João 1
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NAA
1 Safali 'ua na mai 'i naona ne God nia saungainia na molagali, na ru ne kera saea ana na Fata nia to na, ma nia ka to na mai fainia God. Ma na Fata nai, nia ne God.
1 No princípio era o Verbo, e o Verbo estava com Deus, e o Verbo era Deus.
2 Ana safalilana, na Fata ne nia to na mai fainia God.
2 Ele estava no princípio com Deus.
3 Ma God ka saungainia na ru ki tafau ani nia. Iu, na ru ki tafau ne God nia saungaida, nia saungaida ana na Fata.
3 Todas as coisas foram feitas por ele, e, sem ele, nada do que foi feito se fez.
4 Ma na maurie ka safali mai fasia na Fata ne. Ma na maurie nai ne na madakwalae mamana ne famadakwa ru ki sulia God fuana wane ki.
4 A vida estava nele e a vida era a luz dos homens.
5 Ma na madakwalae nai ka tala laona maerodo, ma na maerodo ka nao si famaea.
5 A luz resplandece nas trevas, e as trevas não prevaleceram contra ela.
6 God ka kwatea mai te wane ne satana sa Jon wane ni Siuabu,
6 Houve um homem enviado por Deus, e o nome dele era João.
7 ka leka mai fuana farongolana na wane ki sulia na madakwalae ne. Nia ka leka mai ka farongo kera ana, fua wane ki tafau kera ka rongoa ma kera ka famamana.
7 Este veio como testemunha para testificar a respeito da luz, para que todos viessem a crer por meio dele.
8 Ma sa Jon 'ana talana nao lau na madakwalae, nia leka lalau mai fua ne ka farongo ana na madakwalae nai.
8 Ele não era a luz, mas veio para dar testemunho da luz,
9 Sui, na madakwalae mamana nai fi leka mai laona molagali, ma ka tala fafia wane ki tafau.
9 a verdadeira luz, que, vinda ao mundo, ilumina toda a humanidade.
10 Ma Fata ne nia to na laona molagali. God ka saungainia na molagali ne ani nia, boroi ma na wane ki kera nao si ada saitamana go.
10 O Verbo estava no mundo, o mundo foi feito por meio dele, mas o mundo não o conheceu.
11 Nia ka dao mai laona fere nia, boroi ma wane nia ki nao si kwaloa go.
11 Veio para o que era seu, e os seus não o receberam.
12 Boroi ma tani wane kera ka kwaloa, ma kera ka famamana nia, ma nia ka kwatea na mamanae fuada fua ka rokisida ana na wele God ki.
12 Mas, a todos quantos o receberam, deu-lhes o poder de serem feitos filhos de Deus, a saber, aos que creem no seu nome,
13 Kera futa falu dia wele God ki! Futalae falu ne fuli mai ana God. Nao nia si fuli sulia manatae wane ana molagali, naoma ka futa ana wane laona molagali.
13 os quais não nasceram do sangue, nem da vontade da carne, nem da vontade do homem, mas de Deus.
14 Na Fata ne ka alu na wane, ma ka to na fai kia. Kalu ada to'ona na 'initoe nia ne nia to ana, sulia nia ne wele mutai God na Maa. Na lealae ma na mamanae God ki tafau koso mai fuaka ani nia.
14 E o Verbo se fez carne e habitou entre nós, cheio de graça e de verdade, e vimos a sua glória, glória como do unigênito do Pai.
15 Sa Jon wane ni Siuabu ka farongo sulia nia, kada be nia akwa ka fata 'uri, “Nia na wane be nau ku fata sulia ana kada be nau ku fata 'uri, ‘Na wane ne nia leka mai 'i buriku, nia talingai 'asiana liufi nau, sulia nia to 'ua na mai 'i naona ne nau ku futa.’”
15 João dá testemunho a respeito dele e exclama: — Este é aquele de quem eu dizia: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois já existia antes de mim.”
16 Ma sulia na kwaiofei baita nia, Christ ka kwatea na ru lea ki tafau fuaka sulia dangi ki.
16 Porque todos nós temos recebido da sua plenitude e graça sobre graça.
17 God ka kwatea laugo na taki nia ki fuaka ana sa Moses. Boroi ma nia kwatea mai na kwaiofei nia ma na mamanae nia ana sa Jesus Christ.
17 Porque a lei foi dada por meio de Moisés; a graça e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Ma nao ta wane si ada to'ona God. Taifilia go na Wele God, ne nia bobola fainia God na Maa, ma ka to fainia, nia ne ka fatainia God fuaka.
18 Ninguém jamais viu Deus; o Deus unigênito, que está junto do Pai, é quem o revelou.
19 Na wane fanaonao ki ana wane Jiu ki 'i Jerusalem, kera ka kwatea na fataabu ki, ma na wane kwai'adomi ana fataabu ki, fua kera ka ledia sa Jon 'uri, “'Uri ma 'oe sa ti ne?”
