Eclesiastes 5
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH
1 Utakizi deta mulindi-mulindi. Ikyanya utazi deta, utee yitoneesa. Utayami lagaania igambo imbere lya Rurema. Mukuba, Rurema ali hiꞌgulu, naawe uli wa mu kihugo. Ku yukwo maashi, amagambo gaawe, ukizi ganiihya kwo.
1 Tenha cuidado quando for ao Templo. Não ofereça o seu sacrifício como fazem os tolos, que nem sabem que não estão fazendo isso da maneira certa. Vá pronto para ouvir e obedecer a Deus.
2 Ikyanya umundu agweti agagerania ku magoorwa mingi-mingi, ali mu loota ibirooto bya kundi-kundi. Kiri noꞌmuhwija, ikyanya agweti agavuujuka-vuujuka, ali mu ba agweti agayikululira umwama.
2 Pense bem antes de falar e não faça a Deus nenhuma promessa apressada. Deus está no céu, e você, aqui na terra; portanto, fale pouco.
3 Iri wangatangira Rurema umuhango, utatindirize ukugukwiza. Iri wangatindaga nga muhwija, utagamúsimiisa. Ku yukwo, ikyanya ugweti ugamútangira umuhango, ugukwizagye.
3 Quanto mais você se preocupar, mais pesadelos terá; e, quanto mais você falar, mais tolices dirá.
4 Ho wangatanga umuhango buzira kugukwiza, buli bwija ulekage ukugutanga.
4 Assim, quando você fizer uma promessa a Deus, cumpra logo essa promessa. Ele não gosta de tolos; portanto, faça o que prometeu.
5 Kwokwo, ukizi langa akanwa kaawe, katayiji kuyingiza mu byaha. Utanakizi bwira umutungwa wa Rurema kwo watagalwa mu kutangira Rurema umuhango. Iri wangagira kwokwo, yugwo muhango gwawe gugaraakaza Rurema. Na byoshi byo wâli kizi koleereza, anayami bishereeza.
5 É melhor não prometer nada do que fazer uma promessa e não cumprir.
6 Ibirooto, iri byangaluga, biri mu leeta ingerania. Aaho! Yibyo nabyo, si biryagagi bya busha-busha! Ku yukwo, mukizi simbaha Rurema.
6 Não deixe que as suas próprias palavras o façam pecar. Assim, você não terá de dizer ao sacerdote que o que você queria dizer não era bem aquilo. Para que fazer Deus ficar irado com você? Por que deixar que ele destrua as coisas que você conseguiu com o seu trabalho?
7 Mu kihugo kyawe, iri wangabona abakeni bagweti bagafinwa kwo, banabe bali mu yimwa ukuli kwabo, utasoomerwe! Si ngiisi mutwali alyagagi mwiꞌdako lyoꞌgundi úmúhimiri. Yabo bombi nabo, bali mwiꞌdako lyoꞌmutwali mukulu.
7 Mesmo nos seus muitos sonhos, em todas as suas ilusões e em tudo o que disser, você deve temer a Deus .
8 Ee! Ubugale bweꞌkihugo, buli mu liibwa naꞌbandu booshi. Kiri na mwami yenyene, alangaliiri kwo naye agalonga kwiꞌyo mimbu.
8 Não fique admirado quando você notar em algum lugar o governo fazendo injustiça, perseguindo os pobres e negando os direitos deles. Pois cada autoridade é protegida pela que está acima dela, e as duas são acobertadas pelas autoridades superiores.
9 Umundu, iri angaba akuuziri ifwaranga, atali mu zituugiza kwo. Kundu angalonga ibindu bingi, umutima gwage gutagayika mu nda. Yibyo nabyo, si biryagagi bya busha-busha!
9 Elas dizem: “Toda gente tira proveito da terra, mas o rei depende daquilo que recebe das colheitas.”
10 Ibindu, iri byangayushuuka, abandu boꞌkubilya, nabo bali mu yushuuka. Aahago! Mwene yibyo bindu, bikoli múhitiiri akamaro kaki, ha nyuma naaho lyoꞌkukizi bihenekera?
