Marcos 13
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs ARA
1 Kada sa Jesus nia fasia na Beu Abu God, te wane ana fafurongo nia ki ka fata 'uri fuana, “Wane Famanata 'ae, ada to'ona basi na mae fau baita ne ki, ma na lume lea ne ki ana Beu Abu God!”
1 Ao sair Jesus do templo, disse-lhe um de seus discípulos: Mestre! Que pedras, que construções!
2 Ma sa Jesus ka olisia ka 'uri, “'Oe ada to'ona lume baita ne ki? Nao ta te gwa fau 'i seki ana Beu Abu God kai tio lau 'i fulina. Kera tafau kera kai takalo 'i ano.”
2 Mas Jesus lhe disse: Vês estas grandes construções? Não ficará pedra sobre pedra, que não seja derribada.
3 Ma kada sa Jesus nia to gwauna fa uo 'i Olif ne nia to bobola fainia na Beu Abu God, sa Pita, ma sa Jemes, ma sa Jon, ma sa Andru taifilida, kera leka mai siana, ma kera ka ledi 'uri ana,
3 No monte das Oliveiras, defronte do templo, achava-se Jesus assentado, quando Pedro, Tiago, João e André lhe perguntaram em particular:
4 “'Oe saea basi fua malu, 'i angita ne ru ne ki kai dao mai? Ma te ne kai fuli, fua ka fatainia kada fuana ru ne ki tafau kai fuli, ma ka dao ana?”
4 Dize-nos quando sucederão estas coisas, e que sinal haverá quando todas elas estiverem para cumprir-se.
5 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Kamulu kai adaada lea, ma nao mulu si alamatainia ta wane ka talai garo amulu.
5 Então, Jesus passou a dizer-lhes: Vede que ninguém vos engane.
6 Sulia ne wane 'oro ki kera kai dao mai ana sataku, ma kera ka fata 'uri, ‘Nau na ne na Christ!’ Ma kera ka talai garo ana wane 'oro ki.
6 Muitos virão em meu nome, dizendo: Sou eu; e enganarão a muitos.
7 Ma kada kamulu rongoa firue ki ana fere karangi ki, ma na faoraie sulia na firue ki ana tani fere tau laugo mai, nao mulu si manata 'abero sulia. Ru 'urinai ki kai dao mai, boroi 'ana na 'isilana ru ki tafau nao 'ua.
7 Quando, porém, ouvirdes falar de guerras e rumores de guerras, não vos assusteis; é necessário assim acontecer, mas ainda não é o fim.
8 Na mae fere ki kera kai fualida kwailiu, ma na 'initoe ki kera kai fualida kwailiu. Ma na anuanu ki kai liu ana kula 'oro, ma na uni fioloe ki kai liu. Ma ru nai ki kera ne safalilana nonifie, dia ga 'ana na keni fafuta be nia safali ka fii wele.
8 Porque se levantará nação contra nação, e reino, contra reino. Haverá terremotos em vários lugares e também fomes. Estas coisas são o princípio das dores.
9 “Ma kamulu ka adaada lea. Tani wane ki kai dau kamulu, ma kera ka ngali kamulu fuana ketolamulu. Kera kai namusi kamulu 'i laona na beu fuana folae ki. Sulia kamulu famamana nau, kera kai kwate kamulu ka uu 'i naona na wane fanaonao ma na kingi ki. Kada nai mulu kai farongoda 'ani nau.
9 Estai vós de sobreaviso, porque vos entregarão aos tribunais e às sinagogas; sereis açoitados, e vos farão comparecer à presença de governadores e reis, por minha causa, para lhes servir de testemunho.
10 Wane ki tafau laona molagali kera kai rongoa na Farongoe Lea, sui na molagali ka sui.
10 Mas é necessário que primeiro o evangelho seja pregado a todas as nações.
11 Ma kada kera ka dau kamulu, ma kera ka ngali kamulu 'uria na ketolamulu, nao kamulu si manata 'abero 'uria ta faoraie 'uta ne kamulu kai saea. Kamulu kai saea go 'amulu na faoraie ne Anoeru Abu nia kwatea fua mulu ana kada nai. Sulia faoraie ki ne mulu kai saea, nia nao lau na fatae talamulu. Na faoraie nai ki, nia ka leka mai fasia na Anoeru Abu.
11 Quando, pois, vos levarem e vos entregarem, não vos preocupeis com o que haveis de dizer, mas o que vos for concedido naquela hora, isso falai; porque não sois vós os que falais, mas o Espírito Santo.
