Marcos 14
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NAA
1 Ana maedangi ne, nia ro maedangi ki 'i naona na Fafanga ana Daofa Liue, ma na fafanga ne Jiu ki kera saitamana 'anilana na beret ne nia nao ta isi 'i laona. Na fataabu baita ki, ma na wane famanata ana taki ki, kera ka oku lokoeru fuana dau agwalana ma saungilana sa Jesus.
1 Dois dias depois seria celebrada a Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de prender Jesus, à traição, para matá-lo.
2 Kera fata 'uri, “Nao kulu si sasia ana kada ana fafanga, fasia na wane ki kera ka fi fuali kulu.”
2 Pois diziam: — Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo.
3 Ana kada sa Jesus nia to 'i laona mae fere 'i Betani, nia ka fanga 'i laona lume sa Simon na wane ne kuu nia saungia 'i nao. Ma te keni ka leka mai siana fainia na bi ngwaingwai ne kwanga 'asiana, ma nia fungu ana na ngwaingwai ne moko lea, ma na folilana ka baita 'asiana. Nia 'ifingia na maana bi ngwaingwai nai, ma ka 'igitainia na ngwaingwai moko lea nai fafona gwauna sa Jesus.
3 Quando Jesus estava em Betânia, fazendo uma refeição na casa de Simão, o leproso, veio uma mulher, trazendo um frasco feito de alabastro com um perfume muito valioso, de nardo puro; e, quebrando o frasco, derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Ma tani wane ne kera to 'i senai, kera ka guisasu, ma kera ka fata fuada kwailiu kera ka 'uri, “Tala'ana nao nia si falia na ngwaingwai moko lea ne ro!
4 Alguns dos que estavam ali ficaram indignados e diziam entre si: — Para que este desperdício de perfume?
5 Tala'ana nia ka fafoli ana 'uria tani malefo 'oro, fua nia ka ngalia malefo nai, ma ka kwatea fuana wane siofa ki.” Ma kera ka balufia keni nai.
5 Este perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentos denários, para ser dado aos pobres. E murmuravam contra ela.
6 'Urinai sa Jesus nia ka rongoa, ma ka fata 'uri, “Mulu alua nia to 'ana! Nao kamulu si fata falia lau. Nia sasia raoe lea 'asiana fuaku.
6 Mas Jesus disse:
7 Na wane siofa ki kera to tari ga 'ada fai kamulu. Ma dia mulu doria, mulu ka 'adomida go 'amulu ana ta kada. Boroi ma nau nao si to tau go fai kamulu.
7 Porque os pobres estarão sempre com vocês, e, quando quiserem, podem fazer-lhes o bem, mas a mim vocês nem sempre terão.
8 Nia sasia ru ne nia bobola fainia sasilana. Nia 'igitainia na ngwaingwai moko lea ne 'i noniku 'i nao ana maelaku fuana sasi akaulae fuana faitolilae aku.
8 Ela fez o que pôde: ungiu o meu corpo antecipadamente para a sepultura.
9 Ru mamana nau ku saea fua mulu, ana kula ki tafau laona molagali ne kera kai fata sulia na Farongoe Lea ne, kera kai fata laugo sulia ru ne nia sasia aku fuana manatalae to'ona.”
9 Em verdade lhes digo que, onde for pregado em todo o mundo o evangelho, também será contado o que ela fez, para memória dela.
10 Sui sa Jiudas Iskariot, te wane ana na akwala ma ro fafurongo nia ki, nia leka siana na fataabu baita ki, ka farongoda 'uri, “Nau kai kwatea sa Jesus fua mulu.”
10 E Judas Iscariotes, um dos doze, foi falar com os principais sacerdotes, para lhes entregar Jesus.
11 Ma kera ka eele 'asiana sulia ru ne nia saea, ma kera ka alangai fuana kwatelana malefo fuana. Ma sa Jiudas ka safali na fuana adalae 'uria ta kada lea fuana kwatelana sa Jesus fuada.
11 Eles, ouvindo isto, se alegraram e prometeram dar dinheiro a ele; nesse meio-tempo, Judas buscava uma boa ocasião para entregar Jesus.
12 Ana etana fa dangi ana Fafanga ana beret ne nia nao ta isi 'i laona, fa dangi nai ne kera saungia kale sipsip fuana Fafanga ana Daofa Liue. Kada nai, fafurongo sa Jesus ki kera ka ledi 'uri ana, “'I fai ne 'oe doria kalu kai leka ma kalu ka sasi akau ana na Fafanga ana Daofa Liue fuamu?”
