Lucas 12
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs VC
1 Ana kada nai laugo, fikute wane bobola fainia molee ana to'oni wane, kera oku mai fuana rongolana sa Jesus. Fikute wane nai baita 'asiana ne kera urida kwailiu na. 'I nao sui sa Jesus nia fi fata fuana wane nai ki, nia eta fata basi 'uri fuana fafurongo nia ki, “Mulu kai madafi kamulu fasia rolae sulia manatae wane ta'a Farasi ki, sulia kera wane kwalabasa ki.
1 Enquanto isso, os homens se tinham reunido aos milhares em torno de Jesus, de modo que se atropelavam uns aos outros. Jesus começou a dizer a seus discípulos: Guardai-vos do fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Ta te ne wane nia safungainia, God kai fasakatafa. Ma na ru agwa ki, kera kai saitamana laugo ana.
2 Porque não há nada oculto que não venha a descobrir-se, e nada há escondido que não venha a ser conhecido.
3 Ma te ne mulu saea 'i laona maerodo, kera kai rongoa laona dangi fola. Ma te ne mulu kwalaro ana laona alingana ta wane ana ta kula banitai taifili kamoro, kera kai farongoa ana wane ki tafau fua kera ka rongo fola ana.”
3 Pois o que dissestes às escuras será dito à luz; e o que falastes ao ouvido, nos quartos, será publicado de cima dos telhados.
4 Sa Jesus ka fata lau 'uri, “Nau ku saea fua mulu wane kwaimani nau ki 'ae, nao kamulu si maungia sa ti ne kai saungia na noni mulu, ma 'i burina nao kera si ilia go ta ru ta'a lau ana mangomulu.
4 Digo-vos a vós, meus amigos: não tenhais medo daqueles que matam o corpo e depois disto nada mais podem fazer.
5 Boroi ma nau ku fatainia ti ne mulu kai maungia, mulu maungia God. Sulia nia na ne nia saitamana kai saungia noni mulu, ma nia ka too laugo ana nikilalae fuana 'ui 'ani lamulu laona kula ni kwaekwaee. Iu, nau ku saea lau fua mulu, God taifilia go ne mulu maungia.
5 Mostrar-vos-ei a quem deveis temer: temei àquele que, depois de matar, tem poder de lançar no inferno; sim, eu vo-lo digo: temei a este.
6 “Na lima fa no tu'u ki, kera folida go ana ka ro ngingisi malefo tu'u ki. Fa no tu'u ki kera ka tu'u boroi 'ada, God nao si manata buro go ana ta ai ada.
6 Não se vendem cinco pardais por dois asses? E, entretanto, nem um só deles passa despercebido diante de Deus.
7 Na ifu ana gwaumulu ki boroi, God susulia go ana tafau. Nia ne nao kamulu si mau, sulia God nia manata baita ana wane ki ka liufia na fa no tu'u 'oro ne ki.”
7 Até os cabelos da vossa cabeça estão todos contados. Não temais, pois. Mais valor tendes vós do que numerosos pardais.
8 Sui sa Jesus ka fata lau 'uri, “Nau ku saea fua mulu, dia ta wane nia fulangainia 'i naofana wane ki ne nia na fafurongo nau, 'urinai nau, na Wele nia Wane boroi, nau kai fulangainia laugo 'i naona 'ainsel God ki.
8 Digo-vos: todo o que me reconhecer diante dos homens, também o Filho do Homem o reconhecerá diante dos anjos de Deus;
9 Ma dia ta wane kai tofe nau 'i maana wane ki, nau kai tofe nia laugo fafia wane nai 'i naona 'ainsel God ki.
9 mas quem me negar diante dos homens será negado diante dos anjos de Deus.
10 “Ma dia ta wane ka fata fali nau, God saitamana ka manatalugea ga 'ana. Boroi ma dia ta wane ka fata falia na raoe Anoeru Abu, God nao si manatalugea na wane nai.
10 Todo aquele que tiver falado contra o Filho do Homem obterá perdão, mas aquele que tiver blasfemado contra o Espírito Santo não alcançará perdão.
11 “Ma kera kai ngali kamulu 'uria ketolamulu 'i laona beu fuana folae naoma 'i naona wane 'initoa ki. Ana kada nai, nao kamulu si mau, ma nao kamulu si manata 'abero 'uria ta faoraie 'uta ne mulu kai saea, ma mulu kai olisi kera ana.
