Mateus 23

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 'I burina ru nai, sa Jesus ka fata fuana wane ne kera oku mai ki, ma na fafurongo nia ki ka 'uri,
1 Dirigindo-se, então, Jesus à multidão e aos seus discípulos,disse:
2 “Na wane famanata ana taki ki, ma na Farasi ki, kera to ana nikilalae fuana famanatalae ana taki sa Moses ki.
2 Os escribas e os fariseus sentaram-se na cadeira de Moisés.
3 Nia ne, mulu rosulida, ma mulu sasia na ru ki tafau ne kera saea fua mulu. Boroi ma nao mulu si sasi lau sulia ru ne kera sasia ki, sulia kera nao si sasi go sulia ru ne kera fata sulia ki.
3 Observai e fazei tudo o que eles dizem, mas não façais como eles, pois dizem e não fazem.
4 Kera alua lau tani taki 'oro ne 'afitai fuana wane ki ka rosulia, boroi ma kera nao si nonimabe fuana kwai'adomilae ana wane ki fuana sasilae sulia taki nai ki.
4 Atam fardos pesados e esmagadores e com eles sobrecarregam os ombros dos homens, mas não querem movê-los sequer com o dedo.
5 “Ma kera sasia ru ki tafau fuana wane ki ka suada ma ka kwaisae kera wane lea ki. Ma ru 'uri ki ne kera sasia. Kera kania maadarada, ma 'i 'abada ana reba ru baita ki ne kera kedea na Kekedee Abu ki ana. Ma kera taia na ngagamuna maku kera ki ka gwala.
5 Fazem todas as suas ações para serem vistos pelos homens, por isso trazem largas faixas e longas franjas nos seus mantos.
6 Ma kera doria 'asiana gourue ana kula 'initoa ana fafanga ki, ma kula 'initoa ki fuana gourue laona beu fuana folae ki.
6 Gostam dos primeiros lugares nos banquetes e das primeiras cadeiras nas sinagogas.
7 Ma kera doria 'asiana tangolada maana usie ki, ma kera ka doria wane ki ka fata 'uri ada, ‘Wane Famanata nau.’ Wane Jiu ki kania ru ne ki maadarada fua fatailana ne kera fa'initoa God|alt="A Jewish man wearing a phylacteries" src="lb00276b.tif" size="col" loc="MAT 23:5" copy="BFBS (Bass)" ref="23:5"
7 Gostam de ser saudados nas praças públicas e de ser chamados rabi pelos homens.
8 “Boroi ma nao si lea fuana ta wane ga 'ana ne ka fata 'uri amulu, ‘Wane Famanata nau,’ sulia taifili nau go ne te wane famanata kamulu, ma kamulu na bara waisasina laona fikue famamanalae.
8 Mas vós não vos façais chamar rabi, porque um só é o vosso preceptor, e vós sois todos irmãos.
9 Ma nao mulu si fa'initoa ta wane famanata laona molagali ana fatae 'uri, ‘Maa kalu,’ sulia kamulu kai fa'initoa go te Maa kamulu ne nia to mai 'i langi.
9 E a ninguém chameis de pai sobre a terra, porque um só é vosso Pai, aquele que está nos céus.
10 Ma nao si lea fuana ta wane ga 'ana ka fata 'uri amulu, ‘Wane baita,’ sulia kamulu to go ana te wane baita, ma nia na ne nau, na Christ, wane ne God nia filia fuana famaurilana wane ki.
10 Nem vos façais chamar de mestres, porque só tendes um Mestre, o Cristo.
11 Dia ta wane doria ka baita safitamulu, nia ka dia na wane rao.
11 O maior dentre vós será vosso servo.
12 Ma ta wane ne ka fabaita nia talana, God kai fatu'u nia. Ma ta wane boroi 'ana ne ka fatu'u nia talana, God kai fabaita ana.”
12 Aquele que se exaltar será humilhado, e aquele que se humilhar será exaltado.
13 — ausente —
13 Ai de vós, escribas e fariseus hipócritas! Vós fechais aos homens o Reino dos céus. Vós mesmos não entrais e nem deixais que entrem os que querem entrar.
14 — ausente —
14 {Ai de vós, escribas e fariseus hipócritas! Devorais as casas das viúvas, fingindo fazer longas orações. Por isso, sereis castigados com muito maior rigor.}
15 “Ta'a 'asiana fua mulu na famanata ana taki ki ma kamulu na Farasi ki, na wane kwalabasa ne mulu suke ana wane ki. Aia, God kai kwae kamulu, sulia mulu ulafu 'asiana ana liufilana kula ki tafau, laona asi ma laona tolo, 'uria daolae to'ona ta wane, fua ka leka sulia na taki sa Moses ki. Aia, ma kada wane 'e leka go suli kamulu, mulu fi sasi akau lalau ana nia fuana lekalae 'uria kula ni kwaekwaee. Ma na kwaekwaee nia kai baita ka liufi kamulu sulia na abulolana 'e ta'a ka liufi kamulu tafau na.
15 Ai de vós, escribas e fariseus hipócritas! Percorreis mares e terras para fazer um prosélito e, quando o conseguis, fazeis dele um filho do inferno duas vezes pior que vós mesmos.
16 “Ta'a 'asiana fua mulu, ma kamulu dia na wane maa rodo ki ne kera talaia wane ki. Nia ne, God kai kwae kamulu, sulia mulu famanata 'uri ana wane ki, ‘Sui boroi 'ana sa ti ne ka fangasia alangaie nia ana Beu Abu God, nia lea ga 'ana dia nao nia si sasia te ne nia alangai fuana. Boroi ma dia nia fangasia alangaie nia ana na gol be laona Beu Abu God, nia ne ka abu 'asiana fuana 'oilana alangailae nia.’
16 Ai de vós, guias cegos! Vós dizeis: Se alguém jura pelo templo, isto não é nada; mas se jura pelo tesouro do templo, é obrigado pelo seu juramento.
17 Mulu maa rodo, ma mulu oewanea 'asiana. Te ne baita, na gol naoma na Beu Abu God ne sasia gol ne ka abu? Na Beu Abu God ne baita liufia na gol!
17 Insensatos, cegos! Qual é o maior: o ouro ou o templo que santifica o ouro?
18 Ma mulu famanata laugo wane ki 'uri, ‘Sui boroi 'ana sa ti ne ka fangasia alangaie nia ana na fulifue, nia lea ga 'ana dia nao nia si sasia te ne nia alangai ana. Ma dia nia ka fangasia alangaie nia ana afafue ne to fafona fulifue, nia ne abu 'asiana fuana 'oilana alangailae be nia.’
18 E dizeis ainda: Se alguém jura pelo altar, não é nada; mas se jura pela oferta que está sobre ele, é obrigado.
19 Kamulu maa rodo. Te ne baita, afafue naoma na fulifue ne nia kwatea afafue ka abu? Na fulifue ne 'initoa ka liufia na afafue.
19 Cegos! Qual é o maior: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Sulia na fulifue ne 'initoa ka liufia na afafue, ma sa ti ne fangasia alangaie nia ana na fulifue, tama nia alangai ana na fulifue loko fainia afafue ki tafau ne kera to fafona fulifue nai.
20 Aquele que jura pelo altar, jura ao mesmo tempo por tudo o que está sobre ele.
21 Ma sa ti boroi 'ana ne fangasia alangaie nia ana Beu Abu God, 'urinai tama nia alangai na ana God ne nia to laona Beu Abu nai.
21 Aquele que jura pelo templo, jura ao mesmo tempo por aquele que nele habita.
22 Ma dia ta wane ka fangasia alangaie nia ana 'i langi, tama nia alangai ana kula ni gourue God, ma God ne to laugo 'i langi.
22 E aquele que jura pelo céu, jura ao mesmo tempo pelo trono de Deus, e por aquele que nele está sentado.
23 “Ta'a 'asiana fua mulu na wane famanata ana taki ki ma kamulu na Farasi ki, Mulu na wane kwalabasa ki. God kai kwae kamulu. Mulu kwatea ta bali ana tangafuluna ru ki fuana God ana ka ru ne mulu fasida laona oole kamulu ki fua ka falea fanga kamulu ki, ma nao mulu si manata 'abero go fuana rolae sulia famanatae baita ana taki ki. Na famanatae baita ana taki ki fata 'uri, ‘Wane kai sasia na ru ki tafau ne 'o'olo fuana wane ki. Nia ka kwaimanatai fuana wane ma ka saea ru mamana ki.’ Mulu kai sasia na ru nai ki, fainia na ru tu'u ki laona taki ki laugo.
23 Ai de vós, escribas e fariseus hipócritas! Pagais o dízimo da hortelã, do endro e do cominho e desprezais os preceitos mais importantes da lei: a justiça, a misericórdia, a fidelidade. Eis o que era preciso praticar em primeiro lugar, sem contudo deixar o restante.
24 Kamulu dia na wane maa rodo ne talaia na wane ki. Mulu saitamana go 'amulu manata 'abero 'uria lekalae sulia ka ru laona taki ki. Ma nao mulu si manata 'abero go ana ru baita laona taki ki. Kada mulu sasi 'urinai, ru ne nia ada dia mulu lafua go 'amulu na lango fasia te ne mulu kufia, boroi ma mulu kai onomia go 'amulu na kamel baita.
24 Guias cegos! Filtrais um mosquito e engolis um camelo.
25 “Ta'a 'asiana fua mulu na famanata ana taki ki ma kamulu na Farasi ki ne mulu saitamana sasilana ru ki fua wane ki kera ka eele amulu. Aia, God kai kwae kamulu, sulia mulu madafia 'asiana taufilana nonina na titiu fuana fanga ki, boroi ma mulu fafungua ana na fanga ne mulu ngali ana wane ki sulia ogalulumilae.
25 Ai de vós, escribas e fariseus hipócritas! Limpais por fora o copo e o prato e por dentro estais cheios de roubo e de intemperança.
26 Kamulu na Farasi ki maamulu nia rodo! Mulu talana na manatalae kamulu ki ka falu. Dia ne manatalae kamulu ki falu, na abulolae kamulu ki boroi falu laugo. 'Urinai, na maurilamulu dia na titiu ki ne falu 'i nonina ma laona laugo.
26 Fariseu cego! Limpa primeiro o interior do copo e do prato, para que também o que está fora fique limpo.
27 “Ta'a 'asiana fua mulu na famanata ana taki ki ma kamulu na Farasi ki, mulu kwatea wane ki kera ka saea kamulu ana wane lea ki. Boroi ma God kai kwae kamulu, sulia mulu dia kilu gwau ki ne kera farafua ma adalae to'ona ka lea 'i maa, boroi ma 'i laona nia fungu ana suli fainia nonina wane mae ki, ne kera moko ngwa'a na.
27 Ai de vós, escribas e fariseus hipócritas! Sois semelhantes aos sepulcros caiados: por fora parecem formosos, mas por dentro estão cheios de ossos, de cadáveres e de toda espécie de podridão.
28 Ru ne nia mamana ana kamulu, sulia te ki ne mulu sasia nia ada lea 'asiana maana wane ki. Boroi ma na manatalae kamulu ki nia ta'a 'asiana, ma mulu ka saitamana sukelana wane.
28 Assim também vós: por fora pareceis justos aos olhos dos homens, mas por dentro estais cheios de hipocrisia e de iniqüidade.
29 — ausente —
29 Ai de vós, escribas e fariseus hipócritas! Edificais sepulcros aos profetas, adornais os monumentos dos justos
30 — ausente —
30 e dizeis: Se tivéssemos vivido no tempo de nossos pais, não teríamos manchado nossas mãos como eles no sangue dos profetas...
31 Kada mulu saea kera na koko kamulu ki, nia fatainia mulu futa olitana kwalafa koko ta'a kamulu ki ne kera saungia profet ki mai 'i nao.
31 Testemunhais assim contra vós mesmos que sois de fato os filhos dos assassinos dos profetas.
32 Aia, ma dia 'urinai, mulu fasuia na 'amulu raoe ne koko kamulu ki etangia mai 'i nao!
32 Acabai, pois, de encher a medida de vossos pais!
33 Kamulu na ne abulolae kamulu ki dia na fa tafo ki. Ka 'afitai 'asiana fua mulu ka tafi fasia kwaekwaee ana kula ni kwaekwaee.
33 Serpentes! Raça de víboras! Como escapareis ao castigo do inferno?
34 Sulia ru nai ki, nau ku saea ru ne fua mulu, nau kai kwatea tani profet ma tani wane saitamarue ma tani famanata siamulu. Ma tani ai ada mulu kai saungida ma mulu kai foto'ida ana 'airarafolo. Tani wane ada, mulu kai dauda ma mulu kai namusida laona beu fuana folae ki, ma mulu kai tari kwailiu ada fasia laona fere kamulu ki.
34 Vede, eu vos envio profetas, sábios, doutores. Matareis e crucificareis uns e açoitareis outros nas vossas sinagogas. Persegui-los-eis de cidade em cidade,
35 Nia ne kwatea God kai kwae kamulu fafia saungilana na wane lea ki, safali mai ana maelana sa Abel, na wane 'o'olo, leka ka dao ana maelana sa Sekaraea, na wele sa Barakaea ne mulu saungia karangia fulifue laona Beu Abu God.
35 para que caia sobre vós todos o sangue inocente derramado sobre a terra, desde o sangue de Abel, o justo, até o sangue de Zacarias, filho de Baraquias, a quem matastes entre o templo e o altar.
36 Nau ku saea fua mulu ne kwaiketoie fuana maelana wane nai ki kai to fafomulu wane ana kada ne.”
36 Em verdade vos digo: todos esses crimes pesam sobre esta raça.
37 Ma sa Jesus ka ada kau fuana fere 'i Jerusalem, ma ka fata 'uri, “Wane ana Jerusalem 'ae! Kamulu be 'ui fauna profet be God nia oduda mai fua mulu ki, ma mulu ka saungida. Ana kada 'oro nau ku doria mulu kai leka mai siaku fua nau ku ada suli kamulu dia ta karai nia ofia na wele nia ki 'i farana kukubana. Boroi ma nao mulu si doria go.
37 Jerusalém, Jerusalém, que matas os profetas e apedrejas aqueles que te são enviados! Quantas vezes eu quis reunir teus filhos, como a galinha reúne seus pintinhos debaixo de suas asas... e tu não quiseste!
38 Ma ana kada ne na, God kai leka fasi kamulu, ma ka luka faburi na ana fere kamulu.
38 Pois bem, a vossa casa vos é deixada deserta.
39 Ma nau ku saea fua mulu, nao mulu si ada to'oku lau, leka ka dao ana kada ne mulu kai fata 'uri, ‘God, 'oe oilakitainia na wane ne leka mai ana nikilalae 'oe!’”
39 Porque eu vos digo: já não me vereis de hoje em diante, até que digais: Bendito seja aquele que vem em nome do Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.