12 E, no primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando se fazia o sacrifício do cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: — Onde quer que façamos os preparativos para que o senhor possa comer a Páscoa?
13 Ma sa Jesus ka fata fuana ro wane ada ka 'uri, “Kamoro ru laona 'i Jerusalem, ma te wane ne nia ngalia na fa kafo, nia kai dao to'omoro. Moro ka leka sulia
13 Então Jesus enviou dois dos seus discípulos, dizendo-lhes:
14 'uria te lume 'i senai ne nia ru 'i laona. Kamoro ka ledi 'uri ana na wane ne nia to ana na lume nena, ‘Na Wane Famanata nia fata mai 'uri fuamu: 'I fai ne mae lume fuana nau kai 'ania na Fafanga ana Daofa Liue fainia fafurongo nau ki?’
14 Sigam esse homem e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre pergunta: “Onde fica o meu aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?”
15 Ma nia kai fatainia te mae lume baita ne nia to 'i langi fuamoro. 'I senai ru ki tafau kera sasi akau na. Ma kamoro ka sasi akau ana na ru ki tafau fua kulu 'i senai.”
15 E ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado e pronto; ali façam os preparativos.
16 'Urinai ma, na ro fafurongo nai ki keroa leka, ma keroa ka ru na 'i Jerusalem, ma keroa ka ada to'ona na ru ki tafau nia dia ne sa Jesus nia saea fuadaro. Ma keroa ka sasi akau na ana fanga 'i senai.
16 Os discípulos saíram, foram à cidade e, achando tudo como Jesus lhes tinha dito, prepararam a Páscoa.
17 Ma nia saulafi na, sa Jesus ka dao mai fainia na akwala ma ro fafurongo nia ki.
17 Ao cair da tarde, Jesus chegou com os doze.
18 Ma kada kera fanga, sa Jesus ka fata 'uri, “Na ru mamana nau ku saea fua mulu, te wane amulu kai kwate nau fuana malimae nau ki. Te wane amulu ne nia fanga ga 'ana fai nau ana kada ne.”
18 Quando estavam à mesa e comiam, Jesus disse:
19 Ma na fafurongo nia ki, kera ka kwaimanatai 'asiana. Ma te te wanea ada fi safali ana ledilana sa Jesus 'uri, “'Aofia 'ae, 'uri ma 'oe fata suli nau nai?”
19 E eles começaram a entristecer-se e a perguntar-lhe, um por um: — Por acaso seria eu?
20 Ma sa Jesus nia olisida ka 'uri, “Nia ne ta ai na amulu na akwala ma ro fafurongo nau ki, ma nia ta wane ne kai taufia lifu beret nia 'i laona na tiu fai nau.
20 Jesus respondeu:
21 Ma nau, na Wele nia Wane, nau kai mae dia na Kekedee Abu ki be fata suli nau. 'Urinai boroi ana, kwaimanatai 'asiana fuana wane ne kai kwate nau fuana malimae nau ki! Nia lea fuana wane nai dia nia nao si futa go.”
21 Pois o Filho do Homem vai, como está escrito a seu respeito; mas ai daquele por quem o Filho do Homem está sendo traído! Melhor seria para ele se nunca tivesse nascido!
22 Ma kada kera fanga na, sa Jesus nia ngalia te fa beret, ma ka tangoa God, sui ka ngiia. Nia ka kwatea fuana fafurongo nia ki, ka fata 'uri, “Ngalia mulu ka 'ania. Nia na ne noniku.”
22 E, enquanto comiam, Jesus pegou um pão e, abençoando-o, o partiu e lhes deu, dizendo:
23 Sui nia ka ngalia na titiu, ma ka tangoa God, sui ka kwatea fuada. Ma kera tafau ka ku ana.
23 A seguir, Jesus pegou um cálice e, tendo dado graças, o deu aos seus discípulos; e todos beberam dele.
24 Ma nia ka fata 'uri, “Nia na ne 'abuku ne igwa fuana wane 'oro ki fuana fangasilana na alangaie falu God.
24 Então lhes disse:
25 Ru mamana nau ku saea fua mulu, nau nao si kufia laugo na waeni ne leka ka dao ana fa dangi nau kai kufia lau na waeni ne, kada God kai gwaungai ana wane nia ki tafau.”
25 Em verdade lhes digo que nunca mais beberei do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo, no Reino de Deus.
26 Burina kera ka ngufia fa ngu, sui kera ka leka 'uria fa uo ne kera saea ana Olif.
26 E, tendo cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Kamulu tafau go ne mulu kai tafi fasi nau. Sulia na Kekedee Abu nia fata 'uri,
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 “Ka 'urinai boroi 'ana, 'i burina nau ku tatae lau 'uria maurie, nau kai eta 'i nao amulu 'uria 'i Galili.”