19 Este foi o testemunho de João, quando os judeus lhe enviaram de Jerusalém sacerdotes e levitas para perguntar: “Quem é você?”
20 Ma sa Jon ka olisi madakwa ada ka 'uri, “Nau nao lau na Christ, na wane be God filia fuana famaurilana wane ki.”
20 Ele confessou e não negou; confessou: — Eu não sou o Cristo.
21 Ma kera ka ledia lau kera ka 'uri, “Aia, ma 'oe sa ti ne? 'Oe sa Elaeja?”
21 Diante disso, lhe perguntaram: — Quem é você, então? Você é Elias? Ele disse: — Não sou. Então perguntaram: — Você é o profeta? Ele respondeu: — Não, não sou.
22 Ma kera ka ledi 'isi lau ana, kera ka 'uri, “Aia, 'urinai ma 'oe sa ti lalau ne? 'Oe saea mai ta ru fua malu, fua ne kalu ka farongoa ana na wane ne kera odu kalu mai. Ta te ne 'oe saea mai suli 'oe talamu?”
22 Disseram-lhe, então: — Diga quem é você, para podermos dar uma resposta àqueles que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de si mesmo?
23 Ma sa Jon ka olisida ana fatae be sa profet Aesaea nia kedea ka 'uri, “Nau na wane be akwa laona lofaa 'eke'eke ka 'uri, ‘Na 'Aofia kai dao na mai! Mulu kai fasaga na taale fuana.’”
23 Então ele respondeu: — Eu sou “a voz do que clama no deserto: Endireitem o caminho do Senhor”, como disse o profeta Isaías.
24 Ma na wane ne leka mai fasia na Farasi ki,
24 Ora, os que haviam sido enviados eram do grupo dos fariseus.
25 kera ledia lau kera ka 'uri, “Ma 'uta ne 'oko siuabua na wane ki, sulia dia ne 'oe nao lau na Christ, naoma sa Elaeja, naoma na Profet?”
25 E perguntaram a João: — Então por que você batiza, se não é o Cristo, nem Elias, nem o profeta?
26 Ma sa Jon ka olisida ka 'uri, “Nau ku siuabu ga 'aku ana na kafo. Boroi ma te wane ne mulu ulafusia, nia to ga 'ana 'i safitamulu.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Ma nia ne na wane ne kai leka mai 'i buriku, boroi ma nao nau si bobola fua ne nau ku lugea na tae butu nia ki.”
27 Ele vem depois de mim, mas não sou digno de desamarrar as correias das suas sandálias.
28 Ma ru ne ki tafau ka fuli 'i Betani, na fere 'i bali 'uria taelana sato ana kafo 'i Jodan, kula be sa Jon nia siuabua wane ki ana.
28 Essas coisas aconteceram em Betânia, do outro lado do Jordão, onde João estava batizando.
29 Ana fa asoa 'i buri, sa Jon ka ada to'ona sa Jesus 'e leka mai siana, ma nia ka saea fuana wane ki, “Mulu ada to'ona, nia ne na wane ne na kale sipsip God ne ngalia abulo ta'alae wane ki laona molagali fasida.
29 No dia seguinte, vendo que Jesus vinha em sua direção, João disse: — Eis o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Nia na wane be nau ku fata sulia kada be nau ku fata 'uri, ‘Te wane kai leka mai 'i buriku. Nia 'e talingai ka liufi nau, sulia nia to 'ua na mai 'i naona suifatai nau fi futa.’
30 Este é aquele a respeito de quem eu falava, quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, porque já existia antes de mim.”
31 'I nao mai, nao nau si ada saitamana 'ua ana ta wane 'uta ne nia, 'urinai boroi 'ana nau ku leka mai, ma nau ku siuabu ana kafo fua wane Israel ki kera ka saitamana.”
31 Eu mesmo não o conhecia, mas vim batizando com água a fim de que ele fosse manifestado a Israel.
32 Ma sa Jon ka fata lau 'uri, “Nau ku ada to'ona na Anoeru Abu nia koso mai fasia 'i langi dia ta bole, ma ka to 'i fafona.
32 E João testemunhou, dizendo: — Vi o Espírito descer do céu como pomba e pousar sobre ele.
33 Nao nau si ada saitamana 'ua ana. Boroi ma God be kwate nau mai fua ne nau ku siuabu ana na kafo, nia ka fata 'uri fuaku, ‘'Oe kai ada to'ona na Anoeru Abu kai koso mai, ma ka to 'i fafona te wane. Nia na ne na wane ne kai siuabu ana na Anoeru Abu.’”
33 Eu não o conhecia; aquele, porém, que me enviou a batizar com água me disse: “Aquele sobre quem você vir descer e pousar o Espírito, esse é o que batiza com o Espírito Santo.”
