Lucas 6
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs VC
1 Te Sabat, sa Jesus fainia fafurongo nia ki kera leka, ma kera ka liu folo ana te oole witi. Ma kada kera liu ana, na fafurongo nia ki kera ka ngeda tani fueru, ma kera ka 'asa'asa laona 'abada, ma kera ka 'ania.
1 Em dia de sábado, Jesus atravessava umas plantações; seus discípulos iam colhendo espigas {de trigo}, as debulhavam na mão e comiam.
2 Ma kada wane ana Farasi ki kera ada to'ona, kera ka fata 'uri, “Ru ne kamulu sasia nia 'oia na taki sa Moses, sulia kamulu ngeda witi ne ana Sabat, maedangi ana mamalolae.”
2 Alguns dos fariseus lhes diziam: Por que fazeis o que não é permitido no sábado?
3 Sa Jesus ka olisida ka 'uri, “Nau ku saitamana kamulu idumia sulia laona Buko Abu na ru be sa Deved na kingi nia sasia 'i nao. Ana kada nai, sa Deved fainia wane nia ki kera fiolo 'asiana,
3 Jesus respondeu: Acaso não tendes lido o que fez Davi, quando teve fome, ele e os seus companheiros;
4 nia ka leka 'i laona na 'O'obe Abu God, ma na 'inita fataabu ka kwatea fuana sa Deved na beret ne kera 'auabua fuana God. Ma sa Deved ka 'ania na beret nai, ma ka kwatea laugo fuana wane nia ki, ma kera ka 'ania. Boroi ma na taki kulu alamatainia fuana taifilia go na fataabu God ki ne kera saitamana 'anilana. Ma nao kulu si ada to'ona laona Buko Abu ne God nia guisasu fuana sa Deved.”
4 como entrou na casa de Deus e tomou os pães da proposição e deles comeu e deu de comer aos seus companheiros, se bem que só aos sacerdotes era permitido comê-los?
5 Sui sa Jesus ka fata na 'uri, “Nau, na Wele nia Wane, nau ku too ana na nikilalae fuana saelana ru ki fuana wane ki kera saitamana ka sasia ga 'ada ana Sabat.”
5 E ajuntou: O Filho do Homem é senhor também do sábado.
6 Ma ana te Sabat laugo, sa Jesus ka leka laona beu fuana folae ma ka famanata. Ma te wane nia to laugo senai ne 'aba 'o'olo nia 'e mae.
6 Em outro dia de sábado, Jesus entrou na sinagoga e ensinava. Achava-se ali um homem que tinha a mão direita seca.
7 Ma tani wane famanata ana taki ki, ma na Farasi ki, kera ka to laugo senai, ma kera ka adaada 'uria dia sa Jesus kai gura wane nai ana Sabat. Dia 'urinai, kera ka fata maana sa Jesus ana 'oilana taki God ana gurae, ru nai kera manata sulia nia dia raoe.
7 Ora, os escribas e os fariseus observavam Jesus para ver se ele curaria no dia de sábado. Eles teriam então pretexto para acusá-lo.
8 Ma sa Jesus nia saitamana ga 'ana manatada, ma nia ka fata 'uri fuana wane ne 'abana mae, “Tatae mai, 'oko uu mai 'i naona wane ki tafau.” Ma wane nai ka tatae, ma ka leka mai siana sa Jesus.
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e disse ao homem que tinha a mão seca: Levanta-te e põe-te em pé, aqui no meio. Ele se levantou e ficou em pé.
9 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuana Farasi ki, ma na wane famanata ana taki ki, “Nau ku ledi kamulu basi. Te ne taki kulu nia alamatainia fua kulu ka sasia ana Sabat? Nia alamatainia sasilana ru lea ki, naoma sasilana ru ta'a ki? Nia alamatainia na famaurilana ta wane, naoma saungilana ta wane?”
9 Disse-lhes Jesus: Pergunto-vos se no sábado é permitido fazer o bem ou o mal; salvar a vida, ou deixá-la perecer.
10 Sa Jesus nia fata 'urinai ka sui, nia ka ada kwailiu fuada, go nia ka fata 'uri fuana wane ne 'abana nia mae, “Taga na 'abamu.” Ma nia ka taga, ma na 'abana ka lea na.
10 E relanceando os olhos sobre todos, disse ao homem: Estende tua mão. Ele a estendeu, e foi-lhe restabelecida a mão.
11 Ana kada kera suana, kera ka guisasu 'asiana, ma kera ka fata oku sulia te ne kera kai sasia ana sa Jesus.
11 Mas eles encheram-se de furor e indagavam uns aos outros o que fariam a Jesus.
12 Ana te kada laugo, sa Jesus ka ra 'uria gwauna fa uo fua nia ka fo. Ma laona rodo lalau nai, nia 'e fosia God.
12 Naqueles dias, Jesus retirou-se a uma montanha para rezar, e passou aí toda a noite orando a Deus.
13 Kada nia 'ofodangi na, nia ka saea mai fafurongo nia ki siana, ma ka filia akwala ma ro wane, ma ka saeda lifurongo ki.