28 Mas, depois da minha ressurreição, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Ma sa Pita nia olisia ka 'uri, “Nia 'afitai 'asiana ne nau ku leka fasi 'oe, sui boroi 'ana wane ne ki kera ka leka fasi 'oe!”
29 Então Pedro disse a Jesus: — Ainda que o senhor venha a ser um tropeço para todos, não o será para mim!
30 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuana sa Pita, “Nau ku saea fuamu. 'I naona na karai kai angi ro ru laona rodo ne 'i ta'ena, 'oe tofe olu ru 'oe ulafusi nau.”
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Ma sa Pita nia fata totongai ka 'uri, “Sui boroi 'ana nau ku mae fai 'oe, nia 'afitai nau ku saea ne nau ku ulafusi 'oe!”
31 Mas Pedro insistia com mais veemência: — Ainda que me seja necessário morrer com o senhor, de modo nenhum o negarei. E todos os outros diziam a mesma coisa.
32 Sui sa Jesus fainia na fafurongo nia ki, kera ka leka 'uria te kula kera saea ana 'i Getsemani. Kada kera dao na, sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Mulu to 'amulu 'i seki kada nau ku foa 'aku.”
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani. Ali, Jesus disse aos seus discípulos:
33 Sui nia ka talaia sa Pita, ma sa Jemes, ma sa Jon fainia. Ma nia 'e kwaimanatai 'asiana ma ka liodila.
33 E, levando consigo Pedro, Tiago e João, começou a sentir-se tomado de pavor e de angústia.
34 Ma nia ka fata 'uri fuada, “Na lioku nia kwaimanatai 'asiana, ma nia bobola na fua saungilaku. Mulu ka to 'i seki, mulu ka ada, ma mulu ka adaada fai nau.”
34 E lhes disse:
35 Ma nia ka 'idu tu'u kau, ma ka tio fafia maana 'i ano. Ma nia ka foa fua dia nia ngwaluda ga 'ana, kwate nao nia si liu laona kada ana nonifie.
35 E, adiantando-se um pouco, prostrou-se em terra; e orava para que, se possível, lhe fosse poupada aquela hora.
36 Ma nia ka foa ka 'uri, “Maasi 'ae, na ru ki tafau nia ngwaluda ga 'ana fuamu. 'Oe lafua 'amu na nonifie ne fasi nau. Sui boroi 'ana, nia nao lau na kwaidorie nau, boroi ma sulia kwaidorie 'oe lalau.”
36 E dizia:
37 Sui sa Jesus ka oli mai, ma ka dao to'ona na olu fafurongo nia ki, kera maleu ga 'ada. Ma nia ka fata 'uri fuana sa Pita, “Simon 'ae, 'uta ne 'oe maleu? Fulingana 'oe 'ada fai nau sulia ta te kada rodo tu'u boroi 'ana.”
37 E, voltando, achou-os dormindo. E disse a Pedro:
38 Ma nia ka fata 'uri fuada, “Kamulu kai 'ada, mulu ka adaada ana folae fasia na ilitoe ka liufi kamulu. Sulia kamulu doria sasilana ru lea ki, boroi ma noni mulu nia ngwatautau 'asiana.”
38 Vigiem e orem, para que não caiam em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
39 Ma sa Jesus ka leka lau fasida, ma ka foa, ma ka saea laugo te faoraie be ki.
39 Retirando-se de novo, orou repetindo as mesmas palavras.
40 Sui nia ka oli lau mai siada, ma ka dao to'oda kera maleu lau, sulia ne maada 'e maleua 'asiana. Ma nao kera si saitamana ana na ru ne kera ka saea fuana.
40 E voltando, achou-os outra vez dormindo, porque os olhos deles estavam pesados; e não sabiam o que lhe responder.
41 Ma kada nia oli lau mai ana oluna kada, nia ka fata 'uri fuada, “Kamulu maleu 'ua ne? Nia lea na! Ada basi, kera kai kwate nau na, na Wele nia Wane, laona 'abana na wane ta'a ki. Na kada be nia dao na mai!
41 E, quando voltou pela terceira vez, Jesus lhes disse:
42 Tatae, kulu leka na. Ada basi, na wane be nia kwate nau fuana malimae nau ki, nia dao na mai!”
42 Levantem-se, vamos embora! Eis que o traidor se aproxima.
43 Ana kada sa Jesus nia fata ga 'ana, sa Jiudas, ta wane ana na akwala ma ro fafurongo nia ki, ka dao na mai. Te fikue baita ne leka mai fainia fasia na fataabu baita ki, ma na fanaonao ki, ma na wane famanata ana taki ki. Ma kera ka ngalia mai na naife ni sauwanee ki ma na subi ki.