12 Ma na wane ki, kera ka kwatea na wanefuta kera ki talada fuana saungilada. Ma na maa ki, kera kai sasi 'urinai laugo ana wele kera ki. Ma na wele ki, kera kai olisusu ma kera kai kwatea na maa fainia gaa kera ki fuana saungilada.
12 Um irmão entregará à morte outro irmão, e o pai, ao filho; filhos haverá que se levantarão contra os progenitores e os matarão.
13 Ma na wane ki tafau, kera kai noni'ela amulu, sulia kamulu na wane nau ki. Sui boroi 'ana ka 'urinai, dia sa ti ne nia ngangata fuana lekalae sulia God leka ka dao suilana kada nai, nia ne God kai famauria. Lume wane Jiu ki|alt="house with side stairs" src="lb00234b.tif" size="span" loc="MRK 13:15" copy="BFBS (Bass)" ref="13:15"
13 Sereis odiados de todos por causa do meu nome; aquele, porém, que perseverar até ao fim, esse será salvo.
14 “Ma kamulu kai ada to'ona na Ru Sua kai tatae mai ana kula abu ne fulina nao nia si uu ana. Na ru ta'a nai kai fasua na Beu Abu God, ma kai sasi fua sae God ka fasia.” (Na faoraie fuana wane ne nia ididu nia 'uri: 'Oe malingainia lea ana na fadalana ru ne.) “Kada mulu ka ada to'ona na ru ne ki kai dao mai, na wane ki ne kera to ana na bali lofaa 'i Jiudea, kera kai tafi 'uria gwauna fa uo ki.
14 Quando, pois, virdes o abominável da desolação situado onde não deve estar (quem lê entenda), então, os que estiverem na Judeia fujam para os montes;
15 Ana kada nai, dia ta wane ka to mai 'i maa ana lume nia, nia ka tafi 'ali'ali, ma nao nia si manata lau 'uria rulae laona lume nia 'uria ngalilana ta ru 'ana.
15 quem estiver em cima, no eirado, não desça nem entre para tirar da sua casa alguma coisa;
16 Ma sa ti ne nia to mai laona oole, nao nia si oli lau 'i lume 'uria ta maku 'ana.
16 e o que estiver no campo não volte atrás para buscar a sua capa.
17 Ma ana fa dangi nai ki, nia kai ta'a fuana keni ki ne kera iana, sulia ne nia 'afitai fuada ne kera ka tafi, ma ka ta'a laugo fuana 'afe ki ne kera too ana na wele tu'u ki.
17 Ai das que estiverem grávidas e das que amamentarem naqueles dias!
18 Mulu ka foa fuana God fua ru nai ki nao si dao lau mai ana kada ana uni gwarie.
18 Orai para que isso não suceda no inverno.
19 Sulia na nonifilae ana fa dangi nai ki, nia kai ta'a ka liufia na nonifilae ne wane laona molagali ki kera saitamana, safali 'ua mai ana safalilana kada God nia saungainia na molagali ka dao ana kada ne. Ma nao ta ru 'urinai kai fuli mai burina.
19 Porque aqueles dias serão de tamanha tribulação como nunca houve desde o princípio do mundo, que Deus criou, até agora e nunca jamais haverá.
20 Ma dia God si fakokorua kada ana nonifilae, nia 'afitai ne ta wane ka mauri. Ma nia fakokorua kada ne fuana lealana wane ne nia filida ki.
20 Não tivesse o Senhor abreviado aqueles dias, e ninguém se salvaria; mas, por causa dos eleitos que ele escolheu, abreviou tais dias.
21 “Iu, dia ta wane nia fata 'uri fua mulu, ‘Ada to'ona basi, nia na ne na Christ,’ naoma ka fata 'uri, ‘Ada to'ona basi, nia na 'i seloko,’ nao kamulu si famamana nia.
21 Então, se alguém vos disser: Eis aqui o Cristo! Ou: Ei-lo ali! Não acrediteis;
22 Sulia na wane susuke ki kai dao mai, kera kai fata 'uri, ‘Nau na Christ,’ fainia na wane susuke ki kera kai fata 'uri, ‘Nau na profet.’ Ma kera kai sasia fanadae ki fua ka talaia garo ana na wane ne God nia filida ki, boroi ma nia 'afitai 'asiana fuada.
