Marcos 8
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NTLH
1 Nao si tau go 'i burina ru nai ki, te fikue baita ka oku mai. Ma kada nai nao na ta fanga 'ada, sa Jesus ka saea mai fafurongo nia ki, ma ka fata 'uri,
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “Nau ku kwaimanatai fuana wane ne ki, sulia kera to fai nau sulia olu maedangi ki, ma na fanga kera ka suina.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Ma dia ne kera fiolo, ma nau ku olitainida 'i fera, kera kai ngwatautau ma ka maebuatamarakwa sulia taale, sulia ta bali 'ada ne fere kera ki 'e to tau.”
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Ma na fafurongo nia ki kera ka ledi 'uri, “Laona lofaa 'eke'eke 'uri, kulu kai dao to'ona fanga 'i fai fua ka bobola fainia wane 'oro 'uri ki?”
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Ma sa Jesus ledida ka 'uri, “Fita fa beret ne mulu too ana?”
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Ma sa Jesus ka saea fuana fikue nai kera ka gouru 'i ano. Go, nia ka ngalia fiu fa beret nai ki, ma ka tangoa God, sui ka ngiia ma ka kwatea fuana fafurongo nia ki, ma kera ka tolingia ana na fikue nai.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Ma kera too laugo ana bara gwa ie tu'u. Ma sa Jesus ka kwatea laugo tangolae fuana God, ma ka saea fuana fafurongo nia ki kera ka tolingia laugo ana na tooa nai.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Ma kera ka fanga leleka kera ka abusu tafau. Ma 'i buri, fafurongo nia ki kera ka fafungua fiu kukudu ki ana orongana fanga ne ore.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Ma na fikue nai, nia bobola fainia fai to'oni wane ki. Sui sa Jesus ka olitainida na 'uria fere kera ki,
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 ma nia fainia fafurongo nia ki, kera 'ali'ali kera ka ra 'i laona baru, ma kera ka leka 'uria na bali fere 'i Dalmanuta.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Ma tani Farasi kera leka mai, ma kera ka olisusu fainia sa Jesus, ma kera doria fua kera ka ilito'ona. Nia ne kera ka gania fua nia ka fulia ta fanadae, fua ka fatainia God ne odu nia mai.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 'Urinai sa Jesus ka mango baita, ma ka fata 'uri, “'Uta ne wane ki ana unita wane ne kera ka gani 'uria fanadae ki? Nau ku saea na ru mamana fua mulu, nau nao si fatainia go ta fanadae fua unita wane ne.”
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Ma sa Jesus ka fasida, ma ka ra laugo 'ana 'i laona baru, ma kera ka tofolo 'uria ta bali 'osi.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Kada kera tofolo 'ua, na fafurongo nia ki kera manata buro ana ngalilana mai tani fa beret, boroi ma te fa beret go ne kera to ana laona na baru.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Ma sa Jesus ka fabasuda ma ka 'uri, “Mulu kai ada lea suli kamulu fasia na isi fuana beret ana Farasi ki ma sa Herod laugo.”
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Ma kera ka fata 'i safitada kwailiu, ma kera ka 'uri, “Nia fata 'urinai sulia ne nao kulu si ngalia mai ta fa beret.”
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Ma kada sa Jesus nia saitamana ne kera ulafusia ne nia fata sulia famanatalae ta'a Farasi ki ma sa Herod, nia ka fata 'uri fuada, “'Uta ne kamulu ka fata sulia ne nao mulu si ngalia mai tani fa beret? Nao mulu si susulia go ru be ki nau ku saea fua mulu? Nau ku ada to'ona manatamulu 'e doledole 'asiana fua mulu ka famamana.
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 Mulu ada to'ona ma mulu ka rongoa ru 'oro ne nau ku sasia ki, boroi ma mulu nao si ada saitamana go. Nao mulu si manata to'ona
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 kada be nau ku ngiia lima fa beret be ki fuana lima to'oni wane be ki? Ma ta fita kukudu be kamulu konia orongana fanga be 'i laona leleka ka fungu?”
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 Ma sa Jesus nia ledi lau ka 'uri, “Ma kada be nau ku ngiia fiu fa beret ki fuana fai to'oni wane ki, fita kukudu ki be mulu konia orongana fanga 'i laona leleka ka fungu?”
