Marcos 12

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Sui, sa Jesus nia fata fuana wane gwaungai Jiu be ki ana tarifulae ka 'uri, “Te wane nia fasia na oole grep. Ma nia ka saungainia sakali kalia, ma ka 'elia te kilu fuana mangisilana na fue grep ki fuana saungailana ana waeniNa kula fuana mangisilana na fue grep ki fuana saungailana ana waeni|alt="winepress" src="lb00106b.tif" size="col" loc="MRK 12:1" copy="BFBS (Bass)" ref="12:1" , ma ka saungainia te lume fuana folo 'usia oole. Ma nia ka alua na oole nia laona 'abana wane ki ne kera rao 'i laona. 'Urinai, nia ka leka na 'ana 'uria ta mae fere tau.
1 Depois Jesus começou a falar por meio de parábolas . Ele disse:
2 Ma kada ne oole nai nia maua, nia ka kwatea na wane ni rao nia fuana wane ne kera rao 'i laona oole nia, fua ka ngalia mai tani fue grep ana 'ai ne nia fasia laona oole nai.
2 Quando chegou o tempo da colheita, o dono enviou um empregado para receber a sua parte.
3 Boroi ma wane ni rao nai ki kera dau ngasi ana, ma kera ka kumua, ma kera ka olitainia 'o'oni ga 'ada ana.
3 Mas os lavradores agarraram o empregado, bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
4 Go, na wane be nia too ana na oole nai ka kwatea lau ta wane ni rao. Ma na wane ni rao 'i laona oole, kera ka kwaea gwauna, ma kera ka mala ta'a 'asiana ana.
4 O dono mandou mais um empregado, mas eles bateram na cabeça dele e o trataram de um modo vergonhoso.
5 'Urinai na wane be too ana na oole, nia ka kwatea lau ta wane ni rao, ma kera ka saungia ka mae na. Ma wane 'oro ne nia oduda 'i buri ki, kera kwaea tani wane, ma ka saungia tani wane ka mae.
5 E ainda outro foi mandado para lá, mas os lavradores o mataram. E o mesmo aconteceu com muitos mais — uns foram surrados, e outros foram mortos.
6 Iu, ma te wane na ne nia to ana fua eresilana, te wele mutai nia na ne wane nai. Ma nia ka eresia kau, ma ka manata 'uri, ‘Kera kai manata baita ana wele nau.’
6 E agora a única pessoa que o dono da plantação tinha para mandar lá era o seu querido filho. Finalmente ele o mandou, pensando assim: “O meu filho eles vão respeitar.”
7 Boroi ma, wane ne kera rao 'i laona oole, kera ka fata fuada kwailiu ma kera ka 'uri, ‘Nia na ne na wele na wane be nia too ana na oole. Kulu saungia ka mae fua kulu ka ngalia 'akulu na oole ne fuaka.’
7 Mas os lavradores disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
8 Ma kera ka ngalia na wele nai, kera ka saungia ka mae, go kera ka 'ui 'ania na nonina 'i maa fasia laona na oole nai.”
8 — Então agarraram o filho, e o mataram, e jogaram o corpo para fora da plantação.
9 Ma sa Jesus ka ledida ka 'uri, “Te ne na wane ne nia too ana na oole nai kai sasia? Nia kai dao mai, ka saungia na wane nai ki. Sui nia kai kwatea na oole nia fuana wane 'e'ete ki.
9 Aí Jesus perguntou:
10 Nia mamana kamulu idumia na Kekedee Abu be nia fata 'uri,
10 Vocês não leram o que as
11 God ne fulia ru nai, ma na adalae to'ona ka lea 'asiana.’”
11 Isso foi feito pelo Senhor
12 Na fanaonao Jiu ki, kera doria kera ka daua sa Jesus, sulia kera saitamana ne sa Jesus nia fata ana tarifulae nai fuana kefusilada. Boroi ma, kera mau ana fikue ne, ma kera ka fasia, ma kera ka leka na 'ada.
12 Os líderes judeus sabiam que a parábola era contra eles e quiseram prender Jesus, mas tinham medo do povo. Por isso deixaram Jesus em paz e foram embora.
13 Tani fanaonao, kera kwatea tani Farasi ma tani wane ana wane sa Herod ki fuana ledilana sa Jesus fua kera ka fagaro nia.
13 Depois mandaram que alguns fariseus e alguns membros do partido de Herodes fossem falar com Jesus a fim de conseguirem alguma prova contra ele.
14 Iu, kera dao na siana, ma kera fata 'uri, “Wane Famanata 'ae, kalu saitamana ru 'oe saea ki, ru mamana ki tafau go. 'Oe famanata ga 'amu sulia mamanae ma kwaidoria God fuana wane ki. Ma 'oe si 'ado go fainia ta wane ana ta te ne kera manata sulia. Ma na wane ki sui kera bobola ga 'ada maamu. 'Oe saea basi mai fua malu! Nia 'uta? Na taki kia, nia luia na kwatelana na malefo ana takisi fuana kingi baita 'i Rom? Nia 'uta? Nia bobola fainia kalu kai kwatea takisi be, naoma 'e nao?”
