Lucas 9

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Sa Jesus nia saea mai na akwala ma ro fafurongo nia ki siana. Ma nia ka kwatea na nikilalae ma na gwaungailae fuana guralana mataie ki, ma na ifulangailana anoeru ta'a ki.
1 Tendo Jesus convocado os doze, deu-lhes poder e autoridade sobre todos os demônios e para curar doenças.
2 Nia ka oduda kau fuana fulangailana na 'Initoe God, ma guralana wane matai ki.
2 Também os enviou a pregar o Reino de Deus e a curar os enfermos.
3 Ma nia ka fata 'uri fuada, “Nao kamulu si dau sulia ta ru fuana lekalae amulu. Kamulu si ngalia ta fa kubau, ma ta ngwai, ma ta fanga, ma ta malefo, ma ta ro 'aba maku fuana tatalalae.
3 E disse-lhes:
4 Ma tani wane ana ta lume ne kera kwalo kamulu, mulu to babato 'i laona lume nai, leka ka dao ana kada mulu kai leka fasia na fere nai.
4 Na casa em que vocês entrarem, fiquem ali até saírem daquele lugar.
5 Dia ta wane ana ta fere ne nao kera si kwalo kamulu, mulu leka amulu fasida, ma kamulu ka tafusia gegeona ano fasia na 'aemulu dia na fabasue na fuada ne God kai keto kera, sulia kera noni'ela ana rongolana fatalana God.”
5 E onde quer que não receberem vocês, ao saírem daquela cidade sacudam o pó dos pés em testemunho contra eles.
6 Ma na fafurongo ki kera ka leka, ma kera ka liu na ana fere ki tafau fuana 'ainitalolae na Farongoe Lea sulia God, ma fainia guralana wane ki ana kula ki tafau.
6 Então, saindo, percorriam todas as aldeias, anunciando o evangelho e fazendo curas por toda parte.
7 Ma ana kada nai laugo, sa Herod Antipas na kingi 'i Galili, nia rongoa na farongoe ki sulia ru ne sa Jesus nia sasia ki. Ma na manatana ka lae kwailiu na sulia tani wane kera saea sa Jon wane ni Siuabu ne nia mauri lau,
7 Ora, o tetrarca Herodes soube de tudo o que se passava e ficou perplexo, porque alguns diziam: “João ressuscitou dentre os mortos.”
8 ma tani wane lau kera ka saea ana sa Elaeja na profet, ma tani wane lau kera ka saea nia ta profet 'ua mai 'i nao ne nia tatae lau fasia na maea.
8 Outros diziam: “Elias apareceu.” E ainda outros diziam: “Um dos antigos profetas ressuscitou.”
9 Go ma sa Herod ka fata 'uri, “Sa Jon be nau ku kwatea na wane ni omee ka siki musia na luana! Ma na wane 'uta ne kera fata sulia 'uri?” 'Urinai, ka safali na ana kada nai, sa Herod doria 'asiana adalae to'ona sa Jesus.
9 Herodes, porém, disse: — Eu mandei decapitar João. Quem, então, é este a respeito do qual tenho ouvido tais coisas? E se esforçava para vê-lo.
10 Ma ana kada ne akwala ma ro lifurongo sa Jesus ki kera oli na mai fasia fulangailana na 'Initoe God ma na guralana wane matai ki, kera ka fata sulia ru ne kera sasia ki. Sui, sa Jesus fainia fafurongo nia ki, kera ka leka taifilida 'uria fere 'i Betsaeda.
10 Ao regressarem, os apóstolos relataram a Jesus tudo o que tinham feito. Ele, levando-os consigo, retirou-se à parte para uma cidade chamada Betsaida.
11 Boroi ma ana kada ne, wane ki kera rongoa na sa Jesus nia liu, kera ka leka laugo sulia. Ma sa Jesus ka kwaloda, ma ka fata sulia na 'Initoe God fuada, ma ka gura na wane ne kera matai ki.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. Acolhendo-as, Jesus lhes falava a respeito do Reino de Deus e socorria os que tinham necessidade de cura.
12 Ma 'i saulafi na, kada sato karangi su, na akwala ma ro fafurongo nia ki kera ka leka mai siana, ma kera ka fata 'uri, “'Oe olitainia na okue ne, fua kera ka leka 'ada ana fere ki, ma kera ka dao to'ona ta fanga fainia ta kula fuana tiolae, sulia seki kula ne nao ta wane si to go ana.”