22 pois surgirão falsos cristos e falsos profetas, operando sinais e prodígios, para enganar, se possível, os próprios eleitos.
23 Mulu kai adaada lea! Nau ku farongo kamulu na 'i nao, sui ru ne ki ka fi dao mai.
23 Estai vós de sobreaviso; tudo vos tenho predito.
24 “Ma kada ne nonifilae nai kai sui,
24 Mas, naqueles dias, após a referida tribulação, o sol escurecerá, a lua não dará a sua claridade,
25 Ma God kai sasia na bubulu ki, kera kai 'asida fasia mamanga.
25 as estrelas cairão do firmamento, e os poderes dos céus serão abalados.
26 “'Urinai, nau na Wele nia Wane, nau ku fi dao fatai mai. Nau ku dao mai fainia na nikilalae baita, ma na ngwasinasinae baita 'i fafona na gwa salo ki.
26 Então, verão o Filho do Homem vir nas nuvens, com grande poder e glória.
27 Ma nau kai kwatea na 'ainsel nau ki laona molagali tafau, fua kera ka okua mai na wane ne God filida ki.”
27 E ele enviará os anjos e reunirá os seus escolhidos dos quatro ventos, da extremidade da terra até à extremidade do céu.
28 Go, sa Jesus ka fata sulia tarifulae ka 'uri, “Kamulu kai manata basi sulia na 'ai figi ki. Kada kamulu ada to'ona na ulina nia ngosa, mulu ka saitamana na kada fuana uni 'ako'akolae nia dao karangi na.
28 Aprendei, pois, a parábola da figueira: quando já os seus ramos se renovam, e as folhas brotam, sabeis que está próximo o verão.
29 Ka 'urinai laugo, kada kamulu ada to'ona na nonifilae nai ki kai dao mai, mulu kai saitamana na olilaku mai nia karangi na.
29 Assim, também vós: quando virdes acontecer estas coisas, sabei que está próximo, às portas.
30 Ru mamana ne nau ku saea fua mulu, wane ki tafau ne kera mauri ana kada ne, nao kera si mae 'i naona ru nai ki tafau kai dao mai.
30 Em verdade vos digo que não passará esta geração sem que tudo isto aconteça.
31 Na ru ki tafau mai langi ma laona molagali kera kai sui. Boroi ma na fatalaku go ne toto nao si sui.
31 Passará o céu e a terra, porém as minhas palavras não passarão.
32 “Nao ta wane si saitamana kada mamana ne nau ku oli mai ana. Na 'ainsel ki 'i langi boroi nao si saitamana, ma nau na Wele boroi, nao si saitamana laugo. God na Maa taifilia go ne nia saitamana.
32 Mas a respeito daquele dia ou da hora ninguém sabe; nem os anjos no céu, nem o Filho, senão o Pai.
33 Mulu kai adaada lea, ma mulu ka kwaimakwali, sulia kamulu ulafusia 'i angita ne kada nai kai dao mai ana.
33 Estai de sobreaviso, vigiai [e orai]; porque não sabeis quando será o tempo.
34 Na olilaku mai ne kai dia ta wane ne nia leka ana fere tau, ma ka alua na lume nia laona 'abana na wane ni rao nia ki. Nia kwatea raoe ki fuada 'e'ete kwailiu. Ma nia ka saea fuana wane ne nia ada sulia na mae fua kai adaada lea makwalia daolana.
34 É como um homem que, ausentando-se do país, deixa a sua casa, dá autoridade aos seus servos, a cada um a sua obrigação, e ao porteiro ordena que vigie.
35 Nia ne, kamulu kai adaada lea, sulia nao kamulu si saitamana na kada ne nau kai dao mai, dia wane baita ana lume. Nia kai dao mai saulafi 'oto, naoma laona tofungana rodo, naoma makalokaloa, naoma 'ofodangi kada sato fi ra mai.
35 Vigiai, pois, porque não sabeis quando virá o dono da casa: se à tarde, se à meia-noite, se ao cantar do galo, se pela manhã;
36 Ma dia nia dao 'ali'ali go mai, nia ka ta'a 'asiana fua mulu, dia nia dao to'omulu kada ne mulu maleu.
36 para que, vindo ele inesperadamente, não vos ache dormindo.
37 Ma te ru ne nau ku saea fua mulu, na ru be nau ku saea laugo fuana wane ki tafau nia 'uri: Mulu kai adaada lea!”
37 O que, porém, vos digo, digo a todos: vigiai!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.