João 7
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NAA
1 Ma 'i burina ru ne ki, sa Jesus ka liu kalia ga 'ana mae fere 'i Galili ki, sulia nao nia si doria 'ua lekalae 'uria 'i Jiudea, sulia na fanaonao Jiu ki kera doria saungilana 'i senai.
1 Passadas essas coisas, Jesus andava pela Galileia, porque não desejava andar pela Judeia, visto que os judeus queriam matá-lo.
2 Ma te fafanga Jiu ki nia karangi na. Ma na fafanga nai kera saea ana “Fafanga ana 'O'obe ki.”
2 E a festa dos judeus, chamada de Festa dos Tabernáculos, estava próxima.
3 Aia, na wanefuta sa Jesus ki, kera leka mai siana, ma kera ka fata 'uri fuana, “'Oe leka 'uria 'i Jiudea, fua 'oko fatainia lau tani fanadae, fua fafurongo 'oe ki kera ka ada to'ona.
3 Então os irmãos de Jesus se dirigiram a ele e disseram: — Deixe este lugar e vá para a Judeia, para que também os seus discípulos vejam as obras que você faz.
4 Sulia dia ta wane nia doria na wane ki kera ka rongoa na satana ma kera ka saitamana, nao nia si sasi agwa ana ta ru. Dia 'oe sasia ru baita 'oro ki, nia lea fuana 'oe leka 'oko sasi fatai ana, fua ne na molagali tafau kera ka saitamana.”
4 Porque, se alguém quer ser conhecido, não pode realizar os seus feitos em segredo. Já que você faz essas coisas, manifeste-se ao mundo.
5 Na wanefuta nia ki kera fata 'urinai fuana, sulia kera boroi nao si famamana nia laugo.
5 Acontece que nem mesmo os irmãos de Jesus criam nele.
6 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Nao nia si dao 'ua ana kada fua nau leka. Boroi ma mulu saitamana mulu ka leka go 'amulu ana ta kada boroi 'ana. Na kada ki tafau nia bobola ga 'ana fua mulu.
6 Então Jesus lhes disse:
7 Na wane laona molagali ne ki nao si too ana ta ru fua kera ka malimae amulu. Boroi ma nau ne, kera malimae aku, sulia nau ku sae fatai ana te ki ne kera sasia ka ta'a.
7 O mundo não pode odiar vocês, mas a mim ele odeia, porque eu dou testemunho a respeito dele, dizendo que as suas obras são más.
8 Mulu leka 'amulu ana fafanga. Nau nao si leka go, sulia nia nao si dao 'ua ana kada nau.”
8 Vão vocês para a festa. Eu não vou, porque o meu tempo ainda não se cumpriu.
9 Nia fata 'urinai ka sui, ma nia ka to lau 'ana 'i Galili.
9 Tendo dito isso, Jesus continuou na Galileia.
10 'I burina na ai burina sa Jesus ki kera leka na 'ada ana fafanga baita nai 'i Jerusalem, sa Jesus ka leka 'i burida. Ma nia ka leka agwa ga 'ana, fasi ta wane ka saitamana.
10 Depois que seus irmãos tinham ido à festa, Jesus também foi, não publicamente, mas em segredo.
11 Ma na fanaonao Jiu ki, kera ka nani 'uria laona fafanga nai, ma kera ka ledi 'uri ana wane ki, “Na wane be nia na 'i fai?”
11 Ora, os judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde estará ele?
12 Ma wane 'oro 'asiana, kera faorai agwa suli nia. Tani wane kera fata 'uri, “Nia wane lea be.”
12 E havia grande murmuração a respeito de Jesus entre as multidões. Uns diziam: — Ele é bom. E outros afirmavam: — Não, não é! Ele engana o povo.
13 Sui boroi 'ana kera ka fata 'urinai, nao ta wane ada si fata tafa go ana manatalae kera ki sulia sa Jesus, sulia kera mau ana fanaonao Jiu ki.