12 Mas o dia estava chegando ao fim. Então os doze se aproximaram de Jesus e disseram: — Despeça a multidão, para que, indo às aldeias e campos ao redor, se hospedem e encontrem alimento; pois estamos aqui em lugar deserto.
13 Sui sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Kamulu ka kwatea lalau fanga fuada fua 'anilana.”
13 Jesus, porém, lhes disse: Os discípulos responderam: — Não temos mais que cinco pães e dois peixes, a não ser que nós mesmos vamos e compremos comida para todo este povo.
14 Na okue ne nia bobola fainia na lima to'oni wane ki ne kera to 'i seki.
14 Porque estavam ali cerca de cinco mil homens. Então Jesus disse aos seus discípulos:
15 Burina ne fafurongo ki kera sasi 'urinai ka sui, na wane ki tafau kera ka gouru na 'i ano.
15 Eles atenderam, fazendo com que todos se assentassem.
16 Sui sa Jesus ka ngalia na lima fa beret nai ki, ma na ro gwa ie nai ki, ma nia ka ada 'alaa 'uria 'i langi, ma ka tangoa God. Sui nia ka ngiia na fa beret ki, ma na ie ki, ma ka kwatea fuana fafurongo nia ki, fua kera ka tolingia ana wane ki.
16 E Jesus, pegando os cinco pães e os dois peixes, erguendo os olhos para o céu, os abençoou, partiu e deu aos discípulos para que os distribuíssem entre o povo.
17 Ma kera tafau kera ka fanga, ma kera ka abusu tafau. Ma na fafurongo nia ki, kera ka konia na orongana fanga ne nia ore 'i laona akwala ma ro kukudu ki leka ka fungu.
17 Todos comeram e se fartaram; e dos pedaços que sobraram foram recolhidos doze cestos.
18 Te kada sa Jesus nia foa ana taifilia, ma na fafurongo nia ki kera ka leka mai siana, ma nia ka ledida ka 'uri, “Wane ki kera saea nau ana sa ti ne?”
18 E aconteceu que, enquanto Jesus estava orando em particular, achavam-se presentes os discípulos, a quem perguntou:
19 Ma kera olisia kera 'uri, “Tani wane kera sae 'oe sa Jon wane ni Siuabu ne nia mauri lau. Ma tani wane kera sae 'oe sa Elaeja ne nia mauri lau. Ma tani wane kera sae 'oe ta wane ana na profet be 'i nao ki mai ne nia mauri lau.”
19 Eles responderam: — Uns dizem que é João Batista; outros dizem que é Elias; e ainda outros dizem que um dos antigos profetas ressuscitou.
20 Ma sa Jesus ka ledi kera ka 'uri, “Ma kamulu sae nau mone ana sa ti?”
20 Então Jesus perguntou: Respondendo, Pedro disse: — O Cristo de Deus.
21 Sui sa Jesus ka fata talingai fuada fua nao kera si farongoa lau ta wane ana ru nai.
21 Jesus, porém, advertindo-os, mandou que a ninguém declarassem tal coisa,
22 Ma nia ka fata laugo 'uri, “Nau, na Wele nia Wane, nau kai nonifi ana ru 'oro ki. Ma na wane fanaonao ki, ma na fataabu baita ki, ma na wane famanata ana taki ki, kera kai noni'ela aku. Ma kera kai saungi nau, sui ana oluna maedangi, God kai tae nau fuana maurie.”
22 dizendo:
23 Ma sa Jesus ka fata lau 'uri fuada tafau, “Sa ti boroi 'ana ne doria kai leka buriku, nao nia si manata 'abero sulia ru nia doria ki ga 'ana talana. Maedangi ki tafau nia kai nonimabe fuana lekalae 'i buriku, sui boroi 'ana kada nia kai nonifi, ma kai mae ana 'airarafolo.
23 Jesus dizia a todos:
24 Sa ti boroi 'ana ne noni'ela si leka buriku sulia nia doria ka sasi 'ana sulia kwaidoria nia ki tala'ana, nia kai talafia na maurie firi. Boroi ma dia sa ti boroi 'ana ne nao nia si sasi sulia kwaidoria nia ki tala'ana, ma nia nonimabe kai mae sulia nia leka buriku, nia kai too ana maurie firi.