43 E logo, enquanto Jesus ainda falava, chegou Judas, um dos doze, e, com ele, uma multidão com espadas e porretes, vinda da parte dos principais sacerdotes, escribas e anciãos.
44 Ma sa Jiudas, na wane ne kai kwate sa Jesus fuada, nia ka kwatea na maetoto fuana fikue nai ka 'uri, “Na wane ne nau ku nono'ia, nia na wane ne mulu doria. Kamulu 'e daua, ma mulu ka talaia na kau.”
44 Ora, o traidor tinha dado a eles um sinal: “Aquele que eu beijar, é esse; prendam e levem-no com segurança.”
45 'Urinai, sa Jiudas nia dao, nia ka leka na kau siana sa Jesus, ma ka fata 'uri, “Wane Famanata 'ae!” Go, nia ka nono'ia na.
45 E logo que chegou, aproximando-se de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Ma kera ka daua na sa Jesus.
46 Então eles agarraram Jesus e o prenderam.
47 Iu, ma ana kada nai, te wane ne nia uu karangi go ana, nia lafua na naife nia, ma ka kwae musia na alingana na wane rao 'inita fataabu.
47 Nisto, um dos que estavam ali, sacando da espada, feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha.
48 Ma sa Jesus ka ledi 'uri 'ada, “'Uri ma kamulu fia nau ta wane beli ne? Nia ne mulu dao na mai fainia na naife ki, ma na subi ki fuana daulaku?
48 Jesus lhes disse:
49 Tau na mai, nau ku famanata kamulu 'i laona na Beu Abu God, boroi ma nao mulu si dau nau go. Ma na ru ne kamulu sasia, nia famamana na Kekedee Abu.”
49 Todos os dias eu estava com vocês no templo, ensinando, e vocês não me prenderam; mas isto é para que se cumprissem as Escrituras.
50 'Urinai go, fafurongo nia ki tafau kera ka luka faburi na ana, ma kera ka tafi na 'ada.
50 Então todos o deixaram e fugiram.
51 Ma te wane fi baita ne nia ofi go ana na 'aba maku tagataga, nia leka mai burina sa Jesus. Ana kada kera daua na wane fi baita ne,
51 Um jovem, coberto unicamente com um lençol, seguia Jesus. Eles o agarraram,
52 na 'aba maku nia ka luge na fasia, ma nia ka tafi dadara na 'ana.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 'Urinai, kera ka talaia sa Jesus 'uria lume 'inita fataabu. Ma na fataabu baita ki, ma na fanaonao ki, ma na wane famanata ana taki ki, kera oku 'i senai.
53 E levaram Jesus ao sumo sacerdote, e então se reuniram todos os principais sacerdotes, os anciãos e os escribas.
54 Ma sa Pita nia 'isi buri tau na kau, ma ka ru laugo laona labate ana lume na 'inita fataabu. Nia ka gouru 'ana 'i senai fainia na wane folo ki, ma nia ka sara 'ana 'i ninimana na ere.
54 Pedro seguiu Jesus de longe até o interior do pátio do sumo sacerdote e estava assentado entre os servos, aquentando-se ao fogo.
55 Go, na fataabu baita ki, ma na fikute wane lokoeru tafau, kera ka sasi 'uria daolae to'ona ta ru ta'a fuana fafilana ana sa Jesus fua kera ka saungia, boroi ma kera si dao to'ona go ta ru ana nia.
55 E os principais sacerdotes e todo o Sinédrio procuravam algum testemunho contra Jesus para o condenar à morte, mas não achavam nada.
56 Ma na wane 'oro ki, kera ka suke fafia sa Jesus, boroi ma faoraie kera ki nao si alu te ru.
56 Pois muitos testemunhavam falsamente contra Jesus, mas os depoimentos não eram coerentes.
57 Ma tani wane kera tatae laugo, ma kera ka suke fafia sa Jesus kera ka 'uri,
57 E, levantando-se alguns, testemunhavam falsamente, dizendo:
58 “Kalu rongoa nia fata 'uri, ‘Nau kai okosia na Beu Abu God ne wane ki kera saungainia, ma 'i laona olu fa dangi ki, nau ku saungainia lau te Beu Abu ne nao lau na wane ki ne kera saungainia.’”
58 — Nós o ouvimos declarar: “Eu destruirei este santuário edificado por mãos humanas e, em três dias, construirei outro, não por mãos humanas.”
