Atos 9
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVT
1 Mu yizo siku, Sahuli anagenderera ukubiika ikikando mu bigirizibwa ba Nahano. Anababwira kweꞌri bangagenderera ukukulikira Yesu, agakizi bayita. Kwokwo, anagendera umukulu waꞌbagingi,
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 anamúhuuna amaruba go agakizi gendana mu nyumba zeꞌmihumaanano zeꞌDamasiki. Ngiisi bakulikizi ba Yesu bo agakizi gwanaga mwo, baba bashosi kandi iri bakazi, akizi bashweka, anabaleete i Yerusaleemu.
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Iri Sahuli akaba keera alonga amaruba, anashokola injira yoꞌkugenda i Damasiki. Haliko, mu kalenge-renge, mbu bayegererage yo, ulukeera lukayu úlulyosiri mwiꞌgulu, lwanamúyakira imbande zooshi, ngaa!
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Ulya Sahuli anayibumbulika haashi, anayuvwa izu ligweti ligamúbuuza, ti: «E Sahuli, e Sahuli! Kituma kiki ugweti ugandibuza?»
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 Sahuli, ti: «E Nahano, we nyandi?» Anamúshuvya: «Nie Yesu, nie ugweti ugalibuza.
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 Aaho! Yimuka! Yingira mu kaaya. Mwomwo, mwo ugabwirirwa ngiisi byo ukwiriiri ukugira.»
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Abandu ábâli balamiinwi na Sahuli, mbu babonage kwokwo, banajingalala. Mukuba, yiryo izu, nabo bakaliyuvwa. Haliko, umundu yenyene, ndaaye bakabona.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Kwokwo, Sahuli anayinamuka. Neꞌri akazibuula amasu, ndaakyo kindu kyo akashubi bona! Balya baabo, banagenda bamúgwetiiri ku kuboko, banamúyingiza mu kaaya keꞌDamasiki.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Anahisa isiku zishatu átabona, átanalya, átananywa.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Neꞌyo munda i Damasiki, hâli riiri mwigirizibwa muguma wa Nahano, iziina lyage Hananiya. Uyo Hananiya, Nahano anamúhamagala kwokuno mu mabone: «E Hananiya!» Naye, ti: «E Nahano, nguteziri amatwiri.»
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Nahano anamúbwira: «Ugendage mu nyumba ya Yuda, ku njira íri mu buuzibwa Ngolole. Unabuuze mwoꞌmundu wa mu kaaya keꞌTariso, iziina lyage Sahuli. Na buno, uyo Sahuli agweti agahuuna Rurema.
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 Keera anabona amabone. Mu kati kaago, abona umundu úli mu buuzibwa Hananiya ayingira mu nyumba yo ali mwo, anamúbiika kwaꞌmaboko, gira alonge ukushubi bona.»
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 Hananiya anashuvya: «E maashi Nahano, si bandu bingi keera bakanganuulira ngiisi kwoꞌyo Sahuli akanyagaza abandu baawe iyo munda i Yerusaleemu!
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 Na buno akolaga hano! Anakoli hangwirwi naꞌbakulu baꞌbagingi kwo ayiji shweka ngiisi ábali mu huuna Rurema kwiꞌziina lyawe.»
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 Nahano, ti: «Gendaga naaho! Uyo mundu, nienyene keera namútoola kwo abe mukozi wani. Agakizi genda ali mu menyeesa iziina lyani mu batali Bayahudi, na mu baami baabo, kiri na mu Bayahudi kwakundi.
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 Ngaki múyereka ngiisi kwo agakizi libuuka bweneene hiꞌgulu liꞌziina lyani.»
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Uyo Hananiya, mbu ayingirage mu nyumba, anabiika Sahuli kwaꞌmaboko, anamúbwira: «E mwene witu Sahuli, Nahamwitu Yesu ye wanduma imwawe, gira ulonge ukushubi bona, unayijuzibwe mwoꞌMutima Mweru. Anali ye yolya úwakuhulukira kwo mu njira, ku kyanya ushuba mu yija hano.»
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Lyeryo ngana, yee! Mu masu ga Sahuli, mwanatibuka íbiri nga magamba. Haaho, anatondeera ukushubi bona. Kwokwo, anayimuka, anabatiizibwa.
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 Neꞌri akaba keera alya, anashubi kana indege.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Anayami tondeera ukukizi genda mu nyumba zeꞌmihumaanano zaꞌBayahudi, iri anabayigiriza kwo Yesu ye Mwana wa Rurema.
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Abandu booshi, iri bakayuvwa amigirizo gaage, banasoomerwa bweneene, banabuuzania: «E balya, uyu mundu, ka atali ye yolya úshuba mu genda aganyagaza abandu ba Yesu iriira munda i Yerusaleemu? Ka bitanali byo byamúleeta hano, gira abururunge abandu ba Yesu, anabatwale mu bakulu baꞌbagingi?»
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Kundu kwokwo, Sahuli anakaviiriza ukukizi yigiriza abandu hiꞌgulu lya Yesu ku bukalage. Anakizi yereka Abayahudi ku bweranyange kwo Yesu ye ulya Masiya, halinde anakizi bayumuusa.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Neꞌri hakalenga isiku nyingi, Abayahudi banagira igambi lyoꞌkumúyita.
