Lucas 18

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Sa Jesus nia fata fuana fafurongo nia ki ana tarifulae ne, fua kai fatainia fuada ne kera kai foa sulia maedangi ki tafau, ma kera nao si fitala.
1 Jesus lhes contou uma parábola para mostrar que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Nia ka fata 'uri, “Te wane ni kwaiketoi, nia to ana te fere, ma nao nia si fa'initoa God, ma nao nia si fuusi baita go ana ta wane.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não temia a Deus, nem respeitava ninguém.
3 Ma te gwa 'oru 'i laona na fere nai, nia leka mai sulia dangi ki siana fuana 'ingolana ma ka fata 'uri, ‘Nau ku doria 'oko kwatea kwaiketoilae 'o'olo fuaku susia na malimae nau ki.’
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma viúva que sempre o procurava, dizendo: “Julgue a minha causa contra o meu adversário.”
4 Ma sulia kada tau na, na wane ni kwaiketoi nai si ala go fafia. 'I buri, nia ka manata 'uri fuana nia talana, ‘Sui boroi 'ana nao nau si fa'initoa God, ma nao nau si fuusi baita go ana ta wane,
4 Por algum tempo, ele não a quis atender, mas depois pensou assim: “É bem verdade que eu não temo a Deus, nem respeito ninguém.
5 nau kwate na 'aku kwaiketoilae 'o'olo fuana gwa 'oru ne, nia fa'abero nau 'asiana ana lekalae mai siaku, fasi nia ka faulafu nau ana 'idufa lekalae mai siaku!’”
5 Porém, como esta viúva fica me incomodando, vou julgar a sua causa, para não acontecer que, por fim, venha a molestar-me.”
6 Ma na 'Aofia ka fata 'uri, “Mulu rongo basi na ru ne wane kwaiketoi ta'a nai nia saea.
6 Então o Senhor disse:
7 'Urinai boroi nia kwatea na kwaiketoie 'o'olo fuana, nia ne nao mulu si manata ruarua ana God ne ka kwatea 'o'oloe fuana wane nia ki, ne kera gania suli rodo ma dangi. God nao si dole fuana 'adomilada.
7 Será que Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que a ele clamam dia e noite, embora pareça demorado em defendê-los?
8 Nau ku saea fua mulu, God kai 'adomida fua 'olosilana 'afitai 'e kera ki 'ali'ali. Ma kada nau, na Wele nia Wane, kai oli mai laona molagali, 'uri ma nau kai dao to'ona wane 'oro ki ne kera famamana nau, naoma 'e nao go?”
8 Digo a vocês que, depressa, lhes fará justiça. Contudo, quando o Filho do Homem vier, será que ainda encontrará fé sobre a terra?
9 Sa Jesus nia fata ana tarifulae fuana tani wane ne kera famamana kera talada sae kera 'o'olo ma kera ka ada toli ana tani wane, ka 'uri,
9 Jesus também contou esta parábola para alguns que confiavam em si mesmos, por se considerarem justos, e desprezavam os outros:
10 “Ro wane ki keroa leka 'i laona na Beu Abu God fua keroa ka foa. Te wane ne na Farasi, ma ta wane ne nia rao ana konilana malefo ana takisi.
10 — Dois homens foram ao templo para orar: um era fariseu e o outro era publicano.
11 Na Farasi nai nia uu taifilia, ma ka foa 'uri, ‘God 'ae, nau ku tango 'oe sulia nao nau si dia na wane 'e'ete ki tafau. Sulia kera beli, ma kera ka ilia ru ta'a ki, ma kera ka oee. Nao nau si dia na wane ta'a loko ne nia konia na malefo ana takisi.
11 O fariseu ficou em pé e orava de si para si mesmo, desta forma: “Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros, nem ainda como este publicano.
12 Nau ku abu fanga ana ro maedangi 'i laona te wiki, ma nau ku kwatea na tangafuluna toorue nau ki fuamu.’
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo o que ganho.”
13 “Boroi ma na wane ne nia konia na malefo ana takisi, nia uu tau mai 'ana. Ma nia si taea go maana 'uria 'i langi, sulia nia 'eke 'asiana. Ma nia ka fatainia na olikokorue nia ana fidalilana na ruruna, ma ka fata 'uri, ‘God 'ae, manatai nau mai, nau na wane abulo ta'a!’”