34 Ma sa Jon ka fata lau 'uri, “Nau ku ada to'ona na, ma nau ku saea fua mulu, nia na ne Wele God.”
34 Pois eu mesmo vi e dou testemunho de que ele é o Filho de Deus.
35 Ma ana te fa dangi lau 'i buri, sa Jon ka uu laugo 'i senai fainia ta ro wane ana fafurongo nia ki.
35 No dia seguinte, João estava outra vez na companhia de dois dos seus discípulos
36 Ana kada sa Jesus nia liu, sa Jon ka ada to'ona, ma nia ka fata 'uri, “Nia na Ka Sipsip God.”
36 e, vendo Jesus passar, disse: — Eis o Cordeiro de Deus!
37 Ma na ro wane fafurongo nia ki, keroa rongoa ru nai, ma keroa ka leka na 'adaro sulia sa Jesus.
37 Os dois discípulos, ouvindo-o dizer isso, seguiram Jesus.
38 Ma sa Jesus ka abulo, ma ka ada to'ona ne keroa leka suli nia, ma nia ka ledi keroa ka 'uri, “Na te ne kamoro nani 'uria?”
38 E Jesus, voltando-se e vendo que o seguiam, disse-lhes: Eles disseram: — Rabi, onde o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “Mestre”.)
39 Ma nia ka olisi keroa ka 'uri, “Kamoro leka mai, fua kamoro ka ada to'ona.” Kada nai nia bobola na fainia fai kada sato saulafi. Ma ro fafurongo nai ki keroa leka ka ada to'ona kula ne sa Jesus nia 'idufa to ana. Ma keroa ka to mai fainia leka ka rodo.
39 Jesus respondeu: Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele aquele dia. Eram mais ou menos quatro horas da tarde.
40 Ma te wane 'adaro ne sa Andru, na sasina sa Simon Pita.
40 André, o irmão de Simão Pedro, era um dos dois que tinham ouvido o testemunho de João e seguido Jesus.
41 Ma sa Andru fi leka ma ka dao to'ona sa Simon na wanefuta nia, ma ka farongo nia ka 'uri, “Karo dao na to'ona na Mesaea.” Na fadalana fatae nai ne na “Christ.”
41 Ele encontrou primeiro o seu próprio irmão, Simão, a quem disse: — Achamos o Messias! (“Messias” quer dizer “Cristo”.)
42 Ma sa Andru ka talaia sa Simon siana sa Jesus.
42 E o levou a Jesus. Jesus olhou para ele e disse:
43 Sui ana ruana fa dangi, sa Jesus ka manata 'uria lekalae 'uria lofaa 'i Galili, ma nia ka dao to'ona sa Filip, ma ka fata 'uri fuana, “'Oe leka mai fai nau.”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a Galileia e encontrou Filipe, a quem disse:
44 Ma sa Filip na wane fasia 'i Betsaeda, na mae fere sa Andru ma sa Pita.
44 Esse Filipe era de Betsaida, cidade de André e de Pedro.
45 Aia, sa Filip ka dao to'ona sa Nataniel, ma ka farongo nia ka 'uri, “Kalu dao to'ona na wane be sa Moses kekede sulia laona taki ki, ma na profet ki laugo be kera kekede sulia. Nia sa Jesus na wele sa Josef fasia 'i Nasaret.”
45 Filipe encontrou Natanael e lhe disse: — Achamos aquele de quem Moisés escreveu na Lei, e a quem se referiram os profetas: Jesus, o Nazareno, filho de José.
46 Ma sa Nataniel ka fata 'uri, “'Oe fia ta ru lea ka leka mai fasia 'i Nasaret?”
46 Então Natanael perguntou: — De Nazaré pode sair alguma coisa boa? Filipe respondeu: — Venha ver!
47 Kada sa Jesus nia ada to'ona sa Nataniel nia leka mai siana, nia ka fata sulia ka 'uri, “Na wane ne nia bobola 'asiana fuana kera ka saea nia ana wane Jiu mamana, sulia nao na ta sukee ani nia!”
47 Jesus viu Natanael se aproximar e disse a respeito dele:
48 Sa Nataniel ka olisia ka 'uri, “'Oe susuli 'uta aku?”
48 Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Ma kada sa Nataniel 'e rongoa na ru ne, nia ka fata 'uri, “Wane Famanata 'ae, 'oe na Wele God! 'Oe na Kingi wane Israel ki!”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Sa Jesus ka 'uri fuana, “'Oe fi famamana go nai, sulia be nau ku saea nau ku ada to'omu 'aena 'ai figi? Ma nau ku saea fuamu, 'oe kai ada to'ona ru baita ki liufia na ru ne.”
50 Ao que Jesus lhe respondeu:
51 Sui sa Jesus ka fata lau 'uri fuada, “Ru mamana nau ku saea fua mulu, mulu kai ada to'ona 'i langi kai 'ifi, ma mulu kai ada to'ona laugo na 'ainsel God ki kera kai ra 'alaa 'uria 'i langi, ma kera kai koso mai fafi nau, na Wele nia Wane.”
51 E acrescentou:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.