Lucas 13

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ma ana kada nai laugo, tani wane ne kera to 'i senai, kera farongoa sa Jesus ana na wane fasia 'i Galili ki ne sa Paelat nia saungida ka mae, kada kera fosia God.
1 E, naquele mesmo tempo, estavam presentes ali alguns que lhe falavam dos galileus cujo sangue Pilatos misturara com os seus sacrifícios.
2 Ma sa Jesus ka ledi kera 'uri, “'Uta? Sulia ne tooa nai kera ka mae na 'urinai, mulu kwaisae na tooa nai, ta'alae kera ki nia baita ka liufia tani wane lau 'i Galili?
2 E, respondendo Jesus, disse-lhes: Cuidais vós que esses galileus foram mais pecadores do que todos os galileus, por terem padecido tais coisas?
3 Nao 'asiana! Ma nau ku saea fua mulu, dia nao mulu si kari abulo fasia na ta'alae kamulu ki, kamulu tafau go ne mulu kai mae laugo di kera.
3 Não, vos digo; antes, se vos não arrependerdes, todos de igual modo perecereis.
4 Mulu manata 'uta sulia na akwala ma kwalu wane be ki laona fere 'i Saelom ne lume baita nia 'asia fafida, ma kera ka mae tafau? 'Uri ma, mulu kwaisae ru nai nia fatainia ne kera na ne wane ta'a ki, ka liufia na wane ne kera to 'i laona fere 'i Jerusalem ki?
4 E aqueles dezoito sobre os quais caiu a torre de Siloé e os matou, cuidais que foram mais culpados do que todos quantos homens habitam em Jerusalém?
5 Nao! Nau ku saea fua mulu, dia nao mulu si kari abulo fasia na ta'alae kamulu ki, kamulu tafau mulu kai mae laugo di kera.”
5 Não, vos digo; antes, se vos não arrependerdes, todos de igual modo perecereis.
6 Sui sa Jesus ka fata fuada ana tarifulae ne ka 'uri, “Te wane nia fasia te 'ai ne kera saea ana na figi 'i laona na oole nia. Ana te kada, nia leka ma ka nani 'uria tani fueru 'i gwauna 'ai nai, ma nao nia si ada to'ona go ta fueru ana.
6 E dizia esta parábola: Um certo
7 Ma nia ka fata 'uri fuana wane ne rao 'i laona na oole nia, ‘Ada to'ona basi, olu fangali ki nau ku adaada mai 'uria na fueru ki, ma nao nau si ada to'ona go ta fueru ana. 'Uri 'oe tofua na 'amu! 'Uta ne nia ka to ga 'ana fuana susilana na ano fuana raoe?’
7 E disse ao vinhateiro: Eis que há três anos venho procurar fruto nesta figueira e não
8 Boroi ma na wane ni rao nai nia olisia ka fata 'uri, ‘Wane baita 'ae, 'oe alamatainia na 'ai ne ka to basi 'ana sulia lau ta te fangali. Nau kai 'elia ta kakaloe kalikalia, ma nau ku alua tafu ki 'i 'aena, fua ka falea na ano ne.
8 E, respondendo ele, disse-lhe: Senhor, deixa-a este ano, até que eu a escave e a esterque;
9 Ma dia na 'ai ne ka fungu ana fueru ki ana fangali lo mai, nia lea. Ma dia ka nao, 'oko tofua na 'amu.’”
9 e, se der fruto,
10 Ana te Sabat, sa Jesus nia famanata 'i laona te beu fuana folae.
10 E ensinava no sábado, numa das sinagogas.
11 Ma te keni nia to 'i senai ne na anoeru ta'a nia dosia na sulina ka bu, ma nia ka matai sulia akwala ma kwalu fangali ki, ma nao nia si bobola fua ne nia uu 'o'olo.
11 E eis que estava ali uma mulher que tinha um espírito de enfermidade havia já dezoito anos; e andava curvada e não podia de modo algum endireitar-se.
12 Ma kada sa Jesus nia ada to'ona, nia saea mai siana ka fata 'uri fuana, “'Oe 'akwa na fasia na mataie ne saungi 'oe.”
12 E, vendo-a Jesus, chamou-a a si, e disse-lhe: Mulher, estás livre da tua enfermidade.
13 Ma nia ka alua 'abana 'i fafona sulina, ma ana kada nai go, na keni nai ka tatae 'o'olo, ma ka tangoa God.
13 E impôs as mãos sobre ela, e logo se endireitou e glorificava a Deus.
14 Ma kada fanaonao ana beu fuana folae nai nia ada to'ona sa Jesus ne 'e gura na keni ne ana Sabat, nia oli ma ka guisasu 'asiana, ma nia ka fata 'uri fuana wane nai ki, “Ono maedangi ki ne fuana sasilana raoe kamulu ki. Ma ana maedangi nai ki laugo ne, mulu leka mai fuana gurae. Nao mulu si leka mai fuana gurae ana Sabat.”