24 Pois quem quiser salvar a sua vida a perderá; e quem perder a vida por minha causa, esse a salvará.
25 Dia ne na wane to ana ru ki tafau laona molagali, kada nia mae, ma nia kai to tau fasia God, ru nai si fulia go ta lealae fuana.
25 De que adianta uma pessoa ganhar o mundo inteiro, se vier a perder-se ou causar dano a si mesma?
26 Ma dia ta wane nia 'eke ani nau fainia fatalaku, 'urinai Nau, na Wele nia Wane, nau kai 'eke laugo ana nia, ana kada nau dao mai fainia na ngwasinasinae nau, ma na ngwasinasinae Maa nau, ma na ngwasinasinae 'ainsel abu ki laugo.
26 Pois quem se envergonhar de mim e das minhas palavras, dele se envergonhará o Filho do Homem, quando vier na sua glória e na glória do Pai e dos santos anjos.
27 Nau ku saea na fua mulu, tani wane amulu 'i seki laugo, nao kera si mae leleka kera ka ada to'ona God kai gwaungai ana wane nia ki.”
27 Em verdade lhes digo que alguns dos que aqui se encontram não passarão pela morte até que vejam o Reino de Deus.
28 Bobola fainia kwalu maedangi ki 'i burina ne sa Jesus saea ru nai ki, nia ka talaia sa Pita, sa Jon, fai sa Jemes, ma kera ka ra 'i gwauna te fa uo fuana folae.
28 Cerca de oito dias depois de proferidas estas palavras, Jesus levou consigo Pedro, João e Tiago e subiu ao monte com o propósito de orar.
29 Ma kada sa Jesus nia fo ana, na maana ka tatala ka ngwasinasina, ma na maku nia ki ka kwao ma ka ngwasinasina 'asiana.
29 E aconteceu que, enquanto ele orava, a aparência do seu rosto se transfigurou e a roupa dele ficou de um branco brilhante.
30 Ma 'ali'ali go ro wane ki keroa to laugo senai, ma keroa ka fata fainia sa Jesus. Keroa ne sa Moses ma sa Elaeja.
30 E eis que dois homens falavam com ele: eram Moisés e Elias,
31 Ma keroa ka sakatafa mai 'i laona na ngwasinasinae 'i langi, ma keroa ka fata fainia sa Jesus sulia na maelana ma lekalana fasia na molagali 'uria 'i langi ne nia kai faali'afua 'i Jerusalem.
31 que apareceram em glória e falavam da morte de Jesus, que ele estava para cumprir em Jerusalém.
32 Boroi ma sa Pita ma na ro wane kwaimani nia ki, kera ka maleu na 'ada. Sui ana kada kera 'ada na, kera ka ada to'ona na ngwasinasinalana sa Jesus ma na ro wane ne keroa uu fainia ki.
32 Pedro e seus companheiros estavam caindo de sono; mas, conservando-se acordados, viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Ma ana kada ne ro wane nai ki keroa sasi fuana lekalae fasia sa Jesus, sa Pita ka fata 'uri fuana, “'Aofia 'ae, nia lea 'asiana fua kalu ka to amalu 'i seki. Alu kalu kai saungainia olu 'o'obe ki, ta ai fuamu, ta ai fuana sa Moses, ma ta ai fuana sa Elaeja.” (Nia ulafusia laugo 'ana ru ne nia saea.)
33 Quando estes começaram a se afastar de Jesus, Pedro lhe disse: — Mestre, bom é estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Porém, Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 Ma kada sa Pita nia fata go ana 'ua, te gwa dasa nia dao ma ka nunu fafida. Ma na olu fafurongo ki, kera ka mau ana kada ne gwa dasa nai nia leka mai ka dau fafida.
34 Enquanto assim falava, veio uma nuvem e os envolveu. E ficaram com medo ao entrar na nuvem.
35 Ma te linge fatae talo mai fasia 'i laona na gwa dasa nai ma ka 'uri, “Nia ne na wele nau. Nau ku filia na. Mulu rongo sulia!”
35 E dela veio uma voz que dizia: — Este é o meu Filho, o meu eleito; escutem o que ele diz!
36 Ma kada linge fatae nai nia suina, taifilia sa Jesus na ne nia to fainia na olu fafurongo nia ki senai. Ma kera ka nofo fafia na ru nai, ma ana kada nai nao kera si farongoa na ta wane ana ru ne kera ada to'ona.