13 Ao amanhecer, chamou os seus discípulos e escolheu doze dentre eles que chamou de apóstolos:
14 Na satada: sa Simon ne sa Jesus fasata 'ana sa Pita, ma sa Andru na sasina, ma sa Jemes, ma sa Jon, ma sa Filip, ma sa Batolomiu,
14 Simão, a quem deu o sobrenome de Pedro; André, seu irmão; Tiago, João, Filipe, Bartolomeu,
15 ma sa Matiu, ma sa Tomas, ma sa Jemes na wele sa Alfeas, ma sa Simon te wane ana wane Jiu ki be kera doria tarilana wane Rom ki fasia 'i Israel,
15 Mateus, Tomé, Tiago, filho de Alfeu; Simão, chamado Zelador;
16 ma sa Jiudas na wele sa Jemes, ma sa Jiudas Iskariot na wane ne nia ne kai 'olomaelana sa Jesus fuana malimae nia ki.
16 Judas, irmão de Tiago; e Judas Iscariotes, aquele que foi o traidor.
17 Sa Jesus nia koso mai fasia 'i gwauna uo nai fainia na akwala ma ro lifurongo nia ki, ma ka uu ana kula ote fainia na okue baita nai ne tani wane lau ana fafurongo nia ki. Ma tani wane 'oro lau ne kera leka mai fasia bali lofaa 'i Jiudea, ma fainia fere baita 'i Jerusalem, ma na fere ki 'i Taea ma 'i Saedon ne kera to sulia asi, kera to laugo senai.
17 Descendo com eles, parou numa planície. Aí se achava um grande número de seus discípulos e uma grande multidão de pessoas vindas da Judéia, de Jerusalém, da região marítima, de Tiro e Sidônia, que tinham vindo para ouvi-lo e ser curadas das suas enfermidades.
18 Kera leka mai fuana rongolana sa Jesus, ma fua sa Jesus ka gurada fasia na mataie kera ki. Ma na wane ne kera to ana anoeru ta'a ki, kera leka laugo mai, ma sa Jesus ka gurada.
18 E os que eram atormentados dos espíritos imundos ficavam livres.
19 Na wane ki tafau kera ili 'uria samolae to'ona sa Jesus, sulia na nikilalae nia leka kau fasia fuana guralana na wane ki tafau.
19 Todo o povo procurava tocá-lo, pois saía dele uma força que os curava a todos.
20 Sa Jesus ka ada kau fuana fafurongo nia ki ma ka fata 'uri,
20 Então ele ergueu os olhos para os seus discípulos e disse: Bem-aventurados vós que sois pobres, porque vosso é o Reino de Deus!
21 Elelae fua mulu wane ne kamulu fiolo ana kada ne ki, sulia kamulu ne kai abusu.
21 Bem-aventurados vós que agora tendes fome, porque sereis fartos! Bem-aventurados vós que agora chorais, porque vos alegrareis!
22 Elelae fua mulu kada na wane ki kera kai famalagaigai kamulu, ma kera ka ifulangai kamulu, ma kera ka fata fali kamulu, ma ka fuusi ta'a amulu, sulia kamulu rosuli nau na Wele nia Wane.
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos odiarem, vos expulsarem, vos ultrajarem, e quando repelirem o vosso nome como infame por causa do Filho do Homem!
23 Kamulu kai eele, ma mulu ngwae sakasaka 'ana eelea baita kada ne wane ki kera kai sasi 'urinai amulu, sulia na kwaiarae baita nia makwali kamulu 'i langi. Nau ku saea ru nai sulia kera ne kai sasia laugo ru ta'a fua mulu ne koko kera ki sasia ana profet ki mai 'i nao.
23 Alegrai-vos naquele dia e exultai, porque grande é o vosso galardão no céu. Era assim que os pais deles tratavam os profetas.
24 Boroi ma, nia kai ta'a 'asiana fua mulu na wane ne kamulu to ana toorue ki ana kada ne, sulia totodae ne ki kamulu too ana kai sui.
24 Mas ai de vós, ricos, porque tendes a vossa consolação!
25 Nia kai ta'a 'asiana fua mulu na wane ne kamulu fanga abusu ki ana kada ne, sulia kamulu ne kai fiolo.
25 Ai de vós, que estais fartos, porque vireis a ter fome! Ai de vós, que agora rides, porque gemereis e chorareis!
26 Nia ta'a 'asiana fua mulu kada ne wane ki kera fata lea amulu, sulia na koko kera ki, kera sasia laugo ru nai ki fuana profet susuke ki.”