13 Entretanto, ninguém falava dele abertamente, por ter medo dos judeus.
14 Burina tani maedangi, kada kera karangi dao na tofungana fafanga ne, sa Jesus nia ka leka laona Beu Abu God ma ka famanata wane ki.
14 Quando a festa já estava na metade, Jesus foi ao templo e começou a ensinar.
15 Ma na wane fanaonao ki, kada kera rongoa, kera ka kwele 'asiana ana famanatae nia. Ma kera ka 'uri, “Wane ne nao si rongo ru go mai ana ta fere. Ma 'uta ne nia ka saitamana ru ki tafau?”
15 Então os judeus se maravilhavam e diziam: — Como é que ele pode ser letrado, se não chegou a estudar?
16 Ana kada sa Jesus nia rongo kera, nia ka olisida ka fata 'uri, “Famanatae nau 'e nao lau na ru nau, nia na ru God 'ana ne nia odu nau mai.
16 Jesus lhes respondeu:
17 Ti ne doria ka sasia na kwaidorie God, nia kai saitamana te ne nau ku famanata ana fuana wane ki, dia nia leka mai fasia God, naoma na manatalae nau ki ga 'ana talaku ne nau ku farongo ana.
17 Se alguém quiser fazer a vontade de Deus, conhecerá a respeito da doutrina, se ela é de Deus ou se eu falo por mim mesmo.
18 Dia wane nia farongo ga 'ana ana ru sulia na manatalae nia ki talana, nia doria ga 'ana fuana wane ki ka tango nia. Boroi ma na wane ne nia doria wane ki kera ka tangoa na wane ne nia odu nia mai ne na wane mamana, ma nao nia si saitamana sukee.”
18 Quem fala por si mesmo está buscando a sua própria glória; mas o que busca a glória de quem o enviou, esse é verdadeiro, e nele não há falsidade.
19 Sui sa Jesus ka fata lau 'uri, “Sa Moses be kwatea taki ki fua mulu. Ma nao ta wane amulu si sasi go sulia taki nai ki. Ma 'uta ne mulu dori kai saungi nau?”
19 Não é fato que Moisés deu a Lei para vocês? Contudo, nenhum de vocês a cumpre. Por que estão querendo me matar?
20 Ma na wane ne kera oku ana kula nai, kera ka fata 'uri, “'Oe nena na anoeru ta'a nia to amu! Sa ti ne doria ka saungi 'oe?”
20 A multidão respondeu: — Você tem demônio. Quem é que está querendo matá-lo?
21 Sa Jesus olisi kera ka 'uri, “Nau ku gura te wane ana Sabat, ma mulu ka kwele 'asiana ana.
21 Jesus respondeu:
22 — ausente —
22 Moisés lhes deu a circuncisão — se bem que ela não vem de Moisés, mas dos patriarcas —, e vocês fazem a circuncisão de um menino até mesmo no sábado.
23 — ausente —
23 E, se um menino pode ser circuncidado em dia de sábado, para que a Lei de Moisés não seja desrespeitada, por que vocês ficam indignados contra mim, pelo fato de eu ter curado por completo um homem num sábado?
24 Nao mulu si keto nau lau sulia na manatae wane ana ru kamulu ada to'ona go 'amulu 'i maa ki. Boroi ma mulu kwaiketoi lalau ana 'o'oloe.”
24 Não julguem segundo a aparência, mas julguem pela reta justiça.
25 Ma tani wane 'i Jerusalem kera ka fata 'uri, “Na wane ne go be wane fanaonao ki kera doria saungilana!
25 Alguns de Jerusalém diziam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Ada basi! Wane ne nia fata fatai ga 'ana, ma nao kera si olisia nia go ana ta ru. Alamia kera saitamana nia na Christ, na wane be God filia fua famaurilana wane ki 'oto ne?
26 Eis que ele fala abertamente, e ninguém lhe diz nada. Será que as autoridades reconhecem de fato que este é o Cristo?
27 Boroi ma kada na Christ kai leka mai, nao ta wane si saitamana na kula ne nia leka mai fasia. Ma na wane ne, kulu saitamana go 'akulu na kula ne nia leka mai fasia.”