13 O publicano, estando em pé, longe, nem mesmo ousava levantar os olhos para o céu, mas batia no peito, dizendo: “Ó Deus, tem pena de mim, que sou pecador!”
14 Ma sa Jesus ka fata laugo 'uri, “Nau ku saea fua mulu, na wane ne nia olikokoru na ne, God nia fa'o'oloa ana kada nia ru kau 'i maa, ma nao lau na Farasi. Sulia na wane ki ne kera fabaita kera talada, God kai fatu'u kera. Ma na wane ne kera fatu'u kera talada, God kai fabaita kera.”
14 Digo a vocês que este desceu justificado para a sua casa, e não aquele. Porque todo o que se exalta será humilhado; mas o que se humilha será exaltado.
15 Tani wane kera ngalia mai na kaelana wele tu'u siana sa Jesus, fua ka alua na 'abana fafida ma ka faleada. Ma kada fafurongo nia ki kera ada to'ona, kera ka balufida.
15 Traziam também as crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos, ao verem isso, os repreendiam.
16 Boroi ma sa Jesus ka saea mai kaelana wele nai ki siana, ma ka fata 'uri fuada, “Mulu alamatainia na kaela wele tu'u kera ka leka mai siaku, ma nao mulu si susida lau. Sulia sa ti ne nia famamana ka dia wele tu'u ki, nia bobola fuana tolae laona 'Initoe God.
16 Jesus, porém, chamando as crianças para junto de si, disse:
17 Nau ku saea ru mamana fua mulu, dia ta wane ne nao si famamana dia ta wele tu'u, nia 'afitai 'asiana fua nia ka ru 'i laona na 'Initoe God.”
17 Em verdade lhes digo: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
18 Te wane fanaonao ana Jiu ki, nia ledia sa Jesus ka fata 'uri, “Wane famanata lea ne 'ae, ta te lea ne nau ku sasia fua nau ku too ana na maurie firi?”
18 Certo homem de destaque perguntou a Jesus: — Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
19 Ma sa Jesus olisia ka 'uri, “'Uta ne 'oe sae nau ana wane lea? Nao ta wane si lea go, taifilia God go ne lea.
19 Jesus respondeu:
20 Nia lea 'oe saitamana faoraie talingai God ki be 'uri, ‘'Oe si sauwanee, 'oe si oee, 'oe si beli, 'oe si suke fafia ta wane, ma 'oe fuusi baita ana maa 'oe ma gaa 'oe.’”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério”, “não mate”, “não furte”, “não dê falso testemunho”, “honre o seu pai e a sua mãe”.
21 Wane nai nia olisia ka fata 'uri, “Nia safali mai ana kada nau ku tu'u, nau rosulia na taki nai ki tafau leka ka dao 'i ta'ena.”
21 Então o homem disse: — Tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
22 Ma kada sa Jesus nia rongoa ru nai, nia ka fata 'uri fuana, “Te ru go ne nia nao 'ua. 'Oe fafoli ana na ru 'oe ki tafau, ma 'oe ngalia malefo nai ki, ma 'oko kwatea fuana wane siofa ki, ma 'oe fi too ana na toorue 'i langi. 'Urinai go, 'oe leka na mai suli nau.”
22 Ouvindo isso, Jesus lhe disse:
23 Ma kada wane nai nia rongoa ru nai, na manatana ka kwaimanatai 'asiana, sulia nia na wane todaru 'asiana.
23 Mas, ouvindo ele estas palavras, ficou muito triste, porque era riquíssimo.
24 Ma kada sa Jesus nia ada to'ona wane nai, na manatana nia ka kwaimanatai, nia ka fata 'uri, “Nia 'afitai 'asiana fuana wane todaru ki kera ka ru laona 'Initoe God.
24 Jesus, vendo-o assim triste, disse:
25 Nia 'afitai 'asiana fua ta kamel kai ru sulia na mae kwakwa tu'u ana nile. Nia 'afitai ka liufia lau fuana ta wane todaru kai ru laona na 'Initoe God.”
25 Porque é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
26 Aia, kada wane ki kera rongoa na faoraie nai, kera ka ledia 'uri, “'Urinai ma nao ta wane si toda go mauri firi?”
26 Os que ouviram isto perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 Ma sa Jesus ka olisia ka 'uri, “Na ru nai nia 'afitai 'asiana fuana wane, boroi ma fua God nao nia si 'afitai go.”