11 Quando, porém, vos levarem às sinagogas, perante os magistrados e as autoridades, não vos preocupeis com o que haveis de falar em vossa defesa,
12 Sulia kada nai, na Anoeru Abu nia kai famanata kamulu ana ru ne mulu kai saea ki.”
12 porque o Espírito Santo vos inspirará naquela hora o que deveis dizer.
13 Te wane 'i laona na okue nai, nia fata 'uri fuana sa Jesus, “Famanata 'ae, 'oe saea fuana ai nao ku kai tolingia na toorue karo ki ne maa karo nia fasia fuamaro.”
13 Disse-lhe então alguém do meio do povo: Mestre, dize a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Ma sa Jesus olisia ka 'uri, “Wane nau 'ae, sa ti ne nia kwatea na nikilalae fuaku fuana ketolana ma fuana tolingilana na ru 'uri ki 'i matangamoro?”
14 Jesus respondeu-lhe: Meu amigo, quem me constituiu juiz ou árbitro entre vós?
15 Ma nia ka fata 'uri fuada tafau, “Mulu manata lea, fasi kamulu ka fi ogalulumi ana ru ki. Sulia na maurie mamana wane, nia 'e nao lau ana malefo naoma toorue nia ki.”
15 E disse então ao povo: Guardai-vos escrupulosamente de toda a avareza, porque a vida de um homem, ainda que ele esteja na abundância, não depende de suas riquezas.
16 'Urinai sa Jesus ka fata ana tarifulae fuada ka 'uri, “Te wane tooru nia to ana te ano lea ne nia fasia ru ki 'i laona, ma ka ngeda na ru lea 'oro ki ne nia fasida 'i laona.
16 E propôs-lhe esta parábola: Havia um homem rico cujos campos produziam muito.
17 Ma nia ka gouru ka manata 'ana sulia nia talana ma ka 'uri, ‘Te ne nau kai ilia ro? Sulia nao nau si to na ana ta kula fuana taingailana na ru nau ki.
17 E ele refletia consigo: Que farei? Porque não tenho onde recolher a minha colheita.
18 Iu, nau kai sasi 'uri, nau ku okosia na 'o'obe ne nau ku koni ru 'i laona ka sui, nau ku saungainia lau tani 'o'obe falu ne baita. Ma nau ku fi konia mai na fueru nau ki ma tani ru lau 'i seki.
18 Disse então ele: Farei o seguinte: derrubarei os meus celeiros e construirei maiores; neles recolherei toda a minha colheita e os meus bens.
19 Sui nau kai fi fata lau 'uri fuaku talaku, 'oilakie 'asiana fuamu! 'Oe to na ana ru lea 'oro ki ne 'oe doria fuana fangali 'oro ki. 'Oe gouru ko keso 'ae na 'amu! 'Oe fanga lea 'amu, ma 'oe ku na 'amu, ma 'oe sasia na 'amu ru ne fuana kai faeelea maurilamu.’
19 E direi à minha alma: ó minha alma, tens muitos bens em depósito para muitíssimos anos; descansa, come, bebe e regala-te.
20 Boroi ma God nia fata 'uri fuana, ‘'Oe oewanea 'asiana! Laona fa rodo ne ta'ena go ne 'oe mae, ma 'oe si saitamana sa ti ne kai too ana na ru ne 'oe konia fuamu talamu ki.’”
20 Deus, porém, lhe disse: Insensato! Nesta noite ainda exigirão de ti a tua alma. E as coisas, que ajuntaste, de quem serão?
21 Ma sa Jesus ka fasuia na famanatalae nai ka 'uri, “Nia kai fuli 'urinai laugo fuana wane ne kera koni ru tafau fuada talada ki, boroi ma 'i naona God kera siofa 'asiana.”
21 Assim acontece ao homem que entesoura para si mesmo e não é rico para Deus.
22 Sui sa Jesus ka fata 'uri fuana fafurongo nia ki, “Nau ku saea fua mulu, nao mulu si manata 'abero sulia te ne kamulu kai 'ania, ma te ne kamulu kai ofi fafia noni mulu.
22 Jesus voltou-se então para seus discípulos: Portanto vos digo: não andeis preocupados com a vossa vida, pelo que haveis de comer; nem com o vosso corpo, pelo que haveis de vestir.