36 Depois daquela voz, perceberam que Jesus estava sozinho. Eles ficaram calados e, naqueles dias, não contaram nada a ninguém a respeito do que tinham visto.
37 Sui fai maedangi 'i burina ru nai ki, sa Jesus fainia olu fafurongo nia ki, kera ka koso mai fasia gwauna fa uo ne sa Jesus nia tatala ana, ma na wane 'oro ki kera ka dao to'ona sa Jesus.
37 No dia seguinte, quando eles desceram do monte, uma grande multidão veio ao encontro de Jesus.
38 Ma te wane fasia na okue ne nia akwa ka fata 'uri, “Famanata 'ae, nau ku gani 'oe, 'oe ifulangainia kau anoeru ta'a ne fasia na wele nau, sulia nia ne te wele mutai nau na.
38 E eis que, do meio da multidão, surgiu um homem, dizendo em alta voz: — Mestre, peço que o senhor olhe o meu filho, porque é o único que tenho.
39 Na anoeru ta'a nia olofia 'ali'ali go, ma nia ka akwa baita, ma ka 'ui 'ania 'i ano ma ka lebetainia, ma na ngiduna ka ngingisu. Kada nia saungia, nia ka 'afitai 'asiana fuana suilae fasia, ma ka famalagaigaia 'asiana.
39 Um espírito se apodera dele, e, de repente, o menino grita, e o espírito o convulsiona até espumar; e dificilmente o deixa, depois de o ter maltratado.
40 Nau ku gania fafurongo 'oe ki fuana ifulangailana fasia, boroi ma nia 'afitai 'asiana fuada.”
40 Pedi aos seus discípulos que o expulsassem, mas eles não puderam.
41 Sa Jesus ka fata 'uri, “Kamulu manatamulu ngasi 'asiana, ma wane ta'a ki! Mulu nao si famamana nau 'ua! Nau ku noni kulua na ana abu fitoe ne kamulu. Nau ku to fai kamulu ka dao na 'uri, fulina kamulu ka famamana nau na.” Sui nia ka fata 'uri fuana wane nai, “'Oe ngalia mai na wele 'oe 'i seki.”
41 Jesus exclamou:
42 Ana kada ne wele nai nia dao mai ana kula ne sa Jesus nia uu ana, na anoeru ta'a nai nia ka fi 'ui 'ania wele nai 'i ano, ma ka lebetainia. Ma sa Jesus ka balufia na anoeru ta'a nai, ma nia ka fi sakatafa fasia wele nai, ma na tolana wele nai ka fi lea, ma sa Jesus ka kwatea wele nai fuana maa nia.
42 Quando o menino estava se aproximando, o demônio o atirou no chão e o convulsionou; mas Jesus repreendeu o espírito imundo, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Ma na wane ne kera oku ki, kera ka kwele 'asiana ana nikilalana God.
43 E todos ficaram maravilhados com a majestade de Deus. Como todos estavam admirados com tudo o que Jesus fazia, ele disse aos seus discípulos:
44 “Nao kamulu si manata buro ana na ru ne nau ku saea fua mulu ki. Nau, na Wele nia Wane, kera kai kwate nau laona 'abana malimae nau ki.”
44 — Prestem bem atenção nas seguintes palavras: o Filho do Homem está para ser entregue nas mãos dos homens.
45 Boroi ma fafurongo nia ki kera si saitamana te ne nia fadaa ana farongoe ne nia saea. God nia safungainia na fadalana farongoe ne fasida. Ma kera mau laugo fuana ledilae 'uria fadalana farongoe nai.
45 Eles, porém, não entendiam isso, e lhes foi encoberto para que não o compreendessem. E temiam fazer perguntas a Jesus a respeito deste assunto.
46 Ma na fafurongo nia ki kera ka olisusu 'i safitada kwailiu fuana sa ti ada ne nia talingai ka tasa.
46 Surgiu entre os discípulos uma discussão sobre qual deles seria o maior.
47 Ma sulia ne sa Jesus nia saitamana manatalada, nia ka ngalia te wele, ma ka fauua 'i matangada,
47 Mas Jesus, sabendo o que se passava no coração deles, pegou uma criança, colocou-a junto de si
48 ma ka fata 'uri fuada, “Dia sa ti ne 'oe kwaloa ta wele 'uri sulia ne 'oe famamana nau, 'oe kwalo nau lau go. Ma dia sa ti ne 'oko kwalo nau, 'oe kwaloa laugo God ne nia odu nau mai, sulia sa ti ne 'oe fatu'u 'oe talamu 'i safitamulu, 'oe ne wane baita ne gwaungai fafi kamulu tafau.”