10 Quem ama o dinheiro nunca ficará satisfeito; quem tem a ambição de ficar rico nunca terá tudo o que quer. Isso também é ilusão.
11 Umukozi woꞌkukoleereza, agweti agalonga iro linunu, kundu angaba akoli haaziri, kandi iri akoli buziri byo agaalya. Si umugale yehe, ali mu gerania-gerania ku bindu byage. Yukwo kugerania, kunayiji múbuliisa iro.
11 Quanto mais rica é a pessoa, mais bocas tem para alimentar. E o que ela ganha com isso é apenas saber que é rica.
12 Keera nabonaga irindi igambo libi mu kihugo. Umundu, kundu akayilundikira ibindu bingi, haliko akayiji homba, anakengeera ayingira mu makuba.
12 O trabalhador pode ter pouco ou muito para comer, mas pelo menos dorme bem à noite. Porém o rico se preocupa tanto com as coisas que possui, que nem consegue dormir.
13 Yibyo bindu, ikyanya biri mu koleesibwa buligo, biri mu mala. Na ku mbeka, ikyanya umwana wage agahyana, ndaabyo íbigaaba bisigiiri.
13 Eu tenho visto neste mundo esta coisa triste: algumas pessoas economizam dinheiro e sofrem com isso.
14 Umundu, ikyanya kyoꞌkubutwa, ali mu yija ali bukondwe. Neꞌkyanya ali mu fwagaga, kwo na kwokwo kwo ali mu genda. Kundu âli kizi yitubanula, gira lyo alonga ibindu bingi, ndaabyo agatwala. Ee! Ikyanya ali mu genda, ndaabyo ali mu ba afumbiiti.
14 Perdem tudo num mau negócio e assim não deixam nada para os filhos.
15 Yibi nabyo, biri mu tuvuniisa umutima. Ngiisi kwaꞌbandu bakayija, kwo na kwokwo bali mu galuka. Aaho! Bali mu ba balongaga bunguke buki? Bagweti bagakizi shaha ikyuya naaho, nga mundu woꞌkulooza ukugwata imbuusi.
15 Como entramos neste mundo, assim também saímos, isto é, sem nada. Apesar de todo o nosso trabalho, não podemos levar nada desta vida.
16 Yabo bandu, barambiri naaho mu kihulu, iri banajengeerwa. Noꞌbuzinda, bazizibiiri, banalwaziri, banayagiirwi.
16 Isso também é muito triste! Nós vamos embora deste mundo do mesmo jeito que viemos. Trabalhamos tanto, tentando pegar o vento, e o que é que ganhamos com isso?
17 Aaho! Bwo Rurema agweti agaheereza abandu isiku ngerwa naaho zoꞌkutuula mu kihugo, kutagi bagakizi gira? Bakwaniini bakizi lya, banakizi nywa. Neꞌkyanya bagweti bagaakola, bakwaniini bakizi shambaala. Kwokwo, kwo Rurema abashungikiiri.
17 O que ganhamos é passar a vida na escuridão e na tristeza, preocupados, doentes e amargurados.
18 Kwokwo, Rurema agweti agaheereza abandu baguma ibindu íbiri tiita, anabashoboleese ukubisiimira. Noꞌburambe bwo bâli butiirwi mwo, balonge ukubushambaalira, bashambaalire noꞌmukolwa gwabo.
18 Então cheguei a esta conclusão: a melhor coisa que uma pessoa pode fazer durante a curta vida que Deus lhe deu é comer e beber e aproveitar bem o que ganhou com o seu trabalho. Essa é a parte que cabe a cada um.
19 Batanagweti bagakizi gerania, mbu bwo burambe bwabo bulyagagi bwofi. Mukuba, Rurema agweti agabashambaliisa mu mikolwa yabo.
19 Se Deus der a você riquezas e propriedades e deixar que as aproveite, fique contente com o que recebeu e com o seu trabalho. Isso é um presente de Deus.
20 — ausente —
20 E você não sentirá o tempo passar, pois Deus encherá o seu coração de alegria.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Eclesiastes 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.