27 Mas Jesus respondeu:
28 Ma sa Pita ka fata 'uri fuana sa Jesus, “Kalu fasia na toorue kalu ki tafau fua kalu ka leka na suli 'oe!”
28 Então Pedro disse: — Eis que nós deixamos nossa casa e seguimos o senhor.
29 Sa Jesus ka fata 'uri, “Iu. Nau ku saea fua mulu, dia sa ti ne nia fasia na lume nia, na 'afe nia, na wanefuta nia ki, na maa nia ma na gaa nia, ma na wele nia ki, sulia 'Initoe God,
29 Jesus lhes respondeu:
30 nia kai too ana ru 'oro ki laona molagali ne liufia ru be nia fasia ki. Ma ana mauri falu ne nia leka mai, wane nai kai too na ana mauri firi.”
30 que não receba, no presente, muitas vezes mais e, no mundo por vir, receberá a vida eterna.
31 Ma kada sa Jesus nia leka fainia fafurongo nia ki taifili kera, nia ka fata 'uri fuada, “Kulu leka 'uri 'i Jerusalem fua kera kai faali'afua ru be na profet ki kera kekede mai sulia nau, na Wele nia Wane.
31 Chamando os doze para um lado, Jesus lhes disse:
32 Kera kai kwate nau laona 'abana wane ne nao laugo Jiu ki, fua kera ka 'onionga, ma ka fata buri tolingai aku, ma kera ka ngisufi nau. Kera ka kwae nau, ma kera ka saungi nau.
32 Ele será entregue aos gentios, que vão zombar dele, insultá-lo e cuspir nele.
33 Ma ana oluna maedangi, nau kai tatae lau fasia na maea.”
33 Depois de açoitá-lo, eles o matarão, mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
34 Boroi 'ana fafurongo ki kera nao si saitamana go na faoraie nai ki ne sa Jesus nia saea fuada, sulia manatalada ngasi 'asiana fuana malingailana na ru ne sa Jesus fata sulia. Nia ne kwate ma kera nao si saitamana te ne sa Jesus nia fata sulia.
34 Eles, porém, não entenderam nada disso. O significado dessas palavras lhes era encoberto, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Kada sa Jesus nia dao karangia mae fere 'i Jeriko, te wane maana rodo nia to 'i ninimana taale. Ana maedangi ki nia gani malefo ana wane ki.
35 Aconteceu que, quando Jesus se aproximava de Jericó, um cego estava sentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Ma kada nia rongoa wane 'oro ki kera liu, nia ka ledi kera ka fata 'uri, “Te ne 'uri?”
36 E, ouvindo o barulho da multidão que passava, perguntou o que era aquilo.
37 Ma kera olisia kera ka fata 'uri, “Sa Jesus na wane be 'i Nasaret ne nia leka mai.”
37 Anunciaram-lhe que Jesus, o Nazareno, estava passando.
38 Ma wane maana rodo nai ka akwa ma ka fata 'uri, “Jesus 'oe na Wele ana kwalafa sa Deved, 'oe manatai nau mai!”
38 Então ele gritou: — Jesus, Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
39 Ma wane ne kera eteta 'i naona kera ka balufia, ma kera ka saea nia ka to aroaro. Boroi ma nia fi akwa baita lau, ma ka fata 'uri, “'Oe na wele ana kwalafa sa Deved, 'oe manatai nau mai!”
39 E os que iam na frente o repreendiam para que se calasse. Mas ele gritava cada vez mais: — Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
40 Ma sa Jesus ka uu ngado ma ka saea fuada fua kera ka talaia mai siana. Ma kada nia dao karangi, sa Jesus ka ledia,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. E, tendo ele chegado, Jesus perguntou:
41 “Te ne 'oe doria nau sasia fuamu?”
41 — O que você quer que eu lhe faça? Ele respondeu: — Senhor, que eu possa ver de novo.
42 Sa Jesus ka fata 'uri fuana, “'Oe ada na. God nia gura 'oe na, sulia 'oe famamana nau.”
42 Jesus lhe disse:
43 Ma 'urinai go nia ka ada na, ma nia ka leka na fainia sa Jesus, ma nia ka tangoa God. Ma kada wane ki kera ada to'ona, kera ka tangoa laugo God.
43 Imediatamente ele passou a ver de novo e seguia Jesus, glorificando a Deus. Também todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.