23 Sulia na maurie ne, nia lea ka liufia na fanga, ma na noni ne nia lea ka liufia na maku ni ofi.
23 A vida vale mais do que o sustento e o corpo mais do que as vestes.
24 Ada to'ona na fa no ki, nao kera si 'abero go sulia raoe ana ta oole. Ma nao kera si ngeda go ta fanga, ma kera si saungainia go ta 'o'obe fuana alu fangalae. Boroi ma God nia sangonida ga 'ana. Ma God nia ada baita 'asiana amulu ka liufia fa no ki. Nia ne, God kai sangoni kamulu ga 'ana.
24 Considerai os corvos: eles não semeiam, nem ceifam, nem têm despensa, nem celeiro; entretanto, Deus os sustenta. Quanto mais valeis vós do que eles?
25 “Sui boroi 'ana kamulu ka manata 'abero sulia maurie kamulu ki, nia 'afitai 'asiana mulu ka ilia maurilamulu ka tau tu'u lau.
25 Mas qual de vós, por mais que se preocupe, pode acrescentar um só côvado à duração de sua vida?
26 Ma dia nao mulu si bobola go fainia sasilana ka ru fuana fataulana maurilamulu, 'uta ne mulu kai manata 'abero lalau ana ru 'e'ete ki?
26 Se vós, pois, não podeis fazer nem as mínimas coisas, por que estais preocupados com as outras?
27 “Mulu ada to'ona basi na takana 'ai ne ki. Nao kera si rao go, ma nao kera si saungainia go ta maku fuada. Ma nau ku saea fua mulu, kera ada kwanga ka liufia maku ne sa Solomon na kingi nia 'afisida ki.
27 Considerai os lírios, como crescem; não fiam, nem tecem. Contudo, digo-vos: nem Salomão em toda a sua glória jamais se vestiu como um deles.
28 Ma na takana 'ai ki kera to ga 'ada sulia ka kada kokoru, ma kera ka 'ui laugo 'anida laona ere. Sui ka 'urinai boroi ana, God nia famasada ana ru lea ki. 'Uri ma kamulu fitala sae God nao si famasa kamulu laugo? Na fitoe kamulu ki nia tu'u.
28 Se Deus, portanto, veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã se lança ao fogo, quanto mais a vós, homens de fé pequenina!
29 “Ma nao kamulu si manata 'abero 'asiana sulia te ne mulu kai 'ania, ma te ne mulu kai kufia.
29 Não vos inquieteis com o que haveis de comer ou beber; e não andeis com vãs preocupações.
30 Sulia na wane ne kera to manata buro ana God ki ne kera saitamana kera ka manata 'abero sulia ru nai ki. Ma kamulu, na Maa kamulu nia saitamana ka suina ne kamulu bobo 'uria ru nai ki.
30 Porque os homens do mundo é que se preocupam com todas estas coisas. Mas vosso Pai bem sabe que precisais de tudo isso.
31 Mulu kai manata go sulia na maurie ne God nia gwaungai ana, fua nia kai kwatea fua mulu na ru ne kamulu dorida ki.”
31 Buscai antes o Reino de Deus e a sua justiça e todas estas coisas vos serão dadas por acréscimo.
32 Sui sa Jesus ka fata lau 'uri, “Kamulu wane nau ki, sui boroi 'ana kamulu ka dia na sipsip tu'u ki, nao kamulu si mau, sulia God na Maa kamulu, nia eele 'asiana fuana kwatelana 'Initoe nia fua mulu.
32 Não temais, pequeno rebanho, porque foi do agrado de vosso Pai dar-vos o Reino.
33 Mulu fafoli ana ru kamulu ki, ma mulu kwatea malefo fuana wane siofa ki. Dia kamulu kai sasi 'urinai, mulu kai to ana gwa sukele fuana koni malefolae ki 'i langi ne nia 'afitai ka fura. Kamulu kai konia na toorue kamulu ki 'i langi, ana kula ne nia 'afitai kera ka fasuia, ma na kula ne wane beli ki nao si dao ana, ma nao ta subu si falida.
33 Vendei o que possuís e dai esmolas; fazei para vós bolsas que não se gastam, um tesouro inesgotável nos céus, aonde não chega o ladrão e a traça não o destrói.
34 Sulia kada na toorue kamulu nia to 'i langi, na maurilamulu nia agwai tafau na 'uria 'i langi. Ma kada na toorue kamulu nia to laona molagali, na maurilamulu ka agwai tafau na 'uria ru laona na molagali ki.