14 E, tomando a palavra o príncipe da sinagoga, indignado porque Jesus curava no sábado, disse à multidão: Seis dias há em que é mister trabalhar; nestes, pois, vinde para serdes curados e não no dia de sábado.
15 Ma na 'Aofia nia olisia ka fata 'uri, “Kamu wane kwalabasa ki! Sulia kamulu 'idufa sasia go raoe ki kada kamulu lugea na buluka ma dongki kamulu ki, ma mulu ka talaida 'uria kafo fuana fakufilada ana Sabat.
15 Respondeu-lhe, porém, o Senhor e disse: Hipócrita, no sábado não desprende da manjedoura cada um de vós o seu boi ou jumento e não o leva a beber água?
16 Ma na keni ne, nia ana kwalafa koko kia sa Abraham laugo, ma sa Saetan ka kani mai fafia ana mataie sulia akwala ma kwalu fangali ki. Ma nia lea fuana nau ku gura na mataie ne fasia ana Sabat.”
16 E não convinha soltar desta prisão, no dia de sábado, esta filha de Abraão, a qual
17 Kada sa Jesus nia fata 'urinai, na malimae nia ki kera ka 'eke 'asiana, ma na wane ki kera fi eele lalau, sulia ru ni kwelelae ki ne sa Jesus nia sasia.
17 E, dizendo ele isso, todos os seus adversários ficaram envergonhados, e todo o povo se alegrava por todas as coisas gloriosas que eram feitas por ele.
18 Sa Jesus fata lau ka fata 'uri, “Nau ka fata na tarifulae ne kai fatainia na ru ne bobola fainia 'initoa God fafia wane nia ki.
18 E dizia: A que é semelhante o Reino de Deus, e a que o compararei?
19 Nia ka 'uri: Te wane nia ngalia na mege 'ai tu'u ne kera saea ana mastad, ma nia ka fasia laona oole nia. Sui nia ka bulao mai, ma ka alua na 'ai baita, ma na no ki kera ka leka mai, ma kera ka to, ma kera ka saungainia na nui kera ki ana sarana 'ai nai.”
19 É semelhante ao grão de mostarda que um homem, tomando-o, lançou na sua horta; e cresceu e fez-se grande árvore, e em seus ramos se aninharam as aves do céu.
20 Ma sa Jesus ka fata lau 'uri, “Nau fata lau kau sulia te ne kai fatainia na ru ne 'e bobola fainia 'initoe God fafia wane nia ki.
20 E disse outra vez: A que compararei o Reino de Deus?
21 Nia dia na isi tu'u fuana faubulana na beret ne ta keni nia ngalia, ma ka dolalia fainia fulaoa 'oro, leka na kumu nai ka bose, ma ka fane.”
21 É semelhante ao fermento que uma mulher, tomando-o, escondeu em três medidas de farinha, até que tudo levedou.
22 Kada sa Jesus leka 'uria 'i Jerusalem, nia ka liu daraninia na mae fere baita ki, ma na mae fere tu'u ki, ma ka famanata wane 'oro ki.
22 E percorria as cidades e as aldeias, ensinando e caminhando para Jerusalém.
23 Ma te wane nia ledia ma ka 'uri, “'Aofia 'ae. 'Uri ma ta bara wane go ne God kai famaurida?”
23 E disse-lhe um: Senhor, são poucos os que se salvam? E ele lhe respondeu:
24 “Nau ku saea fua mulu, mulu kai sasi ngangata, fua mulu ka ru ana mae ne sukoni, ne leka 'uria 'i langi. Sulia na wane 'oro kera kai sasi 'uria na rulae, ma nia 'afitai 'asiana fuada sulia na mae kai bilaki 'usida.
24 Porfiai por entrar pela porta estreita, porque eu vos digo
25 Kada wane baita ana lume 'i langi nia ka tatae, ma ka bilaki 'usia na mae, mulu kai uu mai 'i maa, ma mulu kidikidi ana mae, ma mulu fata 'uri, ‘'Aofia 'ae, 'oe 'ifi kau fua malu.’ Boroi ma nia ka olisia ma ka 'uri, ‘Nao nau si saitamamulu, ma nao nau si saitamana kula ne kamulu leka mai fasia.’