27 Mas nós sabemos de onde este homem vem. Quando, porém, o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é.
28 Aia, ma ana kada nai, sa Jesus ka famanata na wane ki laona Beu Abu God. Ma nia ka fata baita ka 'uri, “'Uri ma mulu saitamana mamana aku, ma mulu ka saitamana kula ne nau ku leka mai fasia? Boroi ma nao nau si leka mai ana na mamanae nau talaku! Ma na wane ne nia odu nau mai, nia saea ru mamana ki tafau, ma nao mulu si saitamana go nia.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em voz alta:
29 Boroi ma nau ku saitamana, sulia nia ne odu nau mai, ma nau ku leka mai fasia.”
29 Eu o conheço, porque venho da parte dele e ele me enviou.
30 Ana kada nai, wane fanaonao ki kera doria daulana, boroi ma ka 'afitai, sulia kada nia nao si dao 'ua fua kera ka sasi 'urinai ana.
30 Então quiseram prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos, porque a sua hora ainda não havia chegado.
31 Sui boroi 'ana kera ka doria sasilana na ru nai, 'orolana wane laona okue nai kera famamana nia. Ma kera ka fata 'uri, “Taifilia na Christ go ne saitamana ka fulia na fanadae ne nia fulida ki.”
31 Porém muitos dentre a multidão creram nele e diziam: — Quando o Cristo vier, será que vai fazer maiores sinais do que este homem tem feito?
32 Ma kada ne Farasi ki kera rongoa wane ki kera kwalaro 'ada 'urinai sulia sa Jesus, kera fainia na fataabu baita ki, kera ka kwatea kau tani wane folo ne kera folo 'afia Beu Abu God, fua ne kera ka daua ana kada nai.
32 Os fariseus, ouvindo a multidão murmurar essas coisas a respeito de Jesus, juntamente com os principais sacerdotes enviaram guardas para o prender.
33 Ma sa Jesus ka fata 'uri, “Nau kai to ga 'aku fai kamulu sulia ka kada kokoru, ma nau kai oli laugo 'aku siana na wane ne nia odu nau mai.
33 Jesus disse:
34 Sui mulu kai nani 'uri nau, ma kai 'afitai fua mulu ka dao to'oku. Sulia nia 'afitai fua mulu ka dao ana kula ne nau kai to ana.”
34 Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou.
35 Ma na fanaonao Jiu ki ka ledi kera kwailiu 'uri, “Wane ne kai leka 'uria 'i fai ne nao kulu si ada to'ona? 'Uri ma nia ka leka 'uria fere wane ne kera nao lau Jiu, na kula ne tani wane akulu kera to mai ana, fua ne ka famanata kera tafau?
35 Então os judeus disseram uns aos outros: — Para onde ele irá que não o possamos achar? Será que pretende ir para a diáspora entre os gregos, a fim de ensinar os gregos?
36 Ma nia ka saea laugo kulu kai nani 'uria, ma nao kulu si ada to'ona, sulia nao kulu si saitamana daolae ana kula ne nia kai to ana. Aia, ma na te ne to laona manatana ana kada nia fata 'urinai?”
36 Que significa isso que ele diz: “Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou?”
37 Aia, ma ana maedangi 'isi ana fafanga ne, nia fa dangi 'initoa 'asiana. Ma ana fa dangi nai, sa Jesus tatae ka uu, ma ka fata baita ka 'uri, “Sa ti boroi 'ana ne nia maeliku, nia leka mai siaku ka ku 'ana.
37 No último dia, o grande dia da festa, Jesus se levantou e disse em voz alta:
38 Ma sa ti boroi 'ana ne famamana nau, nia kai dia te be na Kekedee Abu nia saea, ‘Na kafo mauri kai igwa mai fasia na maurilana.’”