26 Ai de vós, quando vos louvarem os homens, porque assim faziam os pais deles aos falsos profetas!
27 Sa Jesus nia famanata laugo ka 'uri, “Nau ku saea fua mulu na wane ne kamulu rongo sulia fatalaku, mulu kwaimani ana na malimae kamulu ki, ma mulu sasi lea fuana wane ne kera famalagaigai kamulu ki.
27 Digo-vos a vós que me ouvis: amai os vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam,
28 Ma mulu fosia God, fua nia kai falea wane ne kera agi kamulu, ma mulu fo fuana wane ne kera sasia ru ta'a amulu.
28 abençoai os que vos maldizem e orai pelos que vos injuriam.
29 Ma dia ta wane ka fidalia na satemu, 'oe alamatainia nia ka fidalia lau ta bali sate. Ma dia ta wane ka ngalia na maku gwala 'oe, 'oe alamatainia nia ka ngalia laugo na maku lola 'oe fuana.
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra. E ao que te tirar a capa, não impeças de levar também a túnica.
30 Ma 'oe kwate fua ta wane boroi 'ana ne nia kai gania ta ru amulu. Ma dia ta wane nia ngalia ta ru ana ru 'oe ki, nao 'oe si gania lau fuana olitailana fuamu.
30 Dá a todo o que te pedir; e ao que tomar o que é teu, não lho reclames.
31 Ta te ne kamulu doria na wane 'e'ete ki kera kai sasia fua mulu, kamulu ka sasia laugo fuada.
31 O que quereis que os homens vos façam, fazei-o também a eles.
32 “Ma dia kamulu kwaimani go amulu ana wane ne kera kwaimani amulu ki, nao kamulu si ngalia go ta kwaiarae. Sulia na wane ta'a ki boroi, kera kwaimani laugo ana wane ne kera kwaimani ada ki.
32 Se amais os que vos amam, que recompensa mereceis? Também os pecadores amam aqueles que os amam.
33 Ma dia kamulu sasi lea go amulu fuana wane ne kera sasi lea fua mulu ki, nao kamulu si ngalia go ta kwaiarae. Sulia ne wane abulo ta'a ki boroi, kera sasi laugo 'urinai.
33 E se fazeis bem aos que vos fazem bem, que recompensa mereceis? Pois o mesmo fazem também os pecadores.
34 Ma dia kamulu kwate ru go amulu fuana wane ne kera saitamana kera ka duua fua mulu, nao kamulu si ngalia go ta kwaiarae. Sulia ne wane abulo ta'a ki boroi, kera sasi laugo 'urinai fuana wane abulo ta'a ki, fua kera ka duua fuada.
34 Se emprestais àqueles de quem esperais receber, que recompensa mereceis? Também os pecadores emprestam aos pecadores, para receberem outro tanto.
35 Boroi ma kamulu kai kwaimani ana malimae kamulu ki, ma mulu sasi lea fuada, ma kamulu kai kwate ru ma nao kamulu si makwalia lau na duulana. Dia kamulu sasi 'urinai, kamulu ne kai ngalia na kwaiarae baita, ma na abulolamulu ne kai dia God na Maa kamulu ne nia 'inito ka tasa. Sulia God nia sasi lea fuana wane ta'a ki ma wane ne nao kera si eele fainia te ne nia sasia fuada.
35 Pelo contrário, amai os vossos inimigos, fazei bem e emprestai, sem daí esperar nada. E grande será a vossa recompensa e sereis filhos do Altíssimo, porque ele é bom para com os ingratos e maus.
36 Mulu kwaimanatai ana wane ki, ka dia laugo na Maa kamulu ne nia kwaimanatai amulu.
36 Sede misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 “Nao kamulu si ketoa ta wane 'e'ete, fasi God ka keto kamulu laugo. Ma nao kamulu si saea na kwaekwaee fuana tani wane 'e'ete, ma God nao si kwatea laugo na kwaekwaee fua mulu. Mulu manatalugea wane ki, ma God kai manataluge kamulu laugo.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; perdoai, e sereis perdoados;
38 Mulu kwate ru ki fuana wane ki, ma God kai kwate ru laugo fua mulu. Ma God ne kai kwatea na kwatea ne nia dia ta wane be nia fafungua ta ngwai ru ne nia nekea, leka nia ka fungu lea go ma ka fungu 'alama go. Ma God ne kai kwate fua mulu, dia laugo ne kamulu kwate fuana wane 'e'ete ki.”
38 dai, e dar-se-vos-á. Colocar-vos-ão no regaço medida boa, cheia, recalcada e transbordante, porque, com a mesma medida com que medirdes, sereis medidos vós também.
39 Sa Jesus nia fata laugo sulia tarifulae fuada ka 'uri, “Ta wane ne maana 'e rodo, nia 'afitai ka talaia lau ta wane ne maana rodo. Dia nia sasi 'urinai, keroa tafau go ne kai 'asida laona kilu.