34 Pois onde estiver o vosso tesouro, ali estará também o vosso coração.
35 “Mulu to adaada makwalia te ne kai dao mai. Ma mulu rufia na maku kamulu ki, ma mulu fasarua na kwesu kamulu ki,
35 Estejam cingidos os vossos rins e acesas as vossas lâmpadas.
36 dia wane rao ki ne kera makwalia na wane 'initoa kera ne kai oli mai fasia ta fafanga ana araie. Kada nia dao mai ma ka malafo, kera 'ali'ali go kera 'ifingia na mae fuana.
36 Sede semelhantes a homens que esperam o seu senhor, ao voltar de uma festa, para que, quando vier e bater à porta, logo lha abram.
37 'Oilakie fua na wane rao nai ki ne wane 'initoa kera nia dao to'oda, ma kera ada ga 'ada 'ua, ma kera makwalia kada nia oli mai ana. Nau ku saea na ru mamana fua mulu, nia kai sasi akau, ma ka fagouruda tafau, ma ka sangonida.
37 Bem-aventurados os servos a quem o senhor achar vigiando, quando vier! Em verdade vos digo: cingir-se-á, fá-los-á sentar à mesa e servi-los-á.
38 'Oilakie fuada dia nia dao to'oda kera kwaimakwali, dia nia kai dao mai laona tofungana rodo, naoma kada rodo 'i 'ofodangi!
38 Se vier na segunda ou se vier na terceira vigília e os achar vigilantes, felizes daqueles servos!
39 “Ma mulu ka manata to'ona ru ne, dia na wane ana lume nia saitamana ga ana kada ne wane beli kai dao mai ana, nia 'afitai na wane beli ka ru laona lume nia.
39 Sabei, porém, isto: se o senhor soubesse a que hora viria o ladrão, vigiaria sem dúvida e não deixaria forçar a sua casa.
40 Kamulu laugo, mulu kai to ni kwaimakwali aku, na Wele nia Wane. Sulia nau kai dao mai ana kada ne mulu fia nao nau si dao mai ana.”
40 Estai, pois, preparados, porque, à hora em que não pensais, virá o Filho do Homem.
41 Sa Pita ka fata 'uri, “'Aofia 'ae. 'Uri ma 'oe saea na tarifulae ne fua malu go ne, naoma fuana wane ki tafau?”
41 Disse-lhe Pedro: Senhor, propões esta parábola só a nós ou também a todos?
42 Na 'Aofia nia olisia ka 'uri, “Mulu kai dia na wane rao ne nia saitamarue ma nia ka rao 'o'olo. Ma na wane baita kai alu nia ka ada sulia na wane rao ki, ma ka kwatea na fanga fuada ana kada fua kwate fangalae.
42 O Senhor replicou: Qual é o administrador sábio e fiel que o senhor estabelecerá sobre os seus operários para lhes dar a seu tempo a sua medida de trigo?
43 Ma 'oilakie fuana wane rao nai ne wane baita nia dao to'ona, ma nia sasia ru nai ki ana kada ne nia dao mai ana lume nia!
43 Feliz daquele servo que o senhor achar procedendo assim, quando vier!
44 Nau ku saea na ru mamana fua mulu, na wane baita kai alu nia ka ada sulia ru nia ki tafau.
44 Em verdade vos digo: confiar-lhe-á todos os seus bens.
45 Boroi ma, ka ta'a 'asiana dia na wane rao nai ka manata 'uri, ‘Na wane baita nau, daolana mai nia tau 'ua,’ ma nia ka safali fua kwaelana wane rao ki, ma na keni rao ki, ma nia ka to ni fanga na 'ana ma ka ku bubulo na leleka gwauna ka bubulo na.
45 Mas, se o tal administrador imaginar consigo: Meu senhor tardará a vir, e começar a espancar os servos e as servas, a comer, a beber e a embriagar-se,
46 Sui ma na wane baita ka dao mai ana ta maedangi ne nia nao si kwaimakwali ana, ma ana kada ne nia ulafusi ga 'ana. Na wane baita kai kwatea na kwaekwaee baita fuana, ma ka alua ana na kula fua wane ne nao si famamana ki.
46 o senhor daquele servo virá no dia em que não o esperar e na hora em que ele não pensar, e o despedirá e o mandará ao destino dos infiéis.
47 “Ma na wane rao ne nia saitamana te ne na wane baita nia doria nia ka ilia, boroi ma nia nao si sasi akau ma si ilia go na ru ne na wane baita nia doria, kera kai kwatea kwaekwaee baita fuana.
47 O servo que, apesar de conhecer a vontade de seu senhor, nada preparou e lhe desobedeceu será açoitado com numerosos golpes.
