Lucas 4

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na Anoeru Abu nia sura ana sa Jesus, ma sa Jesus ka oli mai fasia na kafo 'i Jodan, ma na Anoeru Abu ka talaia 'uria laona bali lofaa 'eke'eke.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 Ma sa Saetan ka ilito'ona senai sulia fai akwala maedangi ki. Ma sulia maedangi nai ki, sa Jesus nao si 'ania go ta fanga, ma nia ka fiolo 'asiana na.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Ma sa Saetan ka fata 'uri fuana, “Dia 'oe na Wele God, 'oe fata fuana gwa fau ne fua ka alua ta lifu beret.”
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Ma sa Jesus ka olisia ka 'uri, “Na Kekedee Abu nia saea, ‘Na wane nao si mauri go ana fanga taifilia.’”
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Sui sa Saetan ka talaia 'uria gwauna toloa ne fane 'asiana, ma ana kada tu'u go, nia ka fatainia na fuana 'initoe ki tafau ana molagali.
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 Ma nia ka fata 'uri fuana sa Jesus, “Nau kai kwatea na 'initoe ne ki tafau, ma na ru lea ki tafau fuamu. Sulia na ru ne ki, na ru nau ki go tafau, ma nau ku saitamana kwatea tafau ga 'aku fuana ta wane ga 'ana ne nau ku filia.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Ma dia 'oe boruru, ma 'oe fa'inito nau, nau ku kwatea na 'initoe ne tafau go fuamu.”
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Ma sa Jesus nia olisia ka 'uri, “Na Kekedee Abu nia saea, ‘Taifilia God 'oe go ne 'oe fa'initoa, ma 'oe rao fuana.’”
8 Mas Jesus respondeu:
9 Sui, sa Saetan ka talaia lau 'uria na fere baita be 'i Jerusalem, ma nia ka fauua ana te kula ne nia fane 'asiana 'i langi fafona na Beu Abu God. Ma nia ka fata 'uri fuana sa Jesus, “Dia 'oe na Wele God, 'oe lofo toli 'i ano fasia 'i seki.
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 Sulia na Kekedee Abu nia saea,
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 Ma kera kai sako 'oe, fuana 'aemu boroi si foto ana ta gwa fau.’”
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Ma sa Jesus nia olisia ka 'uri, “Na Kekedee Abu nia fata laugo 'uri, ‘Nao 'oe si ilito'ona God 'oe.’”
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 'I burina sa Saetan nia ilito'ona sa Jesus 'ana ru nai ki tafau, nia ka leka na fasia sa Jesus, ma ka makwalia ta kada lea ka oli.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Ma na nikilalae ana na Anoeru Abu nia to fainia sa Jesus, ma nia ka oli na 'uria na lofaa 'i Galili. Ma na farongoe sulia ka talofia laona na bali lofaa nai tafau.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Ma nia ka famanata laona na beu fuana folae kera ki, ma na wane ki tafau kera ka fata lea 'ani nia.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Sui sa Jesus ka leka 'uria 'i Nasaret, fere be nia baita mai laona. Ma ana Sabat, na nia ka leka 'i laona na beu fuana folae sulia na falafala nia. Ma nia ka tatae fuana idumilana na Kekedee Abu,
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 ma kera ka kwatea fuana, na kekedee na profet Aesaea. Ma nia ka 'ifingia, ma ka dao to'ona kula ne sa Aesaea nia kedea ka fata 'uri,
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 “Na Anoeru ru God nia sura na aku, sulia nia fili nau fua nau ku fata sulia na Farongoe Lea fuana wane siofa ki.
18 “O Espírito do Senhor
19 Ma nau ku farongo ne kada nia dao na mai fua na 'Aofia ka famauria na wane nia ki.”
19 e proclamar o ano aceitável
20 Sui, nia ka lumia na kekedee nai, ma ka olitainia fuana wane ne nia ada sulia beu fuana folae ma ka gouru 'i ano ka famanata. Ma na wane ki tafau ne kera to 'i laona na beu fuana folae nai, kera ka bubu ngasi na fuana.
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Ma nia tala'ae ka fata fuada ka 'uri, “Kekedee Abu ne, nia fuli mamana na 'i ta'ena, ana kada ne mulu rongoa nau 'e idumia kau fua mulu.”
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Ma na wane ki tafau kera ka fata lea ana, ma kera ka kwele 'asiana sulia fatalana 'e lea. Ma kera ka fata 'uri, “'Uri ma nia nao lau na wele be sa Josef ne? Ma nia saea ne nia famamana na Kekedee Abu ne.”
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Nau ku saitamana kamulu kai fata 'uri fuaku, ‘Wane kwaigurai 'ae, 'oe gura 'oe basi talamu.’ Ma kamulu kai fata laugo 'uri fuaku, ‘'Oe sasia basi laona fere 'oe na ru be kalu rongoa 'oe sasia ki mai ana fere 'i Kapaneam.’”