59 Ma kera boroi, na faoraie kera ki nao si alua te ru.
59 Nem assim o testemunho deles era coerente.
60 Ma na 'inita fataabu nia uu 'i naoda, ma nia ka ledia sa Jesus ka 'uri, “'Uri ma, nao 'oe si to go ana ta faoraie fuana olisilana faoraie ne ki, ne wane ne ki kera fai fafi 'oe ana?”
60 E, levantando-se o sumo sacerdote, no meio, perguntou a Jesus: — Você não diz nada em resposta ao que estes depõem contra você?
61 Boroi ma sa Jesus nofo ga 'ana, ma ka nao si olisia go. Ma na 'inita fataabu nia ledia lau ka 'uri, “'Uri ma, 'oe ne na Christ, na Wele God 'i langi?”
61 Jesus, porém, guardou silêncio e nada respondeu. O sumo sacerdote tornou a interrogá-lo: — Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?
62 Ma sa Jesus ka olisia ka 'uri, “Iu, nau ne nia. Ma mulu kai ada to'oku, na Wele nia Wane, nau ku gouru 'i bali 'o'olo ana God ne nikila 'asiana, ma nau ku leka mai 'i fafona gwa salo ki 'i langi.”
62 Jesus respondeu:
63 Go na 'inita fataabu nai nia ka musia na maku gwala nia talana ka fatainia na gwuisasue nia, ma ka fata 'uri, “Kulu si doria lau ta wane ni fata famamana!
63 O sumo sacerdote, rasgando as suas vestes, disse: — Por que ainda precisamos de testemunhas?
64 Kamulu tala rongoa na ne nia fabolotania fainia God! Mulu manata 'uta ana?”
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Qual é o parecer de vocês? E todos o julgaram réu de morte.
65 Ma tani wane ada kera ka safali fuana ngisufilana sa Jesus, ma kera ka kani bokota na maana, ma kera ka kumua. Ma kera ka fata 'uri, “Saea basi sa ti ne nia kumuli 'oe?” Ma na wane fofolo ki kera ka talaia, ma kera ka fidalia.
65 Alguns começaram a cuspir nele, a cobrir-lhe o rosto, a bater nele e a dizer-lhe: — Profetize! E os guardas davam-lhe bofetadas.
66 Sa Pita nia to 'ua ga 'ana 'i laona labate, kada kera ketoa sa Jesus. Te keni ne rao fuana 'inita fataabu nia dao mai.
66 Estando Pedro embaixo no pátio, veio uma das empregadas do sumo sacerdote
67 Ma kada nia ada to'ona sa Pita ne nia sara 'ana, nia ka ada saga kau fuana, ma ka fata 'uri, “'Oe to laugo fainia sa Jesus, na wane be fasia na mae fere 'i Nasaret.”
67 e, vendo Pedro, que se aquecia, fixou os olhos nele e disse: — Você também estava com Jesus, o Nazareno.
68 Ma sa Pita nia tofe ka 'uri, “Nau ku ulafusia, nau si saitamana ru ne 'oe fata sulia.” Ma nia ka 'idu karangia na mae tafa. Ma ana kada nai go, na karai ka angi na.
68 Mas ele negou, dizendo: — Não o conheço, nem compreendo o que você está falando. E saiu para o pórtico. E o galo cantou.
69 Ma na keni rao be nia ada to'ona lau senai, ma ka fata 'uri fuana wane ki ne kera uu kalia 'i senai, “Nia ta wane laugo ada ne!”
69 E a empregada, vendo-o, tornou a dizer aos que estavam ali: — Este é um deles.
70 Ma sa Pita ka tofe laugo.
70 Mas ele negou outra vez. E, pouco depois, os que estavam ali disseram outra vez a Pedro: — Com certeza você é um deles, porque também é galileu.
71 Sui sa Pita ka kwaiagi ka 'uri, “Alu God kai kwatea na kwaekwaee fuaku, dia nau si fata mamana! Nau nao si saitamana na wane ne kamulu fata sulia!”
71 Ele, porém, começou a praguejar e a jurar: — Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!
72 Ma ana kada nai go, na karai ka ruana fa angilae na. Ma sa Pita ka manata to'ona na faoraie be sa Jesus nia saea fuana be nia 'uri, “'I naona na karai ka angi ro ru, 'oe sae olu ru ki, ne 'oe ulafusia nau.” Ma kada sa Pita nia manata to'ona ru nai, nia ka angi 'asiana na.
72 E no mesmo instante o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes.” E, caindo em si, começou a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.