48 Boroi ma na wane ni rao ne nao nia si saitamana na ru ne wane baita nia doria, ma nia ka ilia ru ne bobola fainia kera kwaea fainia, kera kai kwatea kwaekwaee tu'u go fuana.
48 Mas aquele que, ignorando a vontade de seu senhor, fizer coisas repreensíveis será açoitado com poucos golpes. Porque, a quem muito se deu, muito se exigirá. Quanto mais se confiar a alguém, dele mais se há de exigir.
49 Sa Jesus ka fata lau 'uri, “Nau ku leka mai fuana ukunilana na ere laona molagali ne, ma nau ku doria na ere nai kai safali saru na!
49 Eu vim lançar fogo à terra, e que tenho eu a desejar se ele já está aceso?
50 Nau kai ru laona fiie baita, ma manataku si ngado leka fiie nai ka kali'afu.
50 Mas devo ser batizado num batismo; e quanto anseio até que ele se cumpra!
51 'Uri ma kamulu kwaisae nau ku dao mai fainia aroaroe fuana molagali? Nao 'asiana! Boroi ma nau ku dao laugo mai fainia daroe.
51 Julgais que vim trazer paz à terra? Não, digo-vos, mas separação.
52 Safali ana kada ne ka oli 'alaa, na lume ne lima wane ki kera to 'i laona, kera kai daro suli nau. Olu wane ki ana ta bali, ma ro wane ki ana ta bali.
52 Pois de ora em diante haverá numa mesma casa cinco pessoas divididas, três contra duas, e duas contra três;
53 Na maa ki kera kai olisusu fainia na wele fi baita kera ki, ma na wele fi baita ki kera kai olisusu fainia na maa kera ki. Ma na gaa ki kera kai olisusu fainia na wele keni sari kera ki, ma na wele keni sari ki kera kai olisusu fainia na gaa kera ki. Ma na fungo keni ki kera kai olisusu fainia na keni folia kera ki, ma na keni folia ki kera ka olisusu fainia na fungo keni kera ki.”
53 estarão divididos: o pai contra o filho, e o filho contra o pai; a mãe contra a filha, e a filha contra a mãe; a sogra contra a nora, e a nora contra a sogra.
54 Sa Jesus ka fata lau fuana fikute wane ka 'uri, “Dia kamulu ada to'ona gwa dasa ki kera ra mai fasia sulana sato, mulu saitamana na ute kai to. Ma nia kai to mamana na.
54 Dizia ainda ao povo: Quando vedes levantar-se uma nuvem no poente, logo dizeis: Aí vem chuva. E assim sucede.
55 Ma dia na oru nia ra 'alaa mai, mulu saitamana laugo nia kai 'ako'ako. Ma nia kai 'ako'ako mamana na.
55 Quando vedes soprar o vento do sul, dizeis: Haverá calor. E assim acontece.
56 Kamulu na wane kwalabasa ki! Sulia kamulu saitamana adalae to'ona mamanga fainia na molagali, boroi ma nao mulu si ada saitamana ru ne God fulia ana kada ne ki.”
56 Hipócritas! Sabeis distinguir os aspectos do céu e da terra; como, pois, não sabeis reconhecer o tempo presente?
57 Sa Jesus nia fata lau ka fata 'uri, “'Uta ne nao mulu si filia 'amulu ru 'o'olo ki fuana sasilana?
57 Por que também não julgais por vós mesmos o que é justo?
58 Dia ta wane kai ngali 'oe fuana kwaiketoilae, 'i naona ne kamoro ka fata laona kwaiketoilae, 'oe ili 'uria fa'o'olosilana ru ki 'i matangamoro. Sulia dia nao 'oe si sasi 'urinai, ma nia ka ngali 'oe siana wane kwaiketoi, ma 'i burina nia ka keto 'oe, nia fi kwate 'oe lau fuana wane kani wane ki, ma na wane kani wane ki fi alu 'oe lau laona beu ni kanie.
58 Ora, quando fores com o teu adversário ao magistrado, faze o possível para entrar em acordo com ele pelo caminho, a fim de que ele te não arraste ao juiz, e o juiz te entregue ao executor, e o executor te ponha na prisão.
59 Ma nau ku saea fua mulu, dia nia 'urinai, nia 'afitai 'asiana fua 'oe ru fasia na beu ni kanie, leka 'oe kwatea na malefo 'isi 'oe ne nia bobola fainia kwaekwaee 'oe.”
59 Digo-te: não sairás dali, até pagares o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.