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 Ubushigi niꞌzuuba, banakizi yama bagamúyitegeera ku miryango yaꞌkaaya, gira bakamúyitire ho. Haliko, yiryo igambi lyoꞌkumúyita, analihwehukwa.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Kyanatuma abakulikizi baage bagamúhamba mu kitiri bushigi, banamúleeza mu kaazo ákâli riiri ku luzitiro lwaꞌkaaya, banamúshonoolera imbuga.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Ha nyuma, Sahuli anagenda i Yerusaleemu, anagira mbu ayibiike ku bigirizibwa ba Yesu. Haliko, booshi banakizi ba makengwa-makengwa hiꞌgulu lyage, bwo batâli zaazi yemeera kwo akola mukulikizi wa Yesu.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Kundu kwokwo, Barinaaba yehe anatwala Sahuli imunda indumwa za Yesu. Anaziganuulira ngiisi kwo Sahuli akabona Nahano mu njira yoꞌkugenda mu kaaya keꞌDamasiki, na ngiisi byo Nahano akamúbwira. Anazimenyeesa na ngiisi kwo Sahuli akayigiriza abandu beꞌyo munda hiꞌgulu lya Yesu, buzira kyoba.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Kwokwo, Sahuli anabeera kuguma neꞌndumwa za Nahano. Anakizi genda agazunguluka i Yerusaleemu, iri anayigiriza abandu hiꞌgulu lya Nahano ku bukaruuke.
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Yago magambo ga Yesu, anagaganuula na mu Bayahudi baguma ábâli kola mu deta indeto yeꞌkigiriki. Haliko banakizi hambanwa. Neꞌri hakatamaga, nabo banaloozi gira mbu bamúyite.
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Iri abandu ba Yesu bakamenya kwokwo, banayami múherekeza halinde mu kaaya keꞌKahisariya. Banamútuma mu kaaya keꞌTariso.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Mu yizo siku, ishengero lyanaba noꞌmutuula hooshi mu poroveesi yeꞌBuyahudi, kiri na mu yeꞌGalilaaya, na mu yeꞌSamariya. Abandu biꞌshengero banakizi kanibwa, iri banakizi simbaha Nahano. Umutima Mweru, gwanakizi batabaala, halinde umuharuuro gwabo gwanakizi yushuuka.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Ikyanya Peturu akaba akola mu lenga ngiisi handu, anamanukira na mu kaaya keꞌLuuda, gira agendi lamusa abandu ba Rurema beꞌyo munda.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Na mu yako kaaya, anagwana mwoꞌmundu úzingamiri, iziina lyage Hayineya. Âli kola myaka munaana ali ha ngingo.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Peturu anamúbwira: «E Hayineya, Yesu Kirisito keera akukiza. Vyukaga, uyaje ingingo yawe!» Lyeryo ngana, Hayineya anayami vyuka.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 Yabo bandu beꞌLuuda, naꞌba mu muhyahya gweꞌSharooni, mbu babonage ngiisi kwo Hayineya akizibwa, booshi banayemeera Nahano.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Mu kaaya keꞌYopa, mwâli riiri mukazi muguma, mwigirizibwa wa Yesu, iziina lyage Tabita. (Na mu gindi ndeto, yiri iziina liri mu detwa Dorokaasi.) Uyo Dorokaasi, âli yamiri ali mu tabaala abakeni. Anâli kizi gira igindi mikolezi miija.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Mu zeezo siku, Dorokaasi anakayirwa noꞌbulwazi. Neꞌri hakatama, anafwa. Abandu banakaraba ikirunda, banagendi kilambika mu kisiika kya mu nyumba íyâli riiri hiꞌgulu lyeꞌyabo.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 Abigirizibwa beꞌyo munda, mbu bayuvwe kwo Peturu akola mu kaaya keꞌLuuda, banayami mútumira yaꞌbandu babiri. (Mukuba, yako kaaya kâli riiri hoofi neꞌYopa.) Yabo bombi, iri bakahika ha mwa Peturu, banamúyinginga, ti: «E Peturu, we kongwa! Twakuyinginga, uyije imwitu buzira kutinda!»
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Iri Peturu akayuvwa kwokwo, banagendanwa. Neꞌri bakahikaga i Yopa, banamútwala mwiꞌbanda lya mu nyumba íri hiꞌgulu lyeꞌyabo. Banamufwiri booshi, banamúsokanana, bagweti bagaalira ku kimombo. Banakizi múyereka amakanju, neꞌgindi mirondo yo Dorokaasi akabahangira, ku kyanya âli ki riiri mugumaana.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Yabo booshi, Peturu anababwira: «Hulukiri imbuga!» Anatee fukama, anahuuna Rurema. Anabuli hindukira imunda yikyo kirunda, anadeta: «E Tabita, vyukaga!» Iri Peturu akadeta kwokwo, Tabita analambuula amasu. Neꞌri akabona Peturu, anavyuka, anabwatala!
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Peturu, anamúgwatira ku kuboko, anamútabaala, gira ayimange bwija. Anahamagala banamufwiri, naꞌbandi bandu ba Yesu, ti: «Muyabiiri!» Anabahikiiriza ye, akola mugumaana!
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 Ikyanya Dorokaasi akakizibwa, umwazi gwanayami lumbuuka mu kaaya kooshi keꞌYopa. Kyanatuma abandu bingi bagayemeera Nahano.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Peturu, anahisa isiku nyingi, atuuziri yaho, ashumbisiri mu nyumba yaꞌmaziina gaage Simooni, umuhuzi weꞌmbu.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.