25 Quando o pai de família se levantar e cerrar a porta, e começardes a estar de fora e a bater à porta, dizendo: Senhor, Senhor, abre-nos; e, respondendo ele, vos disser: Não sei de onde vós sois,
26 Sui mulu kai olisi 'uri ana, ‘Kalu fanga fai 'oe, ma kalu ka ku laugo fai 'oe, ma 'oe famanata na 'i laona na fere kalu ki.’
26 então, começareis a dizer: Temos comido e bebido na tua presença, e tu tens ensinado nas nossas ruas.
27 Boroi ma nia kai fata 'uri, ‘Kamulu na wane ta'a ki, mulu leka tau kau fasi nau. Nau si saitamamulu, ma nao nau si saitamana kula ne mulu leka mai fasia.’
27 E ele vos responderá: Digo-vos que não sei de onde vós sois; apartai-vos de mim, vós todos os que praticais a iniquidade.
28 “Ma kada mulu ada to'ona sa Abraham, ma sa Aesak, ma sa Jakob, ma profet ki tafau 'i laona 'initoa God, God kai 'ui 'ani kamulu 'i maa, mulu kai kwaimanatai, mulu angi, ma mulu guisasu fainia 'ala girigiri ana lifomulu!
28 Ali, haverá choro e ranger de dentes, quando virdes Abraão, e Isaque, e Jacó, e todos os profetas no Reino de Deus e vós, lançados fora.
29 Ma na wane ki kera kai dao mai fasia taelana sato, ma 'i sulana sato, ma fasia gwauna fere, ma 'i 'aena fere, ma kera ka oku ana fangalae 'i laona 'Initoe God.
29 E virão do Oriente, e do Ocidente, e do Norte, e do Sul e assentar-se-ão
30 Sulia na wane ne kera 'isi ana kada nai, kera kai eteta. Ma na wane ne kera eteta ana kada nai, kera kai 'isi.”
30 E eis que derradeiros há que serão os primeiros; e primeiros há que serão os derradeiros.
31 Ana kada nai, tani Farasi kera leka mai siana sa Jesus, ma kera ka fata 'uri fuana, “'Oe leka fasia 'i seki 'uria ta fere 'e'ete, sulia sa Herod na kingi nia doria saungilamu.”
31 Naquele mesmo dia, chegaram uns fariseus, dizendo-lhe: Sai e retira-te daqui, porque Herodes quer matar-te.
32 Ma sa Jesus ka fata 'uri, “Sa Herod nia dia na kui kwasi, sulia nia na wane susuke 'asiana. Mulu leka saea fuana, ta'ena fainia malakwasi, nau sasia na raoe nau ana ifulangailana anoeru ta'a ki, ma guralana wane matai ki. Ma ana oluna maedangi, nau ku fi fasuia na raoe nau.
32 E lhes respondeu: Ide e dizei àquela raposa: eis que eu expulso demônios, e efetuo curas, hoje e amanhã, e, no terceiro dia, sou consumado.
33 Sui ka 'urinai boroi 'ana, nau ku daofa liu na 'aku 'uria 'i Jerusalem 'i ta'ena, ma 'i malakwasi, ma laona maedangi loki lau. Sulia nao si bobola fuana kera kai saungia na profet ana ta fere 'e'ete, boroi ma laona 'i Jerusalem go.”
33 Importa, porém, caminhar hoje, amanhã e no
34 Ma sa Jesus ka fata lau 'uri, “Wane ana 'i Jerusalem 'ae! Mulu ka 'ui fauna profet be ki God nia oduda mai fua mulu ki, ma mulu saungida. Ana kada 'oro nau ku doria mulu leka mai siaku, fua nau ada suli kamulu dia ta karai nia ofia na wele 'i farana kukubana. Boroi ma nao mulu si doria go.
34 Jerusalém, Jerusalém, que matas os profetas e apedrejas os que te são enviados! Quantas vezes quis eu ajuntar os teus filhos, como a galinha ajunta os seus pintos debaixo das asas, e não quiseste?
35 Ma ana kada ne na, God kai leka fasi kamulu, ma ka luka faburi na ana fere kamulu. Ma nau ku saea fua mulu, nao mulu si ada to'oku lau, leka ka dao ana kada ne mulu kai fata 'uri, ‘God 'oe oilakitainia na wane ne nia leka mai ana na nikilalae 'oe!’”
35 Eis que a vossa casa se vos deixará deserta. E em verdade vos digo que não me vereis até que venha

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.