14 Eles chegaram e disseram: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto e não se importa com a opinião dos outros. O senhor não julga pela aparência, mas ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige. Diga: é ou não é contra a nossa
15 Boroi ma, sa Jesus nia saitamana ga 'ana ana sukee kera, ma nia ka olisia ka 'uri, “'Uta ne kamulu ka sasi 'uria na fagarolaku? Mulu ngalia mai ta seleni. Nau ada to'ona basi.”
15 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
16 Ma kera ka ngalia mai te seleni, ma nia ka ledida ka 'uri, “Na nununa sa ti ne? Ma na satana sa ti mone ne?”
16 Eles trouxeram, e ele perguntou: Eles responderam: — São do Imperador.
17 Ma sa Jesus ka fata 'uri, “Kamulu kwatea fuana kingi baita 'i Rom na ru nia ki, ma kamulu kwatea laugo ru God ki fuana God.”
17 Então Jesus disse: E eles ficaram admirados com Jesus.
18 Sui, tani Sadusi kera leka mai siana sa Jesus. Na Sadusi ki kera saea ne na wane ki nao kera si tatae oli lau fasia na maea. Ma kera ka ledia sa Jesus kera ka fata 'uri,
18 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus e disseram:
19 “Wane Famanata 'ae, sa Moses nia kedea na taki fuaka ka alangai 'uri, ‘Dia ta wane nia mae, ma na 'afe nia ka mauri 'ua, boroi ma nao nia si to ana ta wele, na wanefuta nia ka adea lau na gwa 'oru nai, fua keroa ka to ana ta wele fuana ka talana na wane ne nia mae na.’
19 — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte lei : “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
20 Iu, ma ana te kada, fiu waisasina ki kera to. Ma na wane 'i nao ka adea ta keni, ma ka nao si alua go ta wele, ma wane nai ka mae na ana.
20 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
21 Sui ma, ruana wane ka adea lau na keni be, ma nao nia si alua laugo ta wele, ma ka mae laugo 'ana. Sui ma oluna wane ka 'urinai laugo.
21 O segundo casou com a viúva e morreu sem deixar filhos. Aconteceu a mesma coisa com o terceiro.
22 Ma ka 'urinai laugo fuana ai burina ki tafau. Na fiu waisasina nai ki tafau go ne kera adea keni nai, ma ka nao kera si to go ana ta wele, ma kera ka mae tafau na. Ma 'isilana, keni nai ka mae laugo.
22 Afinal, os sete irmãos casaram com a mesma mulher e morreram sem deixar filhos. Depois de todos eles, a mulher também morreu.
23 'Uri ma, ana maedangi ne God kai taea wane mae ki tafau fasia maea, sa ti 'ada ne na 'afe nia? Sulia na fiu waisasina nai ki be kera adea na keni nai tafau.”
23 Portanto, no dia da ressurreição, quando todos os mortos tornarem a viver, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
24 Ma sa Jesus ka olisida ka 'uri, “Kamulu garo 'asiana, sulia kamulu si saitamana go na Kekedee Abu ki, ma na nikilalae God.
24 Jesus respondeu:
25 Sulia, kada ne wane mae ki kera kai tatae lau fuana maurie, kera dia na 'ada na 'ainsel ki 'i langi ne nao kera si arai go.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
26 Iu, nau ku famanata kamulu sulia na tataelae fasia na maea. Nau ku saitamana kamulu idumia na 'i laona na kekedea sa Moses ana kula be sulia ere be nia meafia 'ai tu'u be ana. God ka fata fuana sa Moses ka 'uri, ‘Nau na God sa Abraham, ma na God sa Aesak, ma na God sa Jakob.’
26 Vocês nunca leram no
27 God nia nao lau God fuana wane ne kera mae ki, boroi ma God fuana wane ne kera mauri ki. Kamulu garo 'asiana na!”
27 E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos. Vocês estão completamente errados!
28 Ma te wane famanata ana taki sa Moses, nia ka rongoa faoraie nai ki. Ma nia ka saitamana na lulae lea ne sa Jesus sasia fuana Sadusi ki. Ma nia ka leka mai, ka ledia sa Jesus ka 'uri, “Na taki te ana taki sa Moses ne nia talingai ka liufia taki ki tafau?”
28 Um mestre da Lei que estava ali ouviu a discussão. Viu que Jesus tinha dado uma boa resposta e por isso perguntou: — Qual é o mais importante de todos os mandamentos da
29 Ma sa Jesus nia olisia ka 'uri, “Na taki talingai ka liufia taki ki tafau ne nia 'uri, ‘Wane Jiu ki, mulu ka fafurongo basi! God na 'Aofia kia, taifilia nia ne God.
29 Jesus respondeu:
30 'Oe kwaimanie ana God 'oe ana manatamu tafau, ma ana mangomu tafau, ma ana liomu tafau, ma ana nikilalamu tafau.’
30 Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com toda a mente e com todas as forças.”