23 Então Jesus disse:
24 Sui sa Jesus ka fata lau 'uri, “Nau ku saea na ru mamana fua mulu, nia 'afitai fuana kera ka kwaloa na profet 'i laona fere nia talana.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Nau ku saea fua mulu, na keni 'oro Jiu ki ne kera 'oru, kera to 'i Israel ana kada sa Elaeja nia to ana. Ma kada be na ute nao si 'aru sulia olu fangali ma ono madame ki, ma na fioloe baita ka liu laugo ana fere kia ki tafau.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 Ma God nao si kwatea lau sa Elaeja siana gwa 'oru ne kera 'i Israel ki. Boroi ma nia kwatea lalau sa Elaeja siana te gwa 'oru ne nao lau keni Jiu ne nia to 'i Serefat, fere laona bali lofaa 'i Saedon.
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Ma na wane 'oro Jiu ki 'i Israel na kuu nia saungida, ana kada sa Elaesa nia profet. Ma nia nao si gura go ta wane 'ada. Taifilia go sa Neman na wane ne nao lau Jiu ne leka mai fasia lofaa 'i Siria go ne sa Elaesa nia gura.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Ma kada kera rongoa ru nai, na wane ki tafau laona na beu fuana folae kera ka guisasu. Kera guisasu sulia ne sa Jesus saea God ne kai 'adomia lalau na wane ne nao lau Jiu ki, ma kera ka nao.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Ma kera ka tatae, ma kera ka tara sa Jesus fasia na fere nai. Ma kera ka suikwailiu na ana 'uria gwauna fa uo ne kera saungainia na fere kera 'i fafona, fua kera ka 'ui 'ania sa Jesus 'i ano, fua nia ka mae.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Boroi ma, nia dola ga 'ana 'i safitana na okue nai, ma ka leka na 'ana fasida.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Sui, sa Jesus ka leka 'uria 'i Kapaneam, ta fere ana lofaa 'i Galili. Ma ana te Sabat, nia ka famanata wane ki senai.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Ma na wane ne kera oku mai siana 'i laona beu fuana folae kera kwele 'asiana ana famanatalae nia ki, sulia sa Jesus nia fata ana nikilalae God.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Ma te wane ne anoeru ta'a 'e rufia, nia to laugo senai. Go nia ka akwa ka 'uri,
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 “Sa Jesus wane 'i Nasaret 'ae, nau ku saitamana 'oe na Wane Abu God. Te ne 'oe doria 'oe sasia amalu? Alamia 'oe leka mai fuana fafunu lamalu 'oto ne?”
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Sa Jesus ka balufia na anoeru ta'a nai, ka 'uri, “'Oe nofo 'amu, ma 'oko ru mai 'i maa fasia wane nena!” Ma na anoeru ta'a nai ka 'ui 'ania wane nai 'i ano 'i naofana okue nai, ma ka fi ru tafa na mai fasia. Ma na wane nai nao si maala go.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Na wane ne kera oku senai ki, kera kwele 'asiana, ma kera ka ledi kwailiu ada, ma kera ka 'uri, “Na famanatalae te na ne 'uri? Wane ne nia ifulangainia na anoeru ta'a ki 'ana mamanae fainia nikilalae, ma kera ka sakatafa tafau mai 'i maa!”
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Ma na farongoe sulia sa Jesus ka talo ana fere ki tafau kalikalia bali lofaa nai.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Sui sa Jesus nia ka leka fasia na beu fuana folae ma ka leka 'i lume sa Simon. 'Urinai ma na fungo keni sa Simon, nia matai ana 'ako'akoe baita ana kada nai. Ma kera ka gania sa Jesus fua ka gura.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 'Urinai go sa Jesus leka ka uu 'i ninimana 'ifitai keni nai, ma nia ka fi ngatafia na 'ako'akolae nai fasia. Ma na 'afe nai ka 'akwa na, ma nia ka tatae ka sasi fanga fuada.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Ana kada ne sato nia su na, wane 'oro ki kera ngalia mai siana sa Jesus, na wane kwaimani kera ki ne mataie 'e'ete ki saungida. Ma sa Jesus ka alua 'abana fafida, ma ka gurada tafau.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Ka 'urinai lau, anoeru ta'a 'oro ki kera tafi fasia wane ki, ma kera ka akwa 'uri, “'Oe na Wele God!”
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 'Ofodangi kada nia la na, sa Jesus nia leka fasia fere 'i Kapaneam, ka leka 'uria ta kula ne aroaro. Ma na wane ki kera ka tala'ae kera nani 'uria, ma kada kera dao to'ona, kera ka fata 'uri fuana, “'Oe si leka fasia na fere ne.”
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 Boroi ma sa Jesus ka fata 'uri fuada, “God nia kwate nau mai fuana 'ainitaloa na Farongoe Lea, 'urinai ne nau kai leka kau laona tani fere 'e'ete laugo, fua nau ku 'ainitaloa ne God kai gwaungai ana wane nia ki.”
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Ma sa Jesus ka 'ainitalo ana Farongoe Lea laona beu fuana folae ki ana bali lofaa ki 'i Israel.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.