48 e lhes disse:
49 Sui sa Jon ka fata 'uri, “'Aofia 'ae, kalu ada to'ona te wane nia ifulangainia na anoeru ta'a ki ana satamu, ma kalu ka luia fasia sasilana, sulia nia nao lau ta wane ana tooa kulu.”
49 João tomou a palavra e disse: — Mestre, vimos certo homem que expulsava demônios em seu nome, mas nós o proibimos de fazer isso, porque não segue conosco.
50 Sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Nao kamulu si luia lau, sulia sa ti ne nao si tatae suali kulu, nia na wane fai kulu.”
50 Mas Jesus lhe disse:
51 Kada nia dao karangi na fuana sa Jesus kai ra 'i langi, nia ka manata baita ana lekalae 'uria 'i Jerusalem.
51 E aconteceu que, ao se completarem os dias em que seria elevado ao céu, Jesus manifestou, no semblante, a firme resolução de ir para Jerusalém.
52 Ma nia ka kwatea wane ki kera ka eta 'i nao ana. Kera leka, ma kera ka dao ana te fere ana na bali lofaa 'i Samaria fua kera ka sasi akau ana ru ki tafau makwalia.
52 E enviou mensageiros que fossem na frente. Indo eles, entraram numa aldeia de samaritanos para lhe preparar pousada.
53 Boroi ana na wane ki senai nao kera si doria go kwalolana, sulia nia na wane Jiu lalau ne nia leka 'uria 'i Jerusalem.
53 Mas não o receberam, porque o aspecto dele era de quem, decisivamente, ia para Jerusalém.
54 Ma kada na ro wane ana fafurongo nia ki sa Jemes ma sa Jon, keroa ada to'ona ru nai, keroa ka fata 'uri fuana, “'Aofia 'ae, nia 'uta? 'Uri ma 'oe doria karo ka gani 'uria ta ere fasia mai 'i langi fua kai sarufida tafau?”
54 Vendo isto, os discípulos Tiago e João perguntaram: — Senhor, quer que mandemos descer fogo do céu para os consumir?
55 Sui sa Jesus ka abulo ma ka ngatafi keroa.
55 Mas Jesus, voltando-se, os repreendeu.
56 Ma keroa ka leka na 'ada 'uria ta fere 'e'ete.
56 E seguiram para outra aldeia.
57 Ma ana kada kera leka na sulia na taale, te wane ka fata 'uri fuana sa Jesus, “Nau ku doria nau leka fai 'oe 'i fai boroi 'ana ne 'oe leka 'uria.”
57 Enquanto seguiam pelo caminho, alguém disse a Jesus: — Vou segui-lo para onde quer que o senhor for.
58 Sa Jesus ka fata 'uri fuana, “Nao nia ngwaluda. Na fa kui kwasi ki kera too ana na kula kera ki fuana tiolae, ma na fa no ki laugo kera ka too ana na nui kera ki. Boroi ma nau, na Wele nia Wane, nau nao si too ana ta lume fuana maleulae ana.”
58 Mas Jesus lhe respondeu:
59 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuana te wane lau, “'Oe leka mai fai nau.”
59 A outro Jesus disse: Mas ele respondeu: — Senhor, deixe-me ir primeiro sepultar o meu pai.
60 Ma sa Jesus ka olisia ma ka 'uri fuana, “Alamatainia na wane ne kera mae ki, kera ka faitoli ada talada. Ma 'oe leka, ma 'oko 'ainitalo sulia na 'Initoe God.”
60 Mas Jesus insistiu:
61 Ma te wane lau ka fata 'uri, “'Aofia 'ae, nau ku leka mone 'i burimu. Boroi ma, 'oe alamatainia nau leka ma ku alualu basi ana wanefuta nau ki.”
61 Outro lhe disse: — Senhor, quero segui-lo, mas permita que antes disso eu me despeça das pessoas da minha casa.
62 Sa Jesus ka fata 'uri fuana, “Ta wane ne nia doria kai leka fai nau, ma nia ka manata baita sulia na ru ne nia fasia ki, nao nia si bobola fainia God ka 'initoa fafia maurilana.”
62 Mas Jesus lhe respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.