31 Ma na ruana taki ka 'uri, ‘'Oe kwaimani ana tolamu ka dia laugo ne 'oe kwaimani amu talamu.’ Nao na ta taki lau ne nia baita ka liufia na ro taki nai ki.”
31 E o segundo mais importante é este: “Ame os outros como você ama a você mesmo.” Não existe outro mandamento mais importante do que esses dois.
32 Ma na wane famanata ana taki sa Moses ka fata 'uri fuana sa Jesus, “Wane Famanata 'ae, na lulae 'oe nia lea 'asiana. Nia ka mamana, taifilia te God go, ma nao na ta god 'e'ete lau.
32 Então o mestre da Lei disse a Jesus: — Muito bem, Mestre! O senhor disse a verdade. Ele é o único Deus, e não existe outro além dele.
33 Ma wane ki kera kai kwaimani ana God ana mangoda tafau, ma ana na lioda tafau, ma ana nikilalada tafau. Ma kera ka kwaimani ana tolada, ka dia laugo ne kera kwaimani ana talada. Wane ne rosulia ro taki nai ki, kera sasia ru talingai ka liufia kwatelana na afafue fua God.”
33 Devemos amar a Deus com todo o nosso coração, com toda a nossa mente e com todas as nossas forças e também devemos amar os outros como amamos a nós mesmos. Pois é melhor obedecer a estes dois mandamentos do que trazer animais para serem queimados no altar e oferecer outros sacrifícios a Deus.
34 Ma sa Jesus ka ada saitamana na liotoe nia, ma ka fata 'uri fuana, “'Oe karangi na fuana God kai gwaungai ana maurilamu.”
34 Jesus viu que o mestre da Lei tinha respondido com sabedoria e disse: Depois disso ninguém tinha coragem de fazer mais perguntas a Jesus.
35 'Urinai sa Jesus ka famanata laona na Beu Abu God, nia ka ledi 'uri, “Nia 'uta ne wane famanata ana taki sa Moses ki, kera saea na Christ ne wane ana na kwalafa sa Deved?
35 Quando Jesus estava ensinando no pátio do Templo, perguntou:
36 Na Anoeru Abu be nia fafata sa Deved ka 'uri,
36 Pois Davi, inspirado pelo Espírito Santo, escreveu:
37 “Sa Deved 'ana talana ne nia saea na Christ ana na ‘'Aofia.’ Nia ne, na Christ nia nao lau wele ana kwalafa sa Deved ga 'ana. Nia 'Aofia nia laugo.”
37 O próprio Davi chama o Messias de Senhor. Portanto, como é que o Messias pode ser descendente de Davi? Uma grande multidão escutava com prazer o que Jesus ensinava.
38 Ma sa Jesus ka famanata kera ka 'uri, “Mulu ka madafi kamulu fasia na famanata ana taki sa Moses ki, sulia kera doria leka liulae fainia maku falu gwala ki. Ma kera ka doria 'asiana fua na wane ki kera ka fa'initoda, ma ka fata lea fuada 'i maana usie ki.
38 Ele dizia ao povo:
39 Ma kera ka doria gourue 'i nao ana kula 'initoa ni gourue ki laona beu fuana folae ki, ma ana kula lea ki kada ana fafanga ki.
39 preferem os lugares de honra nas
40 Sui boroi 'ana, wane ne ki kera belia na lume ma na ru ne gwa 'oru ki to ana. Ma kera ka foa gwala fuana wane ki ka tangoda. Iu, na wane famanata ana taki sa Moses ki ne kwaekwaee kera kai ta'a 'asiana fuada!”
40 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçarem, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
41 Sa Jesus nia to laona na Beu Abu God karangia na kufi ru fuana alulana malefo 'i laona. Nia ka ada to'ona wane ne kera kwatea malefo kera ki. Ma na wane 'oro ne kera tooru ki kera ka kwatea malefo 'oro.
41 Jesus estava no pátio do Templo, sentado perto da caixa das ofertas, olhando com atenção as pessoas que punham dinheiro ali. Muitos ricos davam muito dinheiro.
42 Sui, nia ka ada to'ona te gwa 'oru siofa 'asiana. Nia leka mai, ma ka kwatea ro ngingisi malefo tu'u ki.
42 Então chegou uma viúva pobre e pôs na caixa duas moedinhas de pouco valor.
43 Ma sa Jesus ka saea mai na fafurongo nia ki, ma ka fata 'uri fuada, “Ru mamana nau ku saea fua mulu, te ne na gwa 'oru siofa ne nia kwatea, nia baita ka liufia wane ki tafau ne kera kwate malefo baita.
43 Aí Jesus chamou os discípulos e disse:
44 Sulia wane todaru ki, kera kwatea ga 'ada ka bali tu'u ana toorue kera ki. Boroi ma, gwa 'oru siofa ne, nia kwate tafau na ana ru ne ki nia to ana fuana tolana.”
44 Porque os outros deram do que estava sobrando. Porém ela, que é tão pobre, deu tudo o que tinha para viver.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.