya pipa uwaba kampaye. Pi kana waepa aeba atuti wama Soromoni aetisa mono abintiye. Piya, ma minto naeba Soromoni ae awametapa kampaye, pipa asugasima mintuwe, Isu piya untiye.
42 A rainha do Sul se levantará, no Juízo, com esta geração e a condenará, porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E aqui está quem é maior do que Salomão.
43 Piya untana, Isu to maya untiye: Kewamaba wasanaba atate wama ka'me mpari umima, maru kumakaba aguyosagakiye. Aguyosakate maya ikiye:
43 — Quando o espírito imundo sai de uma pessoa, anda por lugares áridos procurando repouso, porém não encontra.
44 Namantepa atate kanantoka, pita'i to kake a'wae pumagi wakuwe. Piya ute a'wae pumagina agakibipa, kana namapa paga pumagini aogi pugaintane.
44 Por isso, diz: “Voltarei para a minha casa, de onde saí.” E, voltando, ele a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Piyaena agate wama ke aokina tonaentisa tara umaema kina to kake kamparagaena pe kina ibabekini kanama pabi ntamapi ampikibewe. Aibigina pi ntagara aeba paipa kampa aogi yagara mintanti'naba aintiba tabera kampa aogimagina ata puwakiye. Mamparasa kamparaga kina tigetiba pabiyaena aborakiye, Isu piya untiye.
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos, piores do que ele, e, entrando, habitam ali. E o último estado daquela pessoa se torna pior do que o primeiro. Assim também acontecerá a esta geração perversa.
46 Pigoya, Isu aeba wasana mono uwaimima mintogini, ika'i anobe a'natabarabe kamana omikena ampa agawa pumagini mintantawe.
46 Enquanto Jesus ainda falava ao povo, eis que a mãe e os irmãos dele estavam do lado de fora, procurando falar com ele.
47 Piya puguna, ka'waina igate maya omintiye: Kanobe ka'natabarabe kamana ugamikena taka'i kagawa pumagini mintawe, piyama omintiye.
47 E alguém lhe disse: — A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
48 Piyama omogana Isu maya omintiye: Nano na'natabaraga yewo, untiye.
48 Porém Jesus respondeu ao que lhe trouxe o aviso:
49 Piya ute abagi kina'wa mintumeti aya nkasa pumagina maya untiye: Igaiyo. Nano na'natabaragi maye, untana:
49 E, estendendo a mão para os discípulos, disse:
50 Mantarisa nabanempa nkawamu wasima aegara kina pi ige nano na'nanto namana'maba mintawe, Isu untiye.
50 Portanto, aquele que fizer a vontade de meu Pai celeste, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.