39 Propôs-lhes também esta comparação: Pode acaso um cego guiar outro cego? Não cairão ambos na cova?
40 Dia, na wane ne nia ka rongo ru ga 'ana, nia 'afitai ka liufia na wane ne famanata nia. Ma dia na wane rongo ru nia ka ngali tafau ru ne wane famanata nia kwate fuana ki, nia kai dia laugo na wane ne famanata nia.
40 O discípulo não é superior ao mestre; mas todo discípulo perfeito será como o seu mestre.
41 “'Oe ko too ana ta'alae baita ki, boroi ma 'oe ka ngatafia na 'amu ta wane ne nia to go ana ta'alae tu'u. 'Oe ko dia ta wane ne nia ada to'ona na gegeo 'i laona na maana wanefuta, boroi ma nia si ada to'ona go na bui ano baita ne nia laona maana talana.
41 Por que vês tu o argueiro no olho de teu irmão e não reparas na trave que está no teu olho?
42 Ma 'oko fata 'uri fuana wane 'e'ete, ‘'Oe si sasia ta ru ne nia ta'a.’ Boroi ma 'oe si manata 'abero go ana ta'alae baita ne 'oe sasia ki. 'Oe wane kwalabasa. 'Oe fasia basi na ta'alae 'oe ki. Sui, 'oko fi bobola fuana kwai'adomilae kau ana ta wane 'e'ete fuana ta'alae nia ki.”
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Deixa-me, irmão, tirar de teu olho o argueiro, quando tu não vês a trave no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho e depois enxergarás para tirar o argueiro do olho de teu irmão.
43 Sa Jesus ka fata laugo ana te tarifulae fuada ka 'uri, “Na 'ai ne nia bulao ka lea, nia 'afitai ka fungu ana fueru ta'a ki. Ka dia laugo, na 'ai ne nia bulao ka ta'a, nia 'afitai ka fungu ana na fueru lea ki.
43 Uma árvore boa não dá frutos maus, uma árvore má não dá bom fruto.
44 Kulu saitamana 'ai ki tafau, sulia fufue ru kera ki ne kera fungu ana. Ma nia 'afitai ta wane ka ngeda na fufuana 'ai lea fasia na 'oko ngangara.
44 Porquanto cada árvore se conhece pelo seu fruto. Não se colhem figos dos espinheiros, nem se apanham uvas dos abrolhos.
45 Ma na wane lea nia sasia laugo na ru lea ki sulia na manatae wane sasaolia nia. Ma na wane ta'a nia sasia laugo na ru ta'a ki sulia na manatae wane bilia nia. Na ru ne nia to 'i laona na manatana wane, nia 'e ru mai 'i maa ana fatalana.”
45 O homem bom tira coisas boas do bom tesouro do seu coração, e o homem mau tira coisas más do seu mau tesouro, porque a boca fala daquilo de que o coração está cheio.
46 Ma sa Jesus ka fata lau 'uri, “'Uta ne, kada kamulu fata fai nau, kamulu ka saea nau 'ana 'Aofia, boroi ma nao kamulu si sasia go sulia na ru ne nau ku saea fua mulu ki?
46 Por que me chamais: Senhor, Senhor... e não fazeis o que digo?
47 Sa ti boroi ana ne nia leka mai siaku, ma ka rongo sulia na fatalaku, ma ka sasi sulia, nau fatainia fua mulu na fitoe nia, ma na tolana.
47 Todo aquele que vem a mim ouve as minhas palavras e as pratica, eu vos mostrarei a quem é semelhante.
48 Nia dia na wane ne nia saungainia lume nia, ma nia ka 'elia na mae funu 'ai ki ka koso lola. Aia, ma ana kada na ute ka to, ma na kafo nia igwa mai, nia 'afitai ka okosia, sulia nia saungainia lume nia 'i fafona na mae funu 'ai ki ne nia 'elida ka koso lola.
48 É semelhante ao homem que, edificando uma casa, cavou bem fundo e pôs os alicerces sobre a rocha. As águas transbordaram, precipitaram-se as torrentes contra aquela casa e não a puderam abalar, porque ela estava bem construída.
49 Ma na wane ne nia rongoa na fatalaku, ma nao si sasi sulia, nia dia wane ne nia saungainia lume nia fafona one, nao nia si 'elia mae funu 'ai si koso lola go. Kada kafo nia igwa mai, ma ka foto ana lume nai, nia ka 'asia, ma ka takalo tafau na.”
49 Mas aquele que as ouve e não as observa é semelhante ao homem que construiu a sua casa sobre a terra movediça, sem alicerces. A torrente investiu contra ela, e ela logo ruiu; e grande foi a ruína daquela casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.