38 Quem crer em mim, como diz a Escritura, do seu interior fluirão rios de água viva.
39 Ma sa Jesus ka saea ru ne, sulia na Anoeru Abu ne kai leka mai fua sa ti ne kera famamana. Aia ana kada nai, God nao si kwatea 'ua mai na Anoeru Abu siana sa ti ne kera famamana, sulia sa Jesus nao si ra 'ua fua ne ka oli 'uria laona 'initoe nia.
39 Isso ele disse a respeito do Espírito que os que nele cressem haviam de receber; pois o Espírito até aquele momento não tinha sido dado, porque Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Tani wane ana okue ne, kera rongoa fatalana sa Jesus, kera ka 'uri, “Wane ne nia na Profet 'initoa ne kulu makwalia!”
40 Quando ouviram essas palavras, alguns do meio do povo diziam: — Este é verdadeiramente o profeta.
41 Ma tani wane kera ka saea, “Nia na Christ, na wane be God filia fuana famaurilana wane ki!”
41 Outros diziam: — Ele é o Cristo. Outros, porém, perguntavam: — Por acaso o Cristo virá da Galileia?
42 Sulia na Kekedee Abu nia saea na Christ kai futa mai ana kwalafa sa Deved na kingi, ma ka futa 'i Betlehem, mae fere ne sa Deved nia baita laugo mai ana.”
42 Não diz a Escritura que o Cristo vem da descendência de Davi e da aldeia de Belém, de onde era Davi?
43 Ma na wane ne ki, kera nao si alua go te manatae sulia sa Jesus.
43 Assim, houve divisão entre o povo por causa dele.
44 Ma bali ana wane kera doria 'asiana kera ka daua sa Jesus, boroi ma nao ta wane si sasia go ta ru ana.
44 Alguns queriam prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos.
45 Na wane folo be ki kera nao si daua go sa Jesus, ma kera oli kau siana na fataabu baita ki, ma na Farasi ki. Ma kada kera dao na, na fataabu baita ki, ma na Farasi ki, kera ka fata 'uri, “'Uta ne nao mulu si ngalia mai?”
45 Os guardas voltaram à presença dos principais sacerdotes e fariseus, e estes lhes perguntaram: — Por que vocês não o trouxeram?
46 Ma kera ka olisida 'uri, “Kalu kwele 'asiana ani nia, sulia nao ta wane si fata 'urinai dia nia.”
46 Eles responderam: — Jamais alguém falou como este homem.
47 Na Farasi ki ka fata 'uri fuada, “Alami kamulu famamana laugo 'amulu ana sukee nia ki 'oto?
47 Os fariseus disseram aos guardas: — Será que também vocês foram enganados?
48 Nao ta wane ana fanaonao kulu ki naoma ta Farasi, kera si famamana go ana!
48 Por acaso alguma das autoridades ou algum dos fariseus creu nele?
49 Na okue nai ga 'ana ne kera famamana nia. Ma kera nao si saitamana go na taki sa Moses ki. Nia 'urinai ma God kai kwaeda.”
49 Mas esse povo que nada sabe da lei é maldito.
50 Aia, ma te wane ana na Farasi ki satana sa Nikodimas be nia leka mai siana sa Jesus 'i nao, nia ka fata 'uri fuana Farasi ki,
50 Nicodemos, um deles, que antes tinha ido conversar com Jesus, perguntou-lhes:
51 “Na taki kulu ki be saea nao kulu si ketoa ta wane sulia dia nao kulu si rongo lea ana fatalana ka sui kulu fi ngalia mai fua ketolana.”
51 — Será que a nossa lei condena um homem sem primeiro ouvi-lo e saber o que ele fez?
52 Ma kera ka fata 'uri fua sa Nikodimas, “'Uri ma 'oe ta wane laugo fasia 'i Galili ne? Dia 'oe idumia lea ana Kekedee Abu, 'oe ada to'ona talamu. Nao ta profet si leka go mai fasia 'i Galili!”
52 Eles responderam: — Por acaso também você é da Galileia? Examine e verá que da Galileia não se levanta profeta.
53 Aia, wane ki tafau kera oli na 'uria na lume kera ki.
53 E cada um foi para a sua casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.