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Ma nia ka ledi 'uri ada, “'Uta ne nao mulu si saitamana 'ua na te ne nau ku fata sulia?”
21 Então Jesus perguntou:
22 Kera dao ana na fere 'i Betsaeda, ma wane ki kera ka ngalia mai te wane ne maana nia rodo, ma kera ka gania sa Jesus fua ka samo to'ona.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Ma sa Jesus ka dau 'i 'abana na wane nai, ma ka talaia 'uria 'i maa fasia na fere nai. Ma sa Jesus ka ngisu 'i laona na maana na wane nai, ma nia ka alua na 'abana fafia. Sui, nia ledia ka 'uri, “'Oe ada to'ona ta ru?”
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Go, na wane be nia ka ada 'alaa, ma ka fata 'uri, “Nau ku ada to'ona na wane ki, kera dia 'ai ki, ma kera fali.”
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 'Urinai sa Jesus ka alua lau na 'abana fafia na maana na wane nai. Ma na wane nai ka ada mamana na, ma ka ada madakwa na ana ru ki tafau.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Ma sa Jesus ka saea fuana, “'Oe leka na 'i lume 'oe. Nao 'oe si oli lau lao fere be.”
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Sui sa Jesus ma na fafurongo nia ki, kera ka leka 'uria fere ki kalikalia na fere 'i Sesarea Filipae. Ma ana kada kera leka 'ada, nia ka ledia fafurongo nia ki ka 'uri, “'Uri ma wane ki kera sae nau ana sa ti ne?”
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Ma kera ka olisia kera ka 'uri, “Tani wane ki kera sae 'oe ana sa Jon wane ni Siuabu ne nia mauri lau, ma tani wane kera ka sae 'oe ana sa Elaeja ne nia oli lau, ma tani wane lau kera ka sae 'oe ana ta wane ana profet be ki ne nia mauri lau.”
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Ma sa Jesus ledida lau ka 'uri, “Ma kamulu, sae nau mone ana sa ti?”
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Ma sa Jesus ka fata talingai fuada ka 'uri, “Nao mulu si farongoa lau ta wane suli nau.”
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Ma sa Jesus ka safali fuana famanatalana fafurongo nia ki ka 'uri, “Nau, na Wele nia Wane, nau kai nonifi ana ru 'oro ki. Ma fanaonao ki, fataabu baita ki, ma wane famanata ana taki ki, kera kai noni'ela aku. Ma kera kai saungi nau, ma ana oluna maedangi, nau kai tatae fasia maea.”
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Ma nia ka fata madakwa sulia ru nai. Ma sa Pita ka talaia tu'u kau, ma ka balufia.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Boroi ma sa Jesus nia abulo, ma ka ada fuana fafurongo nia ki, ma ka balufia sa Pita ka 'uri, “Saetan 'ae, leka tau kau fasi nau. Na manata 'oe ki, manatalana wane ki go 'ana, nia nao lau na manatairu God.”
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Go 'urinai, sa Jesus ka saea mai na fikue nai ma na fafurongo nia ki siana, ma ka fata 'uri, “Sa ti boroi 'ana ne doria kai leka buriku, nao nia si manata 'abero sulia ru nia doria ki ga 'ana talana. Nia kai nonimabe fuana lekalae 'i buriku, sui boroi 'ana kada nia kai nonifi, ma kai mae ana 'airarafolo.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Sa ti boroi 'ana ne noni'ela si leka buriku sulia nia doria ka sasi 'ana sulia kwaidoria nia ki tala'ana, nia kai talafia na maurie firi. Boroi ma dia sa ti boroi 'ana ne nonimabe fua ka mae fuaku ma fuana Farongoe Lea ne, nia kai too ana maurie firi.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Dia ne na wane ka too ana ru ki tafau laona molagali, ma nia mae, ma nia to tau fasia God, ru nai ki nao si fulia go ta lealae fuana.
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Nao ta wane si bobola fua folilana na maurie firi ana ta malefo.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Ma dia ta wane nia 'eke ani nau fainia fatalaku 'i laona maedangi ta'a ne ki, ne wane ki nao si fosia God, 'urinai ana kada nau ku dao mai fainia na ngwasinasinae Maa nau, ma 'ainsel abu ki, nau, na Wele nia Wane, nau kai 'eke